1, 2. (a) Ebrurhọ ego yẹ idibo Osolobrugwẹ a tẹnroviẹ? (b) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan tẹnrovi osa na? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

JERẸ ọnyikọ Paul, Ilele Kristi ri ne leli Jesu sun i vwo uphẹn ọghoghanren rẹ ‘Osolobrugwẹ ono se aye riẹ odjuwu.’ (Phil. 3:14) Aye i fiẹrorhọ taghene aye ine leli Jesu sun obẹ odjuwu jeghwai lelie wian ọke ro no ru ituakpọ ephian rhiẹ ihworho ri gbare. (Rev. 20:6) Ọnana ghini omamọ ebrurhọ rẹn ihworho ri ne leli Jesu sun! Ọrẹn, igegede ereva na i vwo ifiẹrorhọ ọrọrọ. Aye i fiẹrorhọ enyerakpọ i bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na, itiọrurhomẹmro, ifiẹrorhọ ọnana ọ lẹrhẹ oma merhen aye!—2 Pet. 3:13.

² Nẹ ọnyikọ Paul ọ sabu ha userhumu rẹn Ilele Kristi ri ne leli Jesu sun vwo ebrurhọ na, nọ ha urhebro rẹn aye: “Are i tẹnrovi ekwakwa ri ha obẹ odjuwu.” (Col. 3:2) O fori nẹ aye i rhe roro kpahen ifiẹrorhọ ọghoghanren rẹ aye ine leli Jesu sun. (Col. 1:4, 5) Itiọrurhomẹmro, sẹ ene riẹ odjuwu yanghene ene rhirhiẹ otọrakpọ na, erhe roro kpahen ebrurhọ ri Jehova o fi rhẹ obaro ọwan, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan tẹnrovi osa na.—1 Cor. 9:24.

3. Erhetio ego yi Paul ọ yẹ Ilele Kristi?

 ³ Paul ọ ji ha orhetio phia kpahen imwofẹn ri na sabu lẹrhẹ ọwan ja mẹrẹn ebrurhọ na. Jerẹ udje, ọnyikọ Paul ọ ya ileta vwe ukoko rọ ha uvuẹn Colossae kpahen Ilele Kristi efian ra nyalele Urhi na, ukperẹ aye ine vwo esegburhomẹmro kpahen i Jesu. (Col. 2:16-18) Paul ọ ji tẹmro kpahen imwofẹn ri na ji sabu lẹrhẹ ebrurhọ na va ọwan obọ. Jerẹ udje, Paul o dje oborẹ ene ru fi iroro esọsọ kparobọ, oborẹ ene ru kwaphiẹ ẹghwọ rhọ rhẹ imizu ọwan ọrhẹ oborẹ ene ru nyerẹn ghele ebẹnbẹn uvuẹn ekrun ọwan. Urhebro i Paul sekpahen eghwẹmro enana i ghanranren omamọ rẹn ọwan inyenana. Omarana, jene roro kpahen erhetio ezẹko ri Paul ọ harẹn otu i Colossae.

4. Izede ọgo yẹ oruru ọfanrhiẹn ono ru sabu lẹrhẹ osa na va ọwan obọ?

⁴ Ọke i Paul ọ karorhọ imizu na kpahen ifiẹrorhọ rẹ aye i vwori, nọ tare: “Are i gbe kpe oruru ugboma are rọ ha uvuẹn otọrakpọ na jerẹ ọfanrhiẹn, ijẹfuọn, oruru ehware ọgbogbanhon, ẹhẹn ọsọsọ, ufiuvwele, ro rhiẹ oma ẹgọ.” (Col. 3:5) Oruru ọfanrhiẹn ọrhọ gbanhon omamọ, ọnọ sabu lẹrhẹ ebrurhọ na va ọwan obọ. Jerẹ udje, omizu ọhworhare owu ro nẹ ukoko na fọkiẹ irueruo ọfanrhiẹn, rọ ji rharhumu rhe ọke oru, nọ tare taghene ojemẹ ro vwo kpahen ọfanrhiẹn ọ gbanhonron omamọ te erhirhiẹ ọ nyaji Jehova vwo.

5. Marhẹ ene ru sẹrorẹ oma ọwan nẹ erhirhiẹ imwofẹn?

⁵ O fori na jomarhotọre maido orhianẹ a dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ri na sabu lẹrhẹ ọwan kparehaso uruemru-urhi Jehova. Jerẹ udje, o fori nẹ awanva ra nya onya orọnmo i fi ughwru rhẹ aruo irueruo rẹ aye ine ruo uvwre ọke aye a nya kugbe na, jerẹ, abọ ẹmọrọn, unu ẹfiọnfiọn, yanghene ọrẹ aye ọvo a daji ekete kologho. (Prov. 22:3) Erhirhiẹ erọrọ ri na sabu lẹrhẹ ọwan se rhẹ ufi ọfanrhiẹn yẹ ọrẹ Olele Kristi ono nẹ oghwa ya wian ekete oseseri yanghene ọrẹ ọhworhare ọrhẹ ọmase ọvo a wian kugbe ọke ephian. (Prov. 2:10-12, 16) Wu rha dẹrughwaroghwu aruo erhirhiẹ ọrana, o fori ne wu dje oma phia taghene wẹwẹ Oseri Jehova, ne wu jeghwai mwuomarhọghọ, ji karorhọ taghene uruemru obẹlẹme ọ suẹ ẹkuọn. Ana ji sabu dẹrughwaroghwu erhirhiẹ imwofẹn orhianẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre yanghene ọwan i vwiẹlẹre. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, ana sabu rha guọlọ ohworho ro no dje ẹguọlọ rẹn ọwan. Ọnọ sabu gbanhon te erhirhiẹ ra na guọlọ urhebro mie kohworho kohworho ra mẹrẹnren. Ọrẹn, ọrana ọrhọ phia, nekpẹn userhumu mie i Jehova ọrhẹ ihworho yi, neneyo ebrurhọ na ọ jọ rhọ va owẹwẹ obọ.—Se Psalm 34:18; Proverbs 13:20.

6. Me yo fori na karorhọ arha sanọ ughe ọwan?

⁶ Na sabu kpe ojemẹ esọsọ, ana vi tiẹn ughe re jiri uruemru ọfanrhiẹn. Buebun iruemru ra haphia uvuẹn ughe inyenana, i họhọ iruemru itu i Sodom ọrhẹ Gomorrah. (Jude 7) Ihworho ra ha ughe phia uvuẹn akpọ na, e jiri iroro aye nyoma aye a ta taghene irueruo ọfanrhiẹn o serhọ, ọ vwọ jeghwai ha ẹkuọn sa-a. Ọrẹn, o fori na kẹnoma ne je rhiabọ dede ughe ephian rẹ akpọ na o jirẹ. O fo ne ni ughe ri na lẹrhẹ ọwan je vwo arhọ i bẹmẹdẹ-ẹ.—Prov. 4:23.

7. Ebẹnbẹn ego ya na sabu dẹrughwaroghwu uvuẹn ukoko na?

⁷ Ọwan ephian i rheri taghene nime a ha uvuẹn ukoko na, na mẹrẹn ebrurhọ. Baibol na re yono uvuẹn uyono ukoko ọrhẹ uruemru esiri re djephia rẹn owuowọnwan,  ọ ha userhumu rẹn ọwan tẹnroviẹ osa na. Ọrẹn, ẹghwọ ọnọ sabu lele fi ọyanghan uvuẹn erhẹrhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na. Arha kwaphiẹ ẹghwọ na rhọ-ọ, ọnọ sabu suẹ eghrẹn.—Se 1 Peter 3:8, 9.

8, 9. (a) Iruemru ego yi na sa ọwan erhumu mẹrẹn ebrurhọ na? (b) Me yọ nọ sa ọwan erhumu sẹrorẹ ufuoma orhianẹ omizu owu uvuẹn ukoko na o ruru ọwan sọ?

⁸ Marhẹ ene ru kẹnoma nẹ eghrẹn ọ jọ rhọ lẹrhẹ ọwan ja mẹrẹn ebrurhọ na? Paul nọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi ri ha uvuẹn Colossae: “Omarana, rẹ are e rhiẹ ihworho rẹ Osolobrugwẹ ọ djẹha na, ihworho efuanfon re ji vwo ẹguọlọ kpahen na, are i ha ẹguọlọ okokodo ọrẹ arodọmẹ, uruemru esiri, omeriotọre, uruemru dẹndẹn ọrhẹ edirin ru ewun kurhọ. Are i rha kwaphiẹrhọ jeghwai rha harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn sa, ọrhọ tobọ vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ohworho biomevwan kpahen ọreva ye. Jerẹ oborẹ i Jehova ọ harhomu are nẹ ẹhẹn rhe na, are i gbe ji ru omaran. Ọrẹn, ọrọ maido, are i ha ẹguọlọ ru ewun kurhọ, nime ọyẹ ufi ọgbogbanhon ọrẹ okugbe.”—Col. 3:12-14.

⁹ Ẹguọlọ ọrhẹ uruemru esiri ina sabu sa ọwan erhumu harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn rhe. Jerẹ udje, orhianẹ ẹmro yanghene irueruo omizu uvuẹn ukoko na ọ biomẹ ọwan evwan, ana sabu ji karorhọ ọke rẹ ọwan a tẹmro yanghene ji ru ohworho sọ. E vwo ọdaremẹro kpahen uruemru esiri ọrhẹ ẹguọlọ rẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na e djephia nyoma aye a harhomu orusọ ọwan. (Se Ecclesiastes 7:21, 22.) Itiọrurhomẹmro, o fori ne vwo ọdaremẹro kpahen uruemru esiri ri Kristi o djephia nyoma o koko ihworho Osolobrugwẹ ọrẹ okugbe. (Col. 3:15) Ọwan ephian i vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ owu, e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri owu, a jeghwai dẹrughwarughwu aruo ebẹnbẹn ezẹko kugbe. Nyoma ra na harhomu imizu ọwan fọkiẹ ẹguọlọ ọrhẹ uruemru esiri re vwo kpahen aye, ọwan ne toroba okugbe rọ ha uvuẹn ukoko na, na jeghwai tẹnrovi osa arhọ na.

10, 11. (a) Mesoriẹ omẹriọ o rhiẹ emru imwofẹn? (b) Marhẹ ene ru kẹnoma nẹ omẹriọ ọ jọ rhọ lẹrhẹ ọwan ja mẹrẹn ebrurhọ na?

¹⁰ Idje uvuẹn i Baibol na i djephia taghene omẹriọ ọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo ebrurhọ na-a. Jerẹ udje, Cain ọ rioma kpahen omizie ro rhiẹ Abel, no kperie. Korah, Dathan, ọrhẹ Abiram i rioma kpahen i Moses aye ni kparehasuiẹ. Habaye, Orodje Saul ọ rioma kpahen efikparobọ i David nọ damoma ro no kpe yi. Ọnana yẹ ọsoriẹ i Baibol na ọ ta: “Ekete ephian rẹ omẹriọ ọrhẹ eghrẹn e havwọ, ọyanghan ọrhẹ kemru kemru ro biomurun ono ji rhirhiẹ avwaye.”—Jas. 3:16.

¹¹ Erhe vwo ẹguọlọ ọrhẹ uruemru esiri, a rioma kpahen awọrọ-ọ. Baibol na ọrhọ ta: “Ẹguọlọ o vwo erhionrin ọrhẹ uruemru esiri. Ẹguọlọ ọ vwọ rioma-a.” (1 Cor. 13:4) Ne je rhe vwo uruemru omẹriọ uvuẹn ọmudu ọwan, o fori na ha ukẹro i Jehova ọ ha ni emru e nie, o fori ne ni imizu ri ha uvuẹn ukoko na ghanghanren. Ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan dje ẹguọlọ phia lele oborẹ i Baibol na ọ tare: “Oghọn owu orho vwo ujiri, eghọn ri hẹrhẹre na ne ji lelie ghọghọ.” (1 Cor. 12:16-18, 26) Omarana, ukperẹ ana rioma, o fori nẹ oma ọ merhen ọwan kpahen ebrurhọ ro te awọrọ obọ. Roro kpahen udje i Jonathan ro rhiẹ ọmọ Orodje Saul. Ọke ra djẹ i David no rhiẹ orodje Israel, Jonathan ọ rioma kpahiẹ-ẹn. Ukpomaran, nọ ha urhebro rẹn i David. (1 Sam. 23:16-18) Ana sabu họhọ i Jonathan ro vwo uruemru esiri ọrhẹ ẹguọlọ?

12. Urhebro i Baibol ọgo yọ nọ ha userhumu rẹn ekrun sabu mẹrẹn ebrurhọ na?

¹² Ekrun i rha ha iruemru-urhi Baibol  ruiruo, ọnọ sabu yẹ aye omamerhomẹ ọrhẹ ufuoma, jeghwai ha userhumu rẹn aye vwo ebrurhọ na. Urhebro i Baibol ọgo yi Paul ọ yẹ Ilele Kristi ri ha uvuẹn Colossae? Paul ọrhọ ya: “Ene, are i homariotọre rẹn esa are, jerẹ oborẹ o serhọ uvuẹn Ọrovwori na. Esa, are i rhe vwo ẹguọlọ kpahen ane are, are i vwa tuekwẹre ọgbogbanhon kpahen aye-e. Emọ, are i huvwele esẹ ọrhẹ izu are ọrẹ kemru kemru, fọkime ọnana ọ merhẹn Ọrovwori na oma. Are esẹ, are vwa lẹrhẹ evwan rhe biomu emọ are-e, neneyo ọmudu aye o jo rho seriotọre.” (Col. 3:18-21) O vwo ẹfro-o, arha ha urhebro i Paul ruiruo, esa, ane ọrhẹ emọ ina mẹrẹn erere.

13. Marhẹ omizu ọmase ono ru sabu ha userhumu rẹn esa ye mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe?

¹³ Orhianẹ wẹwẹ ane, ọrẹn, wu mẹrẹnvwrurhe taghene esa rọ vwọ ga i Jehova ọ vwọ dabu hẹroto-o, me wu ne ruo? Erhirhiẹ na ono rhomurhọ orhianẹ we lelie kunu ọke ephian kpahen uruemru ọnẹyen? Orhianẹ wu tobọ fikparobọ neneyo o ru oborẹ wu guọlọre, ọrana ọnọ sabu lẹrhiẹ mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe? Ọ bẹnren. Ọrẹn, wu rha họghọ rẹn esa ọnọ, wu ne toroba ufuoma uvuẹn ekrun na, ha ujiri vwe i Jehova jeghwai lẹrhẹ esa ọnọ mẹrẹn ogame urhomẹmro vwrurhe; omarana are awanva ni na sabu mẹrẹn ebrurhọ na.—Se 1 Peter 3:1, 2. 

14. Me yo fori nẹ esa o ru orhianẹ aniẹ rọ vwọ ga i Jehova ọ vwọ họghọ riẹ-ẹn?

 ¹⁴ Orhianẹ wẹwẹ esa, ọrẹn, wu mẹrẹnvwrurhe taghene anuọ rọ vwọ ga i Jehova ọ vwọ họghọ wẹ-ẹn, me wu ne ruo? Erhirhiẹ na ono rhomurhọ orhianẹ wa van ghwie ne wu djephia taghene wẹwẹ ye sun oghwa na? Ọ bẹnren! Osolobrugwẹ ọ guọlọre ne wu hẹrokele i Jesu nyoma wu ne dje ẹguọlọ phia ọke wa hẹrote ekrun ọnọ. (Eph. 5:23) Jesu o dje edirin ọrhẹ ẹguọlọ phia ọke rọ hẹrote ukoko na. (Luke 9:46-48) O fori nẹ esa ọ hẹrokele udje i Jesu neneyo ọ sabu ha userhumu rẹn aniẹ mẹrẹn ogame urhomẹmro vwrurhe.

15. Marhẹ yẹ esa ro rhiẹ Olele Kristi ono ru dje ẹguọlọ rẹn aniẹ?

¹⁵ Baibol na ọ ha urhebro rẹn esa: “Are i rhe vwo ẹguọlọ kpahen ane are, are i vwa tuekwẹre ọgbogbanhon kpahen aye-e.” (Col. 3:19) Esa ro vwo ẹguọlọ ọ dabu brọghọ rhẹ aniẹ oma, nyoma ọ kerhọ ye jeghwai ha udu rhọ ye aghwẹ taghene ọye o vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ aniẹ ọ ta. (1 Pet. 3:7) Dedevwo, rhẹ ọke ephian yo no ru oborẹ aniẹ ọ tare-e, ọrẹn, esa ọ mẹrẹn efikparobọ orhianẹ ọye ọrhẹ aniẹ e brorhiẹn kugbe. (Prov. 15:22) Esa ro vwo ẹguọlọ, o vwo jurhi taghene aniẹ ọ vi họghọ riẹ-ẹn, ukpomaran, o ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ aniẹ họghọ riẹn. Esa ro vwo ẹguọlọ kpahen aniẹ ọrhẹ emọyen ọnọ sabu vwo ekrun rẹ oma ọ merhan ga i Jehova, aye ni na jeghwai mẹrẹn ebrurhọ na kugbe.

16, 17. Wu rhe rhiẹ uphuphẹn, marhẹ wu ne ru kẹnoma rẹn uruemru re biomevwan kpahen eri vwiẹruọ?

¹⁶ Orhianẹ wẹwẹ uphuphẹn, ọrẹn, we roro taghene irhi eri vwiẹruọ i je wẹn i gbanhon phan yanghene aye i vwe vwẹruọ-ọ, me wu ne ruo? Erhirhiẹ na ọnọ sabu lẹrhuọ vwo ẹhẹn eveva kpahen ogame i Jehova. Ọrẹn, wu rha dobọ ogame i Jehova ji fọkiẹ ẹhẹn eveva, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo ihworho ri vwo ọdamẹ kpahuọn ghwẹ eri vwiẹruọ ọrhẹ ukoko i Jehova-a.

¹⁷ Orhianẹ eri vwiẹruọ a yọ ọkpọvi-i, wu nọ sẹ aye i ghini vwo ẹguọlọ kpahuọn? (Heb. 12:8) Ọrẹn, ọkezẹko oborẹ eri vwiẹruọ a ghwọghwo lele yọ lẹrhẹ evwan biomuo. Ukperẹ wu ne biomevwan kpahen oborẹ a yẹruọ ọghwọghwu na lele, damoma ne wu rhe oborẹ ọsoriẹ aye a ghwọghwo. Omarana, gbe ziẹn ẹhẹn, wu damoma ha ọkpọvi na. Baibol na ọrhọ ta: “Ohworho ro vwo irherhe o suẹn ẹmro enẹyen, ohworho ro vwo ọmẹrẹnvwrurhe o vwo ẹhẹn ọfọfọ.” (Prov. 17:27) Damoma ne wu rhiẹ ohworho rọ do te edje, rọ ha ọghwọghwu ruiruo izede ro serhọ, mẹrẹn erere nẹ urhebro ra ha wẹn, ukperẹ wu ne roro kpahen oborẹ a hariẹ phia lele. (Prov. 1:⁠8) Ghini ebrurhọ ọduado we vwo ọsẹ ọrhẹ izu ra ga i Jehova. Itiọrurhọmẹmro, aye i guọlọre taghene wu mẹrẹn ebrurhọ na.

18. Mesoriẹ we brorhiẹn wu na tẹnrovi osa na?

¹⁸ Ebrurhọ re ne riẹ odjuwu yanghene ene rhirhiẹ otọrakpọ na, omamọ emru ro fori ne roro kpahen. Ọnana ifiẹrorhọ kirighwo ra bọn kpahen oborẹ i Jehova ọ tare. Sekpahen akpọ i Paradais na, Osolobrugwẹ nọ tare: “Otọrakpọ na ọnọ vuọn rhẹ irherhe i Jehova.” (Isa. 11:⁠9) Osolobrugwẹ ono yono ihworho ephian re rhirhiẹ otọrakpọ na. Ọrana omamọ ebrurhọ ro fori na wian rhọ. Omarana, gba tẹnrovi ive ri Jehova o veri, wu vwe jẹ emru owuorowu lẹrhuọ je vwo ebrurhọ na-a!