1-2. Mesoriẹ o fo nẹ Ilele Kristi inyenana i yono kpahen ọbe i Leviticus?

ỌNYIKỌ Paul ọ karorhọ ugbehian yen re se Timothy ro rhiẹ uphuphẹn taghene ‘Eyaya Ọfuanfon na ephian, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yẹ a ha ya ye, aye jẹ emru erere.’ (2 Tim. 3:16) Ọnana o ji sekpahen ọbe i Leviticus. Ukẹro ọgo wa ha ni ọbe ọrana? Ihworho ezẹko ina sabu nie taghene ọnana ọbe ro vwo irhi buebun ri vwe fiemru harẹn ọwan inyenana, ọrẹn Ilele Kristi urhomẹmro a ha ukẹro rọ vẹnẹren nie.

² A ya ọbe i Leviticus emrẹ ẹgbukpe 3,500 ri vrẹn ne, ọrẹn Jehova ọ sẹroriẹ nọ sabu “yẹ ọwan ọkpọvi.” (Rom. 15:4) Fọkime ọbe i Leviticus ọ dabu ta kpahen iroro i Jehova, o fori ne vwo oruru re ne yono kpahiẹn. Itiọrurhomẹmro, o vwo ekwakwa buebun ra na sabu yono nẹ ọbe ọrana. Jene yono kpahen ẹne usuẹn aye.

3. Mesoriẹ e ze izobo uvuẹn Ẹdẹ Omephorho re ruẹ kẹgbukpe kẹgbukpe?

³ Uyono ọrukaro: O fori ne vwo ekwerhọ i Jehova nọ ki sabu rhiabọ dede izobo ọwan. Kẹgbukpe kẹgbukpe, uvuẹn Ẹdẹ Izobo Omephorho na, agbamwa Israel ne koko, orherẹn ọduado na nọ ha eranmo ze izobo. Izobo erana a karorhọ emọ Israel taghene o fori ne ru aye fon nẹ edandan aye! Ọrẹn, bọmọke orherẹn ọduado na ọnọ ki kpare ọbara izobo ruẹ Ekete rọ Mai Fon uvuẹn ẹdẹ ọrana, ono kiki ruẹ emru owu vwẹre, emru rọ ghanren ghwẹ ẹharhomu edandan agbamwa na.

4. Jerẹ oborẹ Leviticus 16:12, 13 ọ tare, me yẹ orherẹn ọduado na o ruẹ uvwre ọke ukaro rọ ruẹ Ekete rọ Mai Fon na uvuẹn Ẹdẹ Izobo Omephorho na? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

 ⁴ Se Leviticus 16:12, 13. Ha ẹhẹn roro oborẹ ọ phia uvuẹn Ẹdẹ Omephorho na: Orherẹn ọduado na nọ ruẹ tabernacle na. Ọnana ọke ukaro uvuẹn ọgbọ esa rọ nọ vi ruẹ Ekete rọ Mai Fon na uvuẹn ẹdẹ ọrana. Orherẹn ọduado na ọ mọrọn uko ro vwo ajijan rhẹ obọ owu, nọ ha obọ ọreva ye mọrọn ekwakwa ra ha oro ru, rọ vuọnren rhẹ ughumu erhanren. Nọ nọ domaji obaro ikọtini ro rhurhu ekete Rọ Mai Fon na. Ọrẹ ọghọ okokodo, nọ ruẹ Ekete rọ Mai fon na, jeghwai mevi obaro owọ ọphọ na. Uvuẹn izede udje, o mevi obaro i Jehova Osolobrugwẹ! Omarana, orherẹn na nọ dabu rhie ajijan na rhẹ uvuẹn ughumu erhanren na, nọ lẹrhẹ oghwa na dabu vuọn rhẹ omamọ ọrhen. * Orho ru, nọ nọ rharhumu kparẹ ọbara izobo ọdandan na ruẹ Ekete rọ Mai fon na. Djokarhọ ye taghene ọ torhẹ ajijan na vwẹre o ki ze izobo ọrẹ ọbara izobo ọdandan na.

5. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ a ha ajijan ruiruo lele uvuẹn Ẹdẹ Izobo Omephorho na?

⁵ Me ya na sabu yono nẹ oborẹ a ha ajijan ruiruo lele uvuẹn Ẹdẹ Izobo Omephorho na? Baibol na ọ tare taghene ẹrhomo rẹ idibo i Jehova a nẹ, i họhọ ajijan. (Ps. 141:2; Rev. 5:8) Karorhọ taghene orherẹn ọduado na o dje ọghọ okokodo phia, ọke rọ kpare ajijan na rhiẹ obaro i Jehova. Omaran ọ ji havwọ inyenana, ọwan arha nẹrhomo vwe i Jehova o fori na họghọ okokodo riẹn. Ọwan i vwo ofẹnzẹ Osolobrugwẹ. Ọwan i vwo ọdaremẹro okokodo taghene Ọmemama ọwan ọ ha uphẹn rẹn ọwan ne bruie rhe jeghwai tikẹriẹ, jerẹ oborẹ ọmọ o tiẹkẹrẹ ọsẹ ye. (Jas. 4:8) O rhiabọ dede ọwan jerẹ igbehian yen! (Ps. 25:14) Fọkime ọwan i vwo ọdaremẹro okokodo kpahen uphẹn ọnana, na kẹnoma rẹn oborẹ ọnọ lẹrhẹ evwan biomu i Jehova.

6. Me ya na sabu yono nẹ irueruo rẹ orherẹn ọduado na ọ torhẹ ajijan vwẹre bọmọke o ki ze izobo na?

⁶ Karorhọ taghene orherẹn ọduado na ọ torhẹ ajijan na vwẹre bọmọke o ki ze izobo na. Orho ru ọnana, no mwuie ẹro taghene ono vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ bọmọke ono ki ze izobo ri hẹrhẹre. Me ya na sabu yono nẹ ọnana? Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, no ruẹ emru ọghoghanren owu rọ ghwẹ ọrẹ ono tiobọnẹ usimi rẹn ituakpọ, bọmọke ọ ki ha arhọ ye ze izobo rẹn ọwan. Ọrana ime? Nyoma ro mevigbanhon jeghwai dje atamwu phia, Jesu nọ kwaphiẹ izede rhọ neneyo i Jehova ọ sabu rhiabọ dede izobo ọnẹyen. Izede ọnana, Jesu no no djephia taghene erhe ru lele ọhọre i Jehova, ọrana yọ mai serhọ rẹn ọwan. Jesu ọnọ kpare ọdo usun Ọsẹ ye rierun.

7. Mesoriẹ akpenyerẹn i Jesu uvuẹn otọrakpọ na ọ merhen Ọsẹ ye oma?

⁷ Uvuẹn ọsoso akpenyerẹn i Jesu, ọye ọ nyalele irhi egbagba i Jehova nyoma rọ huvwele yi. O vwo ọdamuni yanghene ebẹnbẹn, tobọ te uhwu omiamiamo ro no hwuo, rọ lẹrhẹ oruru rọ nọ chochọn usun Ọsẹ ye seriotọre-e. (Phil. 2:8) Ọke i Jesu ọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ egbogbanhon, nọ nẹrhomo “rhẹ ukperi oviẹ kugbe amioviẹ.” (Heb. 5:7) Ẹrhomo ọnẹyen ro nẹ ẹhẹn rhe, o djephia taghene o vwo atamwu kpahen i Jehova, ọnana nọ lẹrheriẹ vwo omwemẹ rhọ rọ nọ huvwele yi. Harẹn i Jehova, ẹrhomo i Jesu ọ họhọ omamọ ọrhen ro nẹ ajijan ra torhẹ sa. Ọsoso akpenyerẹn i  Jesu ọ lẹrhẹ oma merhen Ọsẹ ye, jeghwai kpare ọdo usun ọnẹyen rierun.

8. Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Jesu?

⁸ Ọwan ina sabu hẹrokele i Jesu nyoma ra na damoma huvwele i Jehova jeghwai vwo atamwu kpahiẹn. Arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, ọwan na nẹrhomo nẹ ẹhẹn vwe i Jehova fọkime ọwan i guọlọre nẹ oma ọ merhiẹn. Nyoma izede ọnana, ne djephia taghene a hobọtua usun i Jehova. Ọwan i mẹrẹnvwrurhe taghene erhe ruẹ oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen, o rhiabọ dede ẹrhomo ọwa-an. Ọrẹn, erhe nyerẹn akpọ ọwan serhọ rhẹ ọhọre i Jehova, ono mwu ọwan ẹro taghene ẹrhomo ọwan ro nẹ ẹhẹn rhe, ọnọ họhọ ajijan ro vwo omamọ ọrhen ra torhẹ harẹn i Jehova. E vwo imwẹro taghene oma ọ merhen i Jehova kpahen emevigbanhon ọrhẹ atamwu re vwo kpahiẹn.—Prov. 27:11.

9. Mesoriẹ emọ Israel na e ze izobo onyerẹnkugbe?

⁹ Uyono ọreva: Ọwan a ga i Jehova fọkiẹ ọdaremẹro re vwo kpahiẹn. Ne dje kpahen ọnana, jene roro kpahen izobo onyerẹnkugbe na, ro rhiẹ irueruo ọghoghanren ọrọrọ rẹ emọ Israel ahwanren e ruẹ uvuẹn ogame urhomẹmro aye a haphia. * Uvuẹn ọbe i Leviticus, e yonorin taghene onyẹ Israel ọnọ sabu ze izobo onyerẹnkugbe e dje “ekpẹmẹ” phia. (Lev. 7:11-13, 16-18) O ze izobo ọnana fọkime o nẹ ẹhẹn yen rhe, orhiẹ fọkime a gbariẹ ruie-e. Omarana, o ze izobo ọnana nẹ ẹhẹn sa fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova  ro rhiẹ Osolobrugwẹ ye. Ohworho ro ze izobo na, ihworho ekrun ọnẹyen ọrhẹ irherẹn na yi na riẹ aranmo ra ha ze izobo na. Ọrẹn ekete ezẹko uvuẹn aranmo na, a ha aye ze izobo rẹn i Jehova ọvo. Enana ekete ego?

10. Me yẹ izobo onyerẹnkugbe ra tẹmro kpahen uvuẹn Leviticus 3:6, 12, 14-16, o yonirin ọwan kpahen omwemẹ ri Jesu o vwori ro no ruẹ ọhọre Ọsẹ ye?

¹⁰ Uyono ọresa: A ga i Jehova nẹ ẹhẹn sa fọkiẹ ẹguọlọ re vwo kpahiẹn. Ekete rọ mai ghanren rẹn i Jehova uvuẹn aranmo na yẹ ekete ro vwo imrin. Ọ ji ta taghene eghọn erọrọ uvuẹn aranmo na jerẹ ikeriviewun na, i ji ghanren riẹn omamọ. (Se Leviticus 3:6, 12, 14-16.) Omarana, oma ọ merhen i Jehova orhianẹ onyẹ Israel ọ ha eghọn eghoghanren enana, ọrhẹ ekete ro vwo imrin uvuẹn aranmo na ze izobo riẹn nẹ ẹhẹn rhe. Onyẹ Israel ro ze aruẹ izobo enana, no djephia taghene o vwo omwemẹ rọ nọ yẹ i Jehova oborẹ ọ mai rhomu. Omaran ọ ji havwọ rẹn Jesu, ọ homakpahontọre yẹ i Jehova oborẹ ọ mai rhomu nyoma rọ ha ẹga riẹn nẹ ẹhẹn rhe. (John 14:31) Oma ọ merhen i Jesu ọke ro ruẹ ọhọre i Jehova; o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen irhi Osolobrugwẹ. (Ps. 40:8) Oma ọ dabu merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn i Jesu rọ gariẹ nẹ ẹhẹn rhe!

11. Marhẹ ogame ọwan o ru họhọ izobo onyerẹnkugbe, marhẹ ọnana ono ru rhiẹ emru urhebro rẹn ọwan?

¹¹ Jerẹ izobo onyerẹnkugbe erana, ogame ọwan o djephia taghene e vwo omwemẹ ra na ha ẹga rẹn i Jehova nẹ ẹhẹn rhe. Ọwan a yẹ i Jehova oborẹ ọ mai rhomu, fọkime ọwan i vwo ẹguọlọ kpahiẹn rhẹ ọsoso ọmudu ọwan. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn iduduru ihworho buebun ra ha ẹga riẹn nẹ ẹhẹn sa, fọkime aye i vwo ẹguọlọ kpahiẹn ọrhẹ izede yi! O rhiẹ emru urhebro re rhe taghene Jehova ọ karorhọ omẹdamu ọwan ra na ha ẹga riẹn, ọrhẹ oborẹ o mwu ọwan ga ye. Jerẹ udje, orhianẹ ọho ọ vwọ rhọ lẹrhuọ sabu wian buẹn uvuẹn ukoko na-a, jenẹ o mwuọ ẹro taghene Jehova o vwẹruọ erhirhiẹ wu havwọ. Wu na sabu rhe roro taghene wu vwa wian buẹn rẹn i Jehova-a, ọrẹn Jehova ọ mẹrẹn ẹguọlọ ro mwuo wian ekete omẹgbanhuọn o teri uvuẹn ogame ọnẹyen. Oma ọ merhiẹn ro no rhiabọ dede ogame ro nẹ ẹhẹn rhe wu na sabu yẹ ye.

12. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni izobo onyerẹnkugbe na, imwẹro ọgo yẹ ọnana ọ yẹrẹ ọwan?

¹² Me ya na sabu yono nẹ izobo onyerẹnkugbe na? Erhanren ọrhọ torhẹ ekete ri mai rhomu uvuẹn aranmo na ne, iphirhi no kumie rierun, oma nọ ji merhen i Jehova. Jenẹ o mwuo ẹro taghene oma ọ merhen i Jehova wu rha ha ẹga riẹn nẹ ẹhẹn rhe. (Col. 3:23) Roro kpahen oborẹ oma ọ merhen riẹn kpahuọn te. Ọ ha ukẹro ọghoghanren ni omẹdamu we djephia uvuẹn ogame ọnẹyen, sẹ ọ doro yanghene ọ kamurun, ọye ọnọ karorhọ aye bẹmẹdẹ.—Matt. 6:20; Heb. 6:10.

13. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Leviticus 9:23, 24, marhẹ i Jehova o ru dje ekwerhọ ye phia kpahen Aaron ọrhẹ emọyen ra ha mwu ẹrhẹ irherẹn?

¹³ Uyono ọrẹ ẹne: Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn ukoko yi rọ ha otọrakpọ na. Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn ẹgbukpe 1512 B.C.E. ọke ra bọn tabernacle rhẹ obotọre ugbenu i Sinai. (Ex. 40:17) Moses yọ hẹrote ẹkwaphiẹrhotọre ra na ha Aaron ọrhẹ emọyen mwu nẹ aye i rhiẹ irherẹn. Ọsoso agbamwa Israel ni kokori nẹ aye i mẹrẹn oborẹ irherẹn na ine ze izobo aranmo aye ọrukaro lele. (Lev. 9:1-5) Marhẹ i Jehova o ru dje ekwerhọ  ye phia kpahen Aaron ọrhẹ emọyen ra ha mwu ẹrhẹ irherẹn? Ọke Aaron ọrhẹ Moses a ha ebrurhọ rẹn ihworho na, Jehova no dje erhanren nẹ odjuwu rhe nọ torhẹ ọsoso izobo ri ha agbarha izobo na.—Se Leviticus 9:23, 24.

14. Mesoriẹ ọ ghanren ne roro kpahen oborẹ ọ lẹrhẹ i Jehova ha Aaron ọrhẹ emọyen mwu nẹ aye i rhiẹ irherẹn?

¹⁴ Me yẹ erhanren ro nẹ odjuwu rhe o djephia ọke ra ha orherẹn ọduado na mwu? Jehova no djephia taghene ọye o vwo ekwerhọ kpahen Aaron ọrhẹ emọyen ra ha mwu, nẹ aye i rhiẹ irherẹn hariẹn. Ọke emọ Israel a mẹriẹnvwrurhe taghene Jehova ọ hobọtua irherẹn na, ọnana no mwurun aye hobọtua aye. Ọrana ọ ghanren rẹn ọwan inyenana? Ee! Orherẹn ọrana ra ha mwu, uhoho orherẹn ọduado rọ sa obaro na. Kristi ro rhiẹ Orherẹn Ọduado na, o vwo awan 144,000 ri ne lelie sun obẹ odjuwu.—Heb. 4:14; 8:3-5; 10:1.

15-16. Marhẹ i Jehova o ru djephia ne taghene o vwo ekwerhọ kpahen “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na”?

¹⁵ Uvuẹn ẹgbukpe 1919, Jesu nọ ha ibiẹ ẹko imizu ẹhworhare ra djẹha nẹ aye i rhiẹ “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren.” Ọvrẹn ọrana yọ kobaro uvuẹn owian aghwoghwo na, jeghwai yẹ idibo i Kristi “emaren aye ọke ro fori.” (Matt. 24:45) Ekwakwa enana i lẹrheriẹ mwu ọwan ẹro taghene Osolobrugwẹ o vwo ekwerhọ kpahen ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.

¹⁶ Echu ọrhẹ akpọ ọnana i lẹrhẹ owian ọvrẹn ra hẹrosua na gbanhon, o vwo rhiẹ userhumu i Jehova bi, manẹ aye i vwa sabu wian owian ọnana-a. Udabọ ivweri akpọ ephian eva re fi ne, ẹkparehaso egbogbanhon,  akpenyerẹn ọgbogbanhon, ọrhẹ osehiẹn, ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren ọ yẹ idibo i Kristi uvuẹn otọrakpọ na emaren ẹhẹn. Roro kpahen ẹbe sansan ri havwiẹ inyenana, re tiobọnẹ ọphẹ uvuẹn edjadjẹ ri vrẹn 900! Enana i dje fiotọre taghene Jehova ọ hobọtua ọvrẹn na. Ji roro kpahen emru ọrọrọ ro dje ebrurhọ i Jehova phia, nọyẹ owian aghwoghwo na. Itiọrurhomẹmro, e ghini ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na “lele ọsoso ekete re rhirhiẹ uvuẹn akpọ na.” (Matt. 24:14) O vwo ẹfro-o, Jehova o suẹn jeghwai ha ebrurhọ buebun rẹn ukoko yi inyenana.

17. Marhẹ ọwan ine ru djephia taghene a hobọtua ukoko ri Jehova ọ ha wian inyenana?

¹⁷ O fori na nọ oma ọwan, ‘Mi vwo ọdaremẹro kpahen uphẹn mi vwori mi ne rhiẹ owuọwan usuẹn eri ha ukoko i Jehova?’ Jehova ọ yẹrẹ ọwan imwẹro rọ họhọ aruẹ erhanren ro nẹ odjuwu rhe uvuẹn ọke i Moses ọrhẹ Aaron. O ghini fo na kpẹmiẹ. (1 Thess. 5:18, 19) Marhẹ ene ru djephia taghene ọwan a hobọtua ukoko i Jehova ọ ha ruiruo? Nyoma ra na nyalele ọkpọvi ro nẹ i Baibol na rhe ri ha uvuẹn ẹbe ọwan, iyono ukoko, emẹvwa okinhariẹ ọrhẹ emẹvwa eduado. Habaye, ọwan ina ji sabu djephia taghene a hobọtua ukoko i Jehova nyoma re ne fiomarhọ owian aghwoghwo na ọrhẹ ọrẹ ene yono ihworho.—1 Cor. 15:58.

18. Me wu brorhiẹn yen wu ne ruo?

¹⁸ Jene brorhiẹn re ne ru lele oborẹ ọ ha uvuẹn ọbe i Leviticus. Ọwan i guọlọre ni Jehova o vwo ekwerhọ kpahen ogame ọwan. O fori na ga i Jehova fọkime e vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ o ru rẹn ọwan. Jenẹ arha ga i Jehova te ekete omẹgbanhon ọwan o teri, fọkime ọwan i vwo ẹguọlọ kpahiẹn rhẹ ọsoso ọmudu ọwan. Jenẹ a ji ha ọsoso ọmudu ọwan hobọtua ukoko yi rọ ha wian inyenana. Erhe ruẹ ekwakwa enana, ne djephia rẹn i Jehova taghene e vwo ọdaremẹro kpahen uphẹn re vwori ra na ga ye jerẹ Iseri enẹyen!