1-2. (a) Mesoriẹ o fo nẹ eri rọnmọren obọ i hẹroso i Jehova? (Psalm 37:3, 4) (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

WA GUỌLỌ rọnmọ obọ gbinẹ wu rọnmọren ro vwo ji jiri na? Orhiomaran, ọkezẹko we fiẹrhorhọ akpenyerẹn omamerhomẹ rhẹ ohworho wu vwo ẹguọlọ kpahen na. Itiọrurhomẹmro, orọnmo o vwo ebẹnbẹn re lelie, o ji vwo orhienbro eghoghanren re ne bru. Oborẹ are i brorhiẹn yen ji djẹ odjẹ na lele, ọnọ hobọte omamerhomẹ are obaro na. Are i rha hẹroso i Jehova, are ina sabu brorhiẹn ẹghwanren, orọnmo are ọnọ tọ, oma nọ nọ ji merhen are. Ọrẹn, are arha ha iroro Osolobrugwẹ ba ruiruo-o, are ina sabu dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn uvuẹn orọnmo na, ọnana nọ nọ ji lẹrhẹ oma ja merhen are.—Se Psalm 37:3, 4.

² Dedevwo a kwaphiẹ urhomu-ẹmro ọnana rhọ fọkiẹ ihworho ri rọnmọren obọ, ọrẹn ọnọ ji ta kpahen ebẹnbẹn rẹ ọsoso ihworho ri rọnmọ ne ina sabu dẹrughwaroghwu. Ọnọ ta kpahen oborẹ ana sabu yono nẹ udje emẹse ọrhẹ ehworhare ri fuevwan uvuẹn i Baibol na. Idje i Baibol enana i vwo iyono ra na sabu ha ruiruo uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ uvuẹn akpenyerẹn ọwan, tobọ te uvuẹn orọnmo dede. Ana ji mẹrẹn oborẹ ana sabu yono nẹ idje ihworho ri rọnmọ ne uvuẹn ọke ọwan na.

3-4. Ebẹnbẹn ego yẹ eri rọnmọren obọ ina sabu dẹrughwaroghwu?

³ Ihworho ezẹko a ha urhebro rẹn eri rọnmọren obọ nẹ aye i nyerẹn akpọ jerẹ oborẹ awọrọ e nyerien. Jerẹ udje,  esẹ ọrhẹ izu kugbe ihworho ekrun ina sabu rha ta rẹn eri rọnmọren na taghene aye i kiki vwiẹ emọ. Yanghene igbehian aye ọrhẹ ihworho ekrun ina sabu ta rẹn aye taghene aye i dẹ oghwa ji dẹ ekwakwa irhorhomu buebun rhẹ uvuien.

⁴ Eri rọnmọren obọ arha jomarhotọre-e, aye ina sabu brorhiẹn ri na lẹrhẹ aye riosa buebun. Ọke ọrana, esa ọrhẹ ane na ni na rha wian ọke jijiri neneyo aye i kwosa aye i rere. Aye ina sabu rha kpariroro vrẹn uyono i Baibol omobọ, ogame ekrun, ọrhẹ iruo Uvie na fọkiẹ owian aye. Aye ina sabu kpariroro vrẹn uyono neneyo aye i wian vrẹn ọke nẹ aye i sabu vwo igho, yanghene nẹ iruo aye ọ jọ rhọ va aye obọ. Fọkiẹ ọrana, aye i vwa rha sabu djokarhọ uphẹn sansan aye ine ru riaro uvuẹn ogame i Jehova-a.

5. Me wu yono nẹ udje i Klaus ọrhẹ Marisa?

⁵ Oborerhiẹromẹrẹn ne o djephia taghene a vwa mẹrẹn omamerhomẹ orhianẹ a tẹnrovi ekwakwa ugboma pha-an. Roro kpahen oborẹ esa ọrhẹ ane owu re se Klaus ọrhẹ Marisa i yonorin sekpahen ọnana. * Ọke aye e tu rọnmọ, aye awanva na wian ọke vuọnvuọn neneyo aye i sabu nyerẹn obọdẹn akpọ. Ọrẹn, oma ọ vwọ ghini merhen aye-e. Klaus nọ tare: “Ekwakwa ugboma ame i bunrun omamọ, ọrẹn ame e bru ẹkẹ owuorowu te oma uvuẹn ogame i Jehova-a. Itiọrurhomẹmro, akpọ ọ ji laha ame.” Ọkezẹko, wu ji mẹriẹnvwrurhe ne taghene arha tẹnrovi ekwakwa ugboma phan, o vwo lele fiẹ obọdẹn omamerhomẹ-ẹ. Udabọ ọrana, wu vwe fiobọrhotọre-e. Omamọ idje awọrọ ina sabu ha userhumu wẹn fikparobọ. Ọrukaro, jene yono kpahen oborẹ esa ina sabu yono nẹ udje Orodje Jehoshaphat.

6. Marhẹ Orodje Jehoshaphat o ru ha urhebro rọ ha i Proverbs 3:5, 6 ruiruo ọke rọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon?

⁶ Esa, are e roro ọkezẹko taghene ewian are i bun phan? Orhiomaran, are ina sabu mẹrẹn erere nẹ udje Orodje Jehoshaphat. Ro rhiẹ Orodje na, Jehoshaphat o vwo owian rọ nọ hẹrote ọsoso agbamwa na! Marhẹ o ru hẹrote owian ọghwaghwa ọnana? Jehoshaphat no ruẹ ekete omẹgbanhuiẹn o teri nọ sabu hẹrote ihworho yi. Nọ gbogba kinhariẹ emwa i Judah, ji koko isodja ri bun vrẹn 1,160,000. (2 Chron. 17:12-19) Ọke oru, Jehoshaphat nọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon owu. Isodja itu Ammon, Moab, ọrhẹ ehworhare ri ha uvwre igbenu i Seir ni djofẹn mwuien ọrhẹ ihworho yi. (2 Chron. 20:1, 2) Me yi Jehoshaphat o ruru? Nọ hẹroso i Jehova nọ yẹ ye userhumu ọrhẹ omẹgbanhon. Nọyẹ ọ nyalele urhebro ẹghwaren rọ ha i Proverbs 3:5, 6. (Seyi.) Izede  omeriotọre ri Jehoshaphat ọ nẹrhomo lele ra ya rhẹ 2 Chronicles 20:5-12, o djephia taghene ọ ghini hẹroso i Jehova. Marhẹ i Jehova o ru kpahenrhọ ẹrhomọ i Jehoshaphat?

7. Marhẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo i Jehoshaphat lele?

⁷ Jehova nọ nyoma i Jahaziel ro rhiẹ onyẹ i Levi tẹmro rẹn Jehoshaphat. Jehova nọ tare: “Are i mwuegbe, are i mevigbanhon, nẹ are i mẹrẹn oborẹ i Jehova ono simi are lele.” (2 Chron. 20:13-17) Ọrana ọ vẹnẹ oborẹ e fiuvweri lele! Ọrẹn, ọkpọvi ọrana o nẹ obẹ onyakpọ rhe-e; obẹ i Jehova yo nurhe. Fọkime i Jehoshaphat ọ dabu hẹroso Osolobrugwẹ ye, no ru oborẹ a ta riẹn. Ọke ọye ọrhẹ ihworho yi a ya vwa evwreghrẹn aye, nọ ha egba ijoro ri vwa kpare ekwakwa uvweri karo rẹn isodja ri dabu tẹn ona uvweri. Jehovah nọ nyamwu ive ro ve rẹn i Jehoshaphat; no fi evwreghrẹn aye kparobọ.—2 Chron. 20:18-23.

8. Me yẹ esa ina sabu yono nẹ udje i Jehoshaphat?

⁸ Esa, are ina sabu yono nẹ udje i Jehoshaphat. Are yi vwo owian are ina hẹrote ekrun are, omarana are i wian gbanhon nẹ are i sabu chochọn ji hobọtua ekrun are. Are i rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, are ina sabu rhe roro taghene are ọvo ina sabu kwaphiẹ ebẹnbẹn na rhọ. Ọrẹn, are i tiẹn iroro are ina hẹroso oma are. Ukpomaran, are i nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn are. Habaye, are i ji lele ene are nẹrhomo kugbe. Guọlọ ọkpọvi Jehova nyoma are ine se ẹbe ukoko na o tiobọnu, ji ha oborẹ wu yonorin ruiruo. Ọkezẹko, awọrọ i kwerhọ orhiẹnbro are ra bọn kpahen i Baibol na-a, aye ina sabu ta taghene are e vwo ọhọ-ọ. Aye ina sabu ta taghene igho ọrhẹ ekwakwa ra ha igho dẹ, yẹ izede rọ mai serhọ are ina sẹrorẹ ekrun are. Ọrẹn, karorhọ udje i Jehoshaphat. Ọ hẹroso i Jehova jeghwai kpare idjaghwẹ. Jehova ọ sẹrerhumuji Jehoshaphat rọ fuevwan kpahiẹ-ẹn, ọ ji sẹrerhumujẹ are-e. (Ps. 37:28; Heb. 13:5) Me yẹ esa ọrhẹ ane ina sabu ru nẹ aye i nyerẹn akpọ omamerhomẹ kugbe?

9. Me ya na sabu yono mie ọmẹraro Isaiah ọrhẹ aniẹ?

⁹ Ọmẹraro Isaiah ọrhẹ aniẹ i ha ogame i Jehova rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn aye. Isaiah ọmẹraro, ọnọ ji sabu rhirhiẹ taghene aniẹ ọ wian owian ọmẹraro fọkime e serie “ọmẹraro ọmase.” (Isa. 8:1-4) Isaiah ọrhẹ aniẹ i tẹnrovi ogame i Jehova. Aye awanva i dje omamọ udje dẹn rẹn eri rọnmọ ne inyenana!

10. Marhẹ uyono kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol ono ru ha userhumu rẹn eri rọnmọ ne wian bunrhọ rẹn i Jehova?

¹⁰ Eri rọnmọ ne inyenana ina sabu tẹnrovi ogame i Jehova nyoma aye ina wian ekete omẹgbanhon aye o teri uvuẹn ogamiẹ. Aye ina sabu bọn ẹruẹhaso aye kpahen Jehova gbanhon nyoma aye ine yono kpahen aruẹmẹrẹn ri ha i Baibol na ọrhẹ oborẹ aye e ruẹgba lele. * (Titus 1:2) Aye ina sabu roro kpahen ẹkẹ aye uvuẹn orugba aruẹmẹrẹn i Baibol ezẹko. Jerẹ udje, aye ina sabu vwobọrhọ orugba aruẹmẹrẹn i Jesu taghene ene ghwoghwo  iyẹnrẹn esiri na lele ọsoso akpọ na, bọmọke oba na ọnọ ki rhe. (Matt. 24:14) Eri rọnmọ ne i rhe vwo imwẹro taghene aruẹmẹrẹn i Baibol e ruẹgba, omwemẹ aye ina wian bunrhọ rẹn Jehova nọ nọ gbanhonrhọ.

11. Me yi Priscilla ọrhẹ Aquila i sabu ru, mesoriẹ?

¹¹ Imizu ri rọnmọren obọ ina sabu yono nẹ udje esa ọrhẹ ane owu re se Priscilla ọrhẹ Aquila, aye itu i Jew re rhirhiẹ amwa i Rome. Aye i rhon iyẹnrẹn esiri ro sekpahen i Jesu, aye ni rhiẹ Ilele Kristi. O vwo ẹfro-o, aye e nyerẹn akpọ omamerhomẹ. Ọrẹn, erhirhiẹ aye no mo wene ọke Emperor Claudius o jurhi taghene ọsoso itu i Jew i nẹ i Rome. Roro kpahen oborẹ ọnana o mevirhọ rẹn Aquila ọrhẹ Priscilla. Aye ina nyajẹ amwa aye i rheri vwo, aye ina kwa riẹ oghwa ọrọrọ, ji tuẹn owian re rhuon ibọkpọ rhọ uvuẹn ekete ọrọrọ. Erhirhiẹ ro wenerin na ọnọ lẹrhẹ aye ha edamẹ Uvie na kerhumu? Ọkezẹko wu rhe ẹkpahenrhọ rẹn onọ ọrana. Ọke oru, aye ni kwa riẹ emwa erọrọ ra guọlọ ighwoghwẹmro. (Acts 18:18-21; Rom. 16:3-5) Aye i ghini nyerẹn akpọ omamerhomẹ ji wian kugbe!

12. Mesoriẹ o fo nẹ eri rọnmọ ne i bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova?

¹² Eri rọnmọ ne ina sabu hẹrokele udje i Priscilla ọrhẹ Aquila nyoma aye ina ha edamẹ Uvie na karo. Ọke rọ mai serhọ rẹ ihworho ina tẹmro kpahen ẹkẹ aye, yẹ ọke aye a ji kọnrhọ omoma aye. Aye i rhe brorhiẹn kugbe rẹ aye ine bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova, aye ni ne vwo uphẹn buebun rẹ aye ina mẹrẹn oborẹ i Jehova ono ru ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ha userhumu rẹn aye. (Eccl. 4:9, 12) Roro kpahen udje i Russell ọrhẹ Elizabeth. Russell nọ tare: “Ọke ame a kọnrhọ oma ame, yẹ ame a ta kpahen ẹkẹ uvuẹn ogame i Jehova.” Elizabeth nọ tare: “Ame i tẹmro ọrana kugbe, neneyo ame i rha dẹrughwaroghwu orhienbro sansan obaro na, nẹ ame i je rhe brorhiẹn ri na jaghwẹrhọ ẹkẹ ame i bru te oma ne.” Erhirhiẹ Russell ọrhẹ Elizabeth ọ  ha uphẹn rẹn aye sabu kwa riẹ Micronesia ya ga uvuẹn ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro.

13. Sekpahen Psalm 28:7, me yo no nerhumu ẹruẹhaso ọwan kpahen Jehova rhe?

¹³ Jerẹ i Russell ọrhẹ Elizabeth, imizu buebun ri rọnmọ ne e fiomarhọ owian aghwoghwo ọrhẹ eyono nyoma aye e tiobọnẹ ewian ibuebun. Esa ọrhẹ ane i rhe bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova ji wian kpahiẹn kugbe, aye a mẹrẹn erere buebun. Aye arha mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ hẹrote aye lele, aye ni na hẹrosuiẹ rhọ, oma nọ nọ ghini merhen aye.—Se Psalm 28:7.

14. Marhẹ ọnyikọ Peter ọrhẹ aniẹ i ru djephia taghene aye i hẹroso ive rọ ha i Matthew 6:25, 31-34?

¹⁴ Eri rọnmọ ne ina ji sabu yono nẹ udje ọnyikọ Peter ọrhẹ aniẹ. Uvwre ibiamo erhan fiẹ ẹgbukpe owu nẹ ọke rọ tu mẹrẹn i Jesu, ọnyikọ Peter nọ dẹrughwaroghwu orhienbro ọghoghanren owu. Owian okpirherin yẹ Peter ọ wian ha ghẹrẹ ekruien. Omarana, ọke i Jesu o se i Peter no rho lelie ọke ephian, Peter no roro kpahen oborẹ ono ru hẹrote ekruien. (Luke 5:1-11) Peter no brorhiẹn rọ nọ nyalele i Jesu uvuẹn owian aghwoghwo na. Ọrana ghini orhienbro ẹghwanren! O ji vwo oborẹ ọsoriẹ e vwo imwẹro taghene ane i Peter o kwerhọ orhienbro esa ye na. Baibol na ọ tare taghene ọke a rhọmọ i Jesu nuhwu hin, ane i Peter no lelirie uvuẹn ugbo nya yen uvwre ọke ezẹko. (1 Cor. 9:5) O fiotọre dẹn taghene omamọ udje aniẹ yọ lẹrhẹ i Peter sabu vwo ugbomọphẹ rọ ha urhebro rẹn esa ọrhẹ ane ri rhiẹ Ilele Kristi. (1 Pet. 3:1-7) Nọyẹ, Peter ọrhẹ aniẹ i hẹroso ive i Jehova taghene ọnọ hẹrote aye, ọke aye i rha ha Uvie na karo uvuẹn akpenyerẹn aye.—Se Matthew 6:25, 31-34.

15. Me wu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn Tiago ọrhẹ Esther?

¹⁵ Orhianẹ o jiri ne wu rọnmọren, marhẹ wu ne ru vwo oruru wu ne kerabọ owian aghwoghwo na? Izede owu yẹ ọrẹ wu ne roro kpahen idje imizu erọrọ ri rọnmọ ne. Jerẹ udje, wu na sabu se ufi urhomu-ẹmro na, “Aye i Homakpahontọre ya ga.” Aruẹ irhomu-ẹmro erana yi ha userhumu rẹn esa ọrhẹ ane owu re se Tiago ọrhẹ Esther ri nẹ Brazil rhe, vwo oruru ọgbogbanhon aye ina ya ga ekete ra guọlọ userhumu. Tiago ọrhọ ta: “Ọke ame e se iyẹnrẹn oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ihworho yi inyenana, ame ni ji guọlọ rhiẹromẹrẹn oborẹ i Jehova ono sun ame lele, ji hẹrote ame.” Ọke oru, aye ni kwa riẹ Paraguay, avwaye yẹ aye a ga uvuẹn ekete ra djẹ edjadjẹ i Portuguese avwẹ ẹgbukpe 2014. Esther nọ tare: “Ekete i Baibol owu ro je ame omamọ yẹ Ephesians 3:20. Ọgbọ buebun ame i mẹrẹn orugba ẹmro erana ne uvuẹn ogame ame a ha vwe i Jehova.” Uvuẹn ileta ọrana ri Paul ọ ya vwe itu Ephesus, no vive taghene Jehova ọnọ yẹ ọwan ghwẹ oborẹ a tobọ nekpẹn yen. Jehova ọ nyamwu ive ọrana ọgbọ buebun ne!

16. Ayọmo yẹ eri rọnmọren obọ ina sabu bru nya, aye arha guọlọ ni ẹkẹ aye sua?

¹⁶ Eri rọnmọren obọ ina sabu yono nẹ idje ihworho ri hẹroso i Jehova. Imizu buebun ri rọnmọ ne, i havwọ owian aghwoghwo Uvie na ẹgbukpe buebun ne. Wu na sabu nekpẹn urhebro mie aye  orhianẹ wa guọlọ ni ẹkẹ wu bru te oma sua? Ọnana izede ọrọro wu ne djephia taghene wa hẹroso i Jehova. (Prov. 22:17, 19) Ekpako ukoko ina ji sabu ha userhumu rẹn imizu ri rọnmọren obọ, nẹ aye i sabu bru ẹkẹ ji nyamwu aye uvuẹn ogame i Jehova.

17. Me yọ phia rẹn Klaus ọrhẹ Marisa, me ye yono nẹ ikuegbe aye?

¹⁷ Ọrẹn, o vwo ọkezẹko rẹ orhienbro ọwan re ne kerabọ owian Uvie na, ọnọ jọ wian lele oborẹ a guọleriẹ rhọ. Roro kpahen udje i Klaus ọrhẹ Marisa ra hunute vrẹn ne. Ọke orọnmo aye o te ẹgbukpe esa, aye ni kwa nẹ oghwa aye, ya wian owian ebanbọn uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha i Finland. Ọrẹn, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene aye i sabu rhirhiẹ avwaye vrẹn ibiamo erha-an. Ọke ukaro, ẹhẹn aye o seriotọre. Ọrẹn lele oborẹ ekwakwa i phia lele, na ha use rẹn aye nẹ aye i yono edjadjẹ re se Arabic, vwana aye a ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ ra djẹ edjadjẹ Arabic rhẹ omamerhomẹ. Ọke i Marisa ọ karorhọ oborẹ ọ phiare, nọ tare: “Ofẹn ọ havwiẹ re ne ruẹ emru ọkpokpọ, ji hẹroso i Jehova. Ọrẹn mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene Jehova ọ ha userhumu rẹn ame izede ame i vwe fiẹrorhọ. Fọkiẹ enana, ẹruẹhaso mẹ kpahen Jehova ọ gbanhonrhọ ne.” Jerẹ oborẹ udje ọnana o djephia, wu na sabu vwo imwẹro taghene wu na mẹrẹn erere wu rha hẹroso i Jehova.

18. Me yẹ eri rọnmọ ne ina sabu ru nẹ aye i sabu rha hẹroso i Jehova?

¹⁸ Orọnmo ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe. (Matt. 19:5, 6) Ọ guọlọre nẹ eri rọnmọ ne i riamerhen ẹghẹlẹ ọnana. (Prov. 5:18) Are ri rọnmọren obọ, are ina sabu roro kpahen oborẹ are a ha akpenyerẹn are ruẹ? Are e ruẹ ekete omẹgbanhon are o teri, nẹ are i djephia rẹn Jehova taghene are i vwo ọdaremẹro kpahen ọsoso ẹghẹlẹ rọ yẹrẹ are? Nẹrhomo vwe i Jehova. Guọlọ iruemru-urhi Baibol na ri sekpahen erhirhiẹ are. Are i gba ha urhebro i Jehova ruiruo. Are i rha ha ogame i Jehova karo uvuẹn orọnmo are, are ina sabu vwo imwẹro taghene are ine nyerẹn obọdẹn akpọ omamerhomẹ!