1. Onọ ọgo ya na sabu nọ oma ọwan?

WE BRUDU ọkezẹko ọke we roro kpahen ekwakwa ri na phia obaro na, jerẹ oghwọghọ ẹga efian, ẹkparehaso Gog ọrẹ Magog, ọrhẹ uvweri Armageddon? Wa nọ oma ọkezẹko, ‘Ọke ọrana orho te, mi na sabu sẹrorẹ emevigbanhon mẹ uvwre ọke ekwakwa enana ina phia?’ Orhianẹ we roro kpahen ekwakwa erana ọkezẹko, uyono ọnana kpahen oborẹ i Jesu ọ tare, ro rhiẹ ekete i Baibol ro suẹn urhomu-ẹmro ọnana, ọnọ ha userhumu wẹn. Jesu ọ ta rẹn idibo yi: ‘Are i vwe je udu bru are-e. Dje esegburhomẹmro phia.’ (John 14:1) Esegburhomẹmro ọgbogbanhon ọnọ ha userhumu rẹn ọwan diẹn ekwakwa ri na phia obaro na.

2. Marhẹ ene ru ruẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhonrhọ, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ana sabu ruẹ esegburhomẹmro ọwan re ne diẹn ebẹnbẹn ri na phia obaro na gbanhonrhọ, nyoma re ne roro kpahen oborẹ e diẹn ebẹnbẹn lele vwana. Arha dabu rhe kpahen oborẹ e ruẹ lele ọke arha dẹrughwaroghwu edamuni, ana sabu yono kpahen erhirhiẹ re ne ruẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhonrhọ. Rhẹ ọdamuni owuowu re fikparobọ, esegburhomẹmro ọwan nọ gbanhanrhọ. Ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan diẹn ebẹnbẹn ra sa obaro na. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen erhirhiẹ ẹne rẹ idibo i Jesu i dẹrughwaroghwu, ro djephia taghene o fori nẹ aye i ruẹ esegburhomẹmro aye gbanhonrhọ. Orho ru, ne ne yono kpahen oborẹ ene ru sabu dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ erana ọrhẹ oborẹ ono ru mwuegbe ọwan hẹrhẹ obaro na.

3. Jerẹ oborẹ ọ ha Matthew 6:30, 33, ihwẹnmro ọgo kpahen esegburhomẹmro yi Jesu o dje fiotọre?

³ Orhiẹ oborẹ o serhọ rẹ urhomu ekrun ọnọ guọlọ emaren, ewun ọrhẹ oghwa rẹn aniẹ ọrhẹ emọyen. Ọnana orhiẹ oborẹ ọ lọhọre uvuẹn ọke egbogbanhon enana-a. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, iruo imizu ukoko na i vare aye abọ ne, udabọ omẹdamu aye ina guọlọ ọrọrọ, aye a ji mẹrẹ-ẹn. Awọrọ i tiẹn iruo ro vwo serhọ rẹn Ilele Kristi ne. Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ erana, a guọlọ esegburhomẹmro ọgbogbanhon taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan hẹrote edamẹ ekrun ọwan. Jesu ọ dabu dje yi fiotọre uvuẹn ẹmro rọ tare oberun Ugbenu na. (Se Matthew 6:30, 33.) Erhe vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene Jehova ọ sẹrerhumuji ọwan vwo-o, ana sabu tẹnrovi ogame i Jehova rhọ. Habaye, arha mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ hẹrote edamẹ ugboma ọwan, ne ne tikẹriẹ rhọ, esegburhomẹmro ọwan nọ nọ ji gbanhonrhọ.

4-5. Me yọ ha userhumu rẹn ekrun owu ọke aye e brudu kpahen edamẹ aye?

⁴ Jene roro kpahen oborẹ ekrun owu obẹ Venezuela, i ru rhiẹromẹrẹn userhumu i Jehova ọke aye e brudu kpahen oborẹ aye ine ru hẹrote edamẹ aye. Uvwre ọke owu, ekrun i Castro a sabu mẹrẹn igho nyoma aye a wian uvuẹn ikebi aye. Ọrẹn, ilogbozighi ezẹko ri kpare okpọghọ, ni ha otọre aye ji le aye nie. Ọsẹ aye re se Miguel, ọrhọ ta: “Ame na wian uvuẹn ibiẹ otọre ame i kwosa rhọ vwana. Mia tuẹn ẹdẹ na rhọ nyoma mia nẹrhomo vwe i Jehova nọ hẹrote edamẹ ame uvuẹn ẹdẹ owuowu.” Akpọ ọ gbanhon rẹn ekrun ọnana, ọrẹn rhẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon taghene Jehova ọnọ hẹrote edamẹ aye kẹdẹkẹdẹ, ekrun i Castro ne riẹ uyono ukoko ọke ephian, ji vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Aye i ha edamẹ Uvie na karo uvuẹn akpenyerẹn aye, Jehova nọ ji hẹrote edamẹ aye.

⁵ Uvwre ọke ebẹnbẹn aye, Miguel ọrhẹ aniẹ re se Yurai, i tẹnrovi oborẹ i Jehova o ru hẹrote aye ne. Ọkezẹko, Jehova ọ ha imizu ukoko na yẹ aye userhumu, yanghene aye e lele Miguel guọlọ iruo ro serhọ. Uvuẹn ọke erọrọ, Jehova ọ ha Oghọn Ukoko na hẹrote edamẹ aye ezẹko. Jehova ọ sẹrerhumuji aye vwo dẹ-ẹ. Omarana, esegburhomẹmro ekrun na ọ gbanhonrhọ ne. Ọke rọ ta kpahen erhirhiẹ owu kirighwo ri Jehova o ru ha userhumu rẹn aye hin, ọmọ aye ọgbọtọ ọkpako re se Yoselin, nọ tare: “Ọ merhen oma ọke ame a mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ame. Ọye ugbehian mẹ, mi ji vwo imwẹro taghene ọnọ ọrhọ ha userhumu mẹ.” Nọ habaye: “Edamuni rẹ ekrun ame i vwo edirien, i mwuegbe ame hẹrhẹ ebẹnbẹn egbogbanhon ra sa obaro na.”

6. Marhẹ wu ne ru ruẹ esegburhomẹmro ọnọ gbanhonrhọ wu rhe vwo obẹnbẹn igho?

⁶ Wu vwo obẹnbẹn ọkanromẹ igho?  Orhiomaran, ọnana ọke ọgbogbanhon ha wẹn. Ọrẹn, o toro oborẹ erhirhiẹ na ọ gbanhon te-e, wu na sabu ha ọke ọnana ruẹ esegburhomẹmro ọnọ gbanhonrhọ. Nẹrhomo vwe i Jehova, ji se ẹmro i Jesu rọ ha Matthew 6:25-34, ne wu roro kodo kpahiẹn. Roro kpahen idje uvuẹn ọke ọwan na, ri djephia taghene Jehova ọ hẹrote ihworho re fiomarhọ ogame ọnẹyen. (1 Cor. 15:58) We rhe ruẹ omaran, wu ne vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene jerẹ oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn awọrọ ri ha aruẹ erhirhiẹ ọnọ, ọye ọnọ ji ha userhumu wẹn. Jehova o rhe oborẹ wu guọlọre, o ji rhe oborẹ ono tiobọnie lele. Wa rha mẹrẹn userhumu i Jehova uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, esegburhomẹmro ọnọ nọ gbanhanrhọ neneyo wu sabu diẹn ebẹnbẹn egbogbanhon ra sa obaro na.—Hab. 3:17, 18.

7. Lele oborẹ ọ ha Matthew 8:23-26, marhẹ “ogiribo ọgbogbanhon” o ru damu esegburhomẹmro idibo na ni?

⁷ Ọke i Jesu ọrhẹ idibo yi a dẹrughwaroghwu ogiribo ọgbogbanhon uvuẹn urhie, Jesu nọ ha erhirhiẹ ọnana yono aye ekete aye a guọlọ esegburhomẹmro rhọ. (Se Matthew 8:23-26.) Ọke urhie na ọ wọnrọn rhọ ji kpare ame ruẹ owọ na, Jesu ọ dabu merhen. Ọke idibo yi ra zofẹn a rhọmiẹ nọ simi aye, Jesu nọ nọren aye: “Mesoriẹ are a zofẹn, are ri vwo esegburhomẹmro ọkokamu na?” Manẹ idibo na rẹ ofẹn o mwuẹ, a mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọnọ sabu simi Jesu ọrhẹ ere lelie nẹ ẹkuọn. Me ya na sabu yono nie rhe? Esegburhomẹmro ọgbogbanhon ọnọ ha userhumu rẹn ọwan diẹn aruẹ ebẹnbẹn egbogbanhon ephian.

8-9. Me yọ damu esegburhomẹmro Anel ni, me yọ ha userhumu riẹn?

⁸ Roro kpahen oborẹ Anel, ro rhiẹ omizu ọmase rọ vwọ ji rọnmọ ro rhirhiẹ Puerto Rico, o ru vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon fọkiẹ ọdamuni ro dinrin. O rhiẹromẹrẹn ogiribo ọgbogbanhon rọ phiare. Ọdamuni na ọ tonrhọ uvuẹn ẹgbukpe 2017 ọke ogirbo ọgbogbanhon re se Maria ọ ghwọghọ oghwa Anel. Fọkiẹ ogiribo na, iruo yi nọ variẹ abọ. Anel nọ tare, “Uvwre ọke egbogbanhon erana, ni mie brudu, ọrẹn ni mi hẹroso i Jehova nyoma ẹrhomo, mia ha uphẹn rẹn ọfiamu nọ lẹrhe mẹ je ruẹ oborẹ o fori mi ru-u.”

⁹ Anel ọ hunute emru ọrọrọ rọ ha userhumu riẹn diẹn ọdamuni na—uvwele ẹha. Nọ tare: “Ọke mia nyalele ọkpọvi rẹ ukoko i Jehova o tiobọnu, nọ ha userhumu mẹ vwo omefuon. Jehova ọ ha imizu ukoko na yẹ mẹ userhumu, aye ni ji tiọbọnu ekwakwa ugboma ha mẹ.” Nọ habaye: “Jehova ọ yẹre mẹ bun vrẹn oborẹ mi na sabu nekpẹn yen, ọnana no ruẹ esegburhomẹmro mẹ gbanhonrhọ.”

10. Me wu na sabu ru orhianẹ wa dẹrughwaroghwu obẹnbẹn ọgbogbanhon?

 ¹⁰ Wa dẹrughwaroghwu obẹnbẹn ọgbogbanhon uvuẹn akpenyerẹn ọnọ? Ọnọ sabu rhiẹ oghwọghọ kpregede. Yanghene ọnọ sabu rhiẹ emiamo ọgbogbanhon rọ lẹrhuọ mwuomarhọ, we ji rhe oborẹ wu ne ruo-o. Wu na sabu vwo ọfiamu ọkezẹko, ọrẹn wu vwa ha uphẹn rẹn ọfiamu ja lẹrhuọ hẹroso i Jehova-a. Tikẹriẹ ọrẹ ẹrhomo. Ruẹ esegburhomẹmro ọnọ gbanhonrhọ nyoma wu ne roro kodo kpahen ọke i Jehova ọ ha userhumu wẹn vrẹn ne. (Ps. 77:11, 12) Wu na sabu vwo imwẹro taghene ọ sẹrerhumuji owẹwẹ vwo bẹmẹdẹ-ẹ.

11. Mesoriẹ o fo ne vwo omwemẹ ra na huvwele imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na?

¹¹ Me yọ nọ ji ha userhumu wẹn diẹn edamuni? Jerẹ oborẹ Anel ọ tare, rha huvwele. Hẹroso imizu ukoko na ri Jehova ọrhẹ Jesu i hẹroso. Ọkezẹko, imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na ina sabu yẹ ọwan ọkpọvi ra vwa dabu vwẹruọ ye. Ọrẹn, Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn uvwele ẹha. E rheri nyoma i Baibol na ọrhẹ oborẹ idibo ri fuevwan i rhiẹromẹrẹn ne taghene uvwele ẹha, o simi arhọ. (Ex. 14:1-4; 2 Chron. 20:17) Roro kodo kpahen aruẹ idje erana. We rhe ruẹ omaran, wu ne vwo oruru wu na hobọtua ẹkwaphiẹrhotọre ukoko na vwana ọrhẹ ọke rọ sa na. (Heb. 13:17) Omarana, wu rha zofẹn obẹnbẹn ọgbogbanhon rọ sa obaro na phẹrẹkpẹ-ẹ.—Prov. 3:25.

12. Jerẹ oborẹ ọ ha Luke 18:1-8, marhẹ esegburhomẹmro re ne vwo o ru surhobọmwu ọrẹ ene diẹn osehiẹn?

¹² Jesu o rheri taghene osehiẹn ọnọ damu esegburhomẹmro idibo yi ni. Nẹ aye i sabu diẹn osehiẹn, Jesu nọ ha udje phia ra ya rhẹ ọbe i Luke. Jesu nọ ta kpahen ọmase uku owu rọ viẹ bruiẹ oguẹnzọn owu ro vwo rhiẹ ọvwata, no brorhiẹn ọsoso riẹn. Ọmase na o vwo imwẹro taghene oguẹnzọn na ọnọ yẹ ye userhumu orhianẹ o fiobọrhotọre-e. Ọke oru, oguẹnzọn na nọ kpahenrhọ riẹn. Me ye yonorin? Jehova o brorhiẹn ọsoso. Omarana, Jesu nọ tare: “Itiọrurhomẹmro, Osolobrugwẹ o brorhiẹn ọsoso rẹn ihworho yi rọ djẹha ra viẹ bruie te ason te uvo?” (Se Luke 18:1-8.) Jesu nọ habaye: “Ọke Ọmọ onyakpọ na ọnọ rhiọ, ọnọ ghini mẹrẹn aruẹ esegburhomẹmro ọnana uvuẹn akpọ na?” Arha rioja osehiẹn, o fori ne djephia nyoma erhionrin ọwan taghene e vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon jerẹ ọmase uku ọrana. Rhẹ aruẹ esegburhomẹmro ọrana, ana sabu vwo imwẹro taghene phẹrẹkpẹ, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan. O ji fo ne vwo imwẹro kpahen omẹgbanhon ẹrhomo. Ọkezẹko, Jehova ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan izede re vwe fiẹrorhọ.

13. Marhẹ ẹrhomo o ru ha userhumu rẹn ekrun owu re sehiẹn?

¹³ Roro kpahen oborẹ omizu ọmase owu re se Vero, ro rhirhiẹ Democratic Republic  of the Congo, o rhiẹromẹrẹn. Vero, rhẹ esa ye ro vwo rhiẹ Oseri Jehova, kugbe ọmọ aye ọgbọtọ rọ ha ẹgbukpe 15, na zẹ nẹ amwa aye ọke ẹko isodja ezẹko, a kpare owọnren rhe. Uvuẹn izede, aye ni nya vwa ekete rẹ isodja i gbereri, ji da aye ji, isodja na ni djofẹn mwu aye taghene ene kpe aye hwu. Ọke i Vero ọ tuẹn o viẹ rhọ, ọmọyen ọgbọtọ nọ damoma bọriẹ nyoma rọ nẹrhomo phia, ji ha odẹ i Jehova ruiruo ọgbọ buebun uvuẹn ẹrhomo na. Ọke rọ nẹrhomo hin, olotu isodja na nọ nọriẹn, “Ibiẹ ọgbọtọ, ọrọmo yo yoniruon oborẹ a nẹrhomo?” Ọgbọtọ nọ tare, “Izu mẹ, yọ ha udje rọ ha Matthew 6:9-13 yoni mẹ.” Olotu na nọ tare, “Ibiẹ ọgbọtọ, wẹwẹ rhẹ eri vwiẹruọ i nyarhẹn ọrẹ ufuoma, jenẹ i Jehova Osolobrugwẹ are ọ sẹrorẹ are!”

14. Me yọ nọ sabu damu esegburhomẹmro ọwan ni, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin?

¹⁴ Aruẹ iyẹnrẹn erana e yono ọwan kpahen ọghanronmẹ ẹrhomo ẹnẹ. Ọrẹn, orhianẹ a kpahenrhọ ẹrhomo ọwan ogege yanghene ọrẹ izede igbevwunu vwo-o? Jerẹ ọmase uku uvuẹn udje i Jesu na, rha nẹrhomo, ji vwo imwẹro taghene Jehova ọ sẹrerhumuji owẹwẹ vwo-o, ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo na uvuẹn ọke ọrhẹ izede ro serhọ. Rha nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ ẹhẹn ọfuanfon na. (Phil. 4:13) Karorhọ taghene phẹrẹkpẹ, Jehova ọnọ ha ebrurhọ buebun wẹn, rọ nọ lẹrhuọ ja karorhọ oja wu re vrẹn ne. Ọke wa rha fuevwan diẹn edamuni nyoma userhumu i Jehova, wu ne vwo omẹgbanhon we ne diẹn ebẹnbẹn ra sa obaro.—1 Pet. 1:6, 7.

15. Jerẹ oborẹ ọ ha Matthew 17:19, 20, obẹnbẹn ọgo yẹ idibo i Jesu i rhiẹromẹrẹn?

¹⁵ Jesu o yono idibo yi taghene esegburhomẹmro ọnọ ha userhumu rẹn aye fiẹ ebẹnbẹn kparobọ. (Se Matthew 17:19, 20.) Uvuẹn erhirhiẹ owu, aye a sabu le okpodje owu-u, dedevwo aye i sabu ruẹ omaran ọke buebun ne. Me yẹ obẹnbẹn na? Jesu nọ ta rẹn aye taghene aye i guọlọ esegburhomẹmro rhọ. Nọ ta rẹn aye taghene aye i rhe vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon, aye ina sabu fiẹ ebẹnbẹn ri họhọ ugbenu ọduado kparobọ! Inyenana, ana sabu rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn ri họhọ ugbenu ọduado.

16. Marhẹ esegburhomẹmro o ru ha userhumu rẹn Geydi din ọke re kpe esa ye hwu?

¹⁶ Djokarhọ udje omizu ọmase owu re se Geydi, ro rhirhiẹ Guatemala. E kpe esa ye re se Edi hwu, ọke aye e nẹ uyono ukoko rie. Marhẹ esegburhomẹmro Geydi o ru ha userhumu riẹn diẹn erhirhiẹ ọrana? Nọ tare: “Ẹrhomo ọ ha userhumu mẹ donron omiamiamo mẹ rẹn Jehova, rọ lẹrhere mẹ vwo omefuon. Mia mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru hẹrote mẹ nyoma ekrun mẹ ọrhẹ imizu ukoko na. Ọke mie fiomarhọ ogame i Jehova, omiamiamo mẹ no zien, ọrana nọ ji lẹrhe mẹ je brudu phan kpahen ẹdẹ ọreva ye. Nyoma erhirhiẹ ọnana, mi yonorin  taghene o toro ọdamuni rọ nọ rhiọ obaro na-a, mi na sabu dien nyoma userhumu i Jehova, Jesu, ọrhẹ ukoko na.”

17. Me ya na sabu ru ọke arha dẹrughwaroghwu obẹnbẹn rọ họhọ ugbenu ọduado?

¹⁷ We mwuomarhọ fọkiẹ ohworho wu vwo ẹguọlọ kpahen ro hwuru? Ha ọke ọnana ruẹ esegburhomẹmro ọnọ kpahen ẹrhọmọnuhwu na gbanhon, nyoma wu ne se iyẹnrẹn i Baibol kpahen era rhọmọnuhwu. We mwuomarhọ fọkiẹ ohworho ekruon re le nẹ ukoko? Yono rhọ taghene izede ri Jehova ọ ghwọghwẹ ihworho yi lele, yọ mai serhọ. O toro obẹnbẹn wa dẹrughwaroghwẹ-ẹ, haye rhiẹ uphẹn wu ne ruẹ esegburhomẹmro ọnọ gbanhonrhọ. Ta rẹn Jehova oborẹ ọ ha ẹhọn. Wu vwe rhirhiẹ ye kologho-o, ukpomaran kwomakugbe imizu ukoko na. (Prov. 18:1) Vwobọrhọ ekwakwa ri na ha userhumu wẹn vwo edirin, orhianẹ wu na ha oviẹ ruẹ aye dede. (Ps. 126:5, 6) Rhe riẹ uyono ukoko, vwobọrhọ owian aghwoghwo ọrhẹ isese i Baibol ọke ephian. Habaye, tẹnrovi obọdẹn ebrurhọ ri Jehova ọnọ yọ obaro na. Ọke wa mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru ha userhumu wẹn, esegburhomẹmro ọnọ nọ gbanhanrhọ.

18. Orhianẹ wu mẹrẹnvwrurhe taghene esegburhomẹmro ọnọ ọ gbanhon te-e, me wu na sabu ru?

¹⁸ Orhianẹ edamuni wu rhiẹromẹrẹn bi yanghene erẹ we rhiẹromẹrẹn vwana, i lẹrheruọ rhe erhirhiẹ rẹ esegburhomẹmro ọnọ ọ vwiẹlẹ, wu vwe jẹ ẹhọn seriotọre-e. Nie rhiẹ uphẹn wu ne ruẹ esegburhomẹmro ọnọ gbanhonrhọ. Nẹrhomo jerẹ inyikọ i Jesu ri rẹre: “Yẹ ame esegburhomẹmro rhọ.” (Luke 17:5) Habaye, roro kodo kpahen idje ra hunute uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana. Jerẹ i Miguel ọrhẹ Yurai, karorhọ ọsoso ọke i Jehova ọ ha userhumu wẹn. Jerẹ ọmọ i Vero ọgbọtọ ọrhẹ Anel, nẹrhomo omamọ vwe i Jehova, maido ọke wu rha dẹrughwaroghwu obẹnbẹn ọduado. Jerẹ Geydi, mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọnọ sabu yọ userhumu wu guọlọrẹ nyoma ekruon yanghene imizu ukoko na. Wu rha ha uphẹn rẹn Jehova nọ ha userhumu wẹn ọke edamuni, wu ne vwo imwẹro rhọ taghene ọye ọnọ ha userhumu wẹn nyerẹnghele ebẹnbẹn wu ne rhiẹromẹrẹn obaro na.

19. Imwẹro ọgo yi Jesu o vwori, imwẹro ọgo wu na sabu vwo?

¹⁹ Jesu ọ djokarhọ ekete esegburhomẹmro idibo yi o seriotọre, ọrẹn o vwo imwẹro taghene nyoma userhumu i Jehova, aye ine fiẹ ebẹnbẹn ra sa obaro kparobọ. (John 14:1; 16:33) O fiudugbere taghene esegburhomẹmro ọgbogbanhon, ọnọ lẹrhẹ otu gbidigbidi vabọ ukpokpogho rode rọ sa na. (Rev. 7:9, 14) Wu ne rhiẹ usuẹn aye? Nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova, wu na sabu rhirhiẹ usuẹn aye, orhianẹ wu ha uphẹn wu vwori ephian vwana ruẹ esegburhomẹmro ọnọ gbanhonrhọ!—Heb. 10:39.