ONYẸ i Jew owu re se Mordecai ọ wian owian ọghoghanren uvuẹn ikuegbe rọ ha ọbe i Baibol re se Esther. Ọye onyẹ i Jew rọ ha erhirhiẹ ọvrẹn uvuẹn oghwa orodje i Persia. Ọnana uvwre ọtonrhọ ẹgbukpe 500 B.C.E., “uvuẹn ẹdẹ [Orodje] Ahasuerus.” (Inyenana ihworho i vwo imwẹro taghene orodje ọrana yẹ Xerxes I.) Mordecai yọ dobọ irorẹdjẹ re ne kpe orodje na hwu ji. Ọrẹ ekpẹmẹ, orodje na no ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre re ne jiri Mordecai ọrẹ afiede. Ọke oru, ọke i Haman, ro rhiẹ ọvwreghrẹn i Mordecai ọrhẹ itu i Jew na erọrọ, o hwu hin, orodje na nọ yẹ i Mordecai ẹrhẹ ro no rhiẹ ohworho ọreva uvuẹn usuon na. Ẹrhẹ ọrana ọ ha uphẹn rẹn Mordecai jurhi ro simi arhọ itu i Jew na ri ha otọre Usun i Persia nẹ uhwu.​—Esther 1:1; 2:5, 21-23; 8:1, 2; 9:16.

Egba irherhe ezẹko uvuẹn ọke ri vrẹnren na, na ta taghene ọbe Esther, ọbe osia, habaye ohworho re se i Mordecai o ghini nyerẹ-ẹn. Ọrẹn, uvuẹn ẹgbukpe 1941, ihworho ra tọn otọre guọlọ ekwakwa ahwanren, ni mẹrẹn oborẹ ọnọ sabu hobọtua iyẹnrẹn i Baibol na kpahen Mordecai. Me yẹ aye i mẹrẹnren?

Egba irherhe ni mẹrẹn ọbe eyaya itu i Persia rọ hunute ọhworhare owu re se Marduka (Oyibo o seyi Mordecai). Owian yen ọrẹ ọ hẹrote ekwakwa, ọkezẹko ọ wian owian rọ hẹrote igho uvuẹn Shushan. Arthur Ungnad, rọ dabu rhe kpahen ikuegbe ahwanren ekete ọrana, nọ tare taghene ọnana yẹ ọke ukaro ra mẹrẹn ọbe ọrọrọ ro vwo rhiẹ i Baibol na, rọ hunute i Mordecai.

Avwọke Ungnad ọ nẹ iyẹnrẹn ọrana, egba irherhe erọrọ i rhian eyaya itu i Persia uriusion­rin buebun ne. Usuẹn enana yẹ ibiẹ atita ra ya ekwakwa rhọ ra mẹrẹnren uvuẹn amwa i Per­sepolis rọ ghwọghọ ne, a mẹrẹnren aye uvuẹn oborẹ e se Ekpeti Efe rọ kẹrẹ igbeyẹn amwa na. Ibiẹ atita enana i havwiẹ ọke usuon Xerxes I. Edjadjẹ emọ Elam ya ha ya aye, habaye aye i vwo edẹ ezẹko ra hunute uvuẹn ọbe Esther. a

Ibiẹ atita ra mẹrẹnren obẹ Persepolis, i hunute odẹ na Marduka, rọ wian owian ọyẹbe uvuẹn oghwa orodje rọ ha Shushan, uvwre usuon Xerxes I. Atita na owu o dje i Marduka rhiẹ ọrhienrhianrhian. Idjedje ọrana o serhọ rhẹ oborẹ i Baibol na o dje i Mordecai rhọ. A hariẹ mwu nọ wian uvuẹn oghwa Orodje Ahasuerus (Xerxes I), ọye ọ ji djẹ aruẹ edjadjẹ eva. Ọke ephian yẹ Mordecai o siyẹ anurẹsẹ oghwa orodje na uvuẹn Shushan. (Esther 2:19, 21; 3:3) Anurẹsẹ ọnana, egodo rọ doro omamọ, avwaye yẹ ihworho ra ha mwu uvuẹn oghwa orodje na, a wian.

O vwo ekwakwa ri họhọre uvwre Marduka ra hunute uvuẹn ibiẹ atita na ọrhẹ Mordecai ra hunute uvuẹn i Baibol na. Aye i nyerẹnren uvwre ọke owu, uvuẹn ekete owu, ji ha ẹrhẹ era ha mwu uvuẹn oghwa orodje na. Ohọhọme enana re ku kugbe, yo djerie phia taghene ekwakwa erana ra tọn mẹrẹn ina sabu rha ta kpahen Mordecai ra hunute uvuẹn ọbe Esther na.