1-2. (a) Mesoriẹ ọnyikọ Paul ọ sabu ta taghene ẹguọlọ yẹ uruemru ‘rọmaido’ na? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ?

 ỌKE ọnyikọ Paul ọ ta kpahen esegburhomẹmro, ifiẹrorhọ ọrhẹ ẹguọlọ, nọ tare taghene “ọrọ maido usuẹn [iruemru enana] yẹ ẹguọlọ.” (1 Cor. 13:13) Mesoriẹ i Paul ọ sabu ta omaran? Uvuẹn obaro na, erhe vwo esegburhomẹmro kpahen ive Osolobrugwẹ kpahen paradais na-a, yanghene fiẹrorhọ taghene aye ine rugba-a, fọkime e nyerẹn uvuẹn akpọ ọkpokpọ na ne. Ọrẹn, ene rhe vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ ihworho. Itiọrurhomẹmro, ẹguọlọ re vwo kpahen aye, ono rho kodorhọ bẹmẹdẹ.

² Ra mẹriẹn taghene ene rhe dje ẹguọlọ phia ọke ephian, ofori ne roro kpahen enọ esa enana. Ọrukaro, mesoriẹ o fo ne vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan? Ọreva, marhẹ ene ru dje ẹguọlọ rẹn owuowọnwan? Ọresa, marhẹ ene ru ruẹ ẹguọlọ ọwan kpahen owuowọnwan gbanhonrhọ?

3. Me yẹ iroro ri na lẹrhẹ ọwan vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan?

³ Mesoriẹ ọghanren ne vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan? Haba iroro erọrọ, ẹguọlọ o dje ọwan rhiẹ Ilele Kristi urhomẹmro na. Jesu nọ ta rẹn inyikọ ye: “Nyoma ọnana yẹ ihworho ephian ine rhe taghene are idibo mẹ—are i rhe vwo ẹguọlọ kpahen omomare.” (John 13:35) Riobarorhọ, erhe vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan, nọ lẹrhẹ ọwan sẹrorẹ onyerẹnkugbe. Paul o se ẹguọlọ “ufi ọgbogbanhon ọrẹ okugbe.” (Col. 3:14) Ọrẹn, o ji vwo iroro  ọghoghanren ọrọrọ rọ soriẹ ene vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan. Ọnyikọ John nọ ya vwe Ilele Kristi na: “Kohworho kohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ, ono vi vwo ẹguọlọ kpahen omizie.” (1 John 4:21) Erhe dje ẹguọlọ rẹn awọrọ, ne ji dje ẹguọlọ phia rẹn Jehova.

4-5. Dje kpahen oborẹ ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova o ru surhobọmwu ẹguọlọ re dje rẹn owuowọnwan.

⁴ Izede ọgo yẹ ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova o ru surhobọmwu ẹguọlọ re vwo kpahen imizu ukoko na? Ne dje udje yi, roro kpahen oborẹ ọmudu ọwan o ru surhobọmwu eghọn erọrọ uvuẹn ugboma na. Ọke idọkitọ ọrhọ hobọte uriẹn rọ ha abọ ọwan, rọ kpare ọbara riẹ ọmudu ọwan nọ sabu rhe sẹ ọ dabu wian yanghene ọ vwọ wia-an, nọ nyoma ọrana rhe iyẹnrẹn ezẹko kpahen erhirhiẹ ọmudu ọwan. Marhẹ ene ru ha uruemru-urhi ọnana dje kpahen ẹguọlọ?

⁵ Jerẹ oborẹ idọkitọ ọ sabu rhe iyẹnrẹn ezẹko kpahen omọkpokpọ ọmudu na, ọke rọ hobọte uriẹn rọ ha abọ ọwan, ana ji sabu rhe oborẹ ẹguọlọ ọwan kpahen Jehova o kodo te nyoma re ni ẹguọlọ re vwo kpahen awọrọ sua. Arha mẹrẹnvwrurhe taghene ẹguọlọ re vwo kpahen imizu ukoko na o seriotọre, ọnana ọnọ sabu djephia taghene ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova o ji seriotọre ne. Ọrẹn, erhe dje ẹguọlọ phia rẹn imizu ukoko na ọke ephian, ọnana no djephia taghene ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọ gbanhonron.

6. Mesoriẹ o fo na djokarhọ ye ọke ẹguọlọ re vwo kpahen imizu ọwan orho seriotọre? (1 John 4:​7-9, 11)

⁶ Ofori na dabu nieso sẹ ẹguọlọ re vwo kpahen imizu ukoko na, o seriotọre. Mesoriẹ? Fọkime ọnana o djephia taghene ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọ ha erhirhiẹ imwofẹn. Ọnyikọ John ọ dabu dje ọnana fiotọre ọke rọ karorhọ ọwan: “Ohworho ro vwo vwo ẹguọlọ kpahen omizu ọnẹyen rọ mẹrẹn, ọ sabu vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ rọ vwọ je mẹrẹ-ẹn.” (1 John 4:20) Me ye yonorin? Oma ọ merhen i Jehova kpahen ọwan orhianẹ e “vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan.”—Se 1 John 4:​7-9, 11.

7-8. Me yẹ izede ezẹko ene ru dje ẹguọlọ rẹn owuowọnwan?

⁷ Ọgbọ buebun uvuẹn i Baibol na, ọwan e se akama ọnana: “Vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan.” (John 15:​12, 17; Rom. 13:8; 1 Thess. 4:9; 1 Pet. 1:22; 1 John 4:11) Ọrẹn, ẹguọlọ uruemru rọ ha uvuẹn ọmudu na, yanghene aruẹ ohworho ra havwọ uvuien, o vwo onyakpọ rọ nọ sabu mẹrẹn ọmudu na-a. Omarana, marhẹ ene ru dje ẹguọlọ ọwan phia? Nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo.

⁸ O vwo izede buebun ene ru dje ẹguọlọ re vwo kpahen imizu ukoko na phia. Enana idje ezẹko: “Rha ta urhomẹmro rẹn owuowọnwan.” (Zech. 8:16) “Sẹrorẹ ufuoma rhẹ owuowọnwan.” (Mark 9:50) Are i kobaro “ọghọ e djephia rẹn owuowọnwan.” (Rom. 12:10) “Rhiabọ dede owuowọnwan.” (Rom. 15:7) “Rha . . . harhomu owuowọnwan.” (Col. 3:13) “Rha kpare ohwan owuowọnwan.” (Gal. 6:2) “Are i gba rha ha urhebro rẹn owuowọnwan.” (1 Thess. 4:18) “Rha . . . bọn owuowọnwan gbanhan.” (1 Thess. 5:11) “Rha nẹrhomo rẹn owuowọnwan.”—Jas. 5:16.

9. Mesoriẹ urhebro ra harẹn awọrọ o rhiẹ izede ọghoghanren e ru dje ẹguọlọ phia? (Ni ifoto na.)

 ⁹ Vwana, jene yono kpahen izede owu ene ru dje ẹguọlọ rẹn awọrọ. Ene yono kpahen oborẹ i Paul ọ tare: “Are i gba rha ha urhebro rẹn owuowọnwan.” Mesoriẹ urhebro ra ha phia rẹn awọrọ, orhiẹ izede ọghoghanren e ru dje ẹguọlọ rẹn aye? Lele oborẹ ọbe owu ọ tare, ẹmro ri Paul ọ ha dje “urhebro” o mevirhọ “ọrẹ ene mevi kẹrẹ ohworho, na yẹ ye uduẹharhaghwẹ ọke rọ rioja ọdamuni.” Omarana, ọke ra yẹ omizu ukoko na rọ ha erhirhiẹ obẹnbẹn urhebro, ọwan na ha userhumu riẹn vẹnrẹn, nọ ji rha fuevwan ga i Jehova. Kọke kọke arha ha urhebro rẹn omizu ukoko na, ọwan e dje ẹguọlọ riẹn.—2 Cor. 7:​6, 7, 13.

10. Marhẹ aruẹdọn ọrhẹ urhebro i ru surhobọmwu owuowọnwan?

¹⁰ Aruẹdọn ọrhẹ ọre tiobọnẹ urhebro, i surhobọmwu owuowọnwan. Izede ọgo? Ohworho ro vwo aruẹdọn, ọ ha urhebro rẹn awọrọ, ji damoma ha userhumu rẹn aye. Omarana, erhe vwo aruẹdọn vwẹre; nọ ha userhumu rẹn ọwan ha urhebro phia. Djokarhọ oborẹ i Paul o ru surhe aruẹdọn i Jehova mwu urhebro ro tiobọnẹ. Paul o dje i Jehova rhiẹ “Ọsẹ arodọmẹ ọrhẹ Osolobrugwẹ urhebro ephian.” (2 Cor. 1:3) Jerẹ oborẹ ẹmro re dje fiotọre sekpahen oghwẹmro ọnana o djephia, Paul ọ ha ẹmro na “arodọmẹ” dje aruẹdọn re djephia rẹn awọrọ. Omarana, e se i Jehova Ọsẹ yanghene Esiri arodọmẹ, fọkiẹ aruẹdọn okokodo ro vwo kpahen ihworho. Aruẹdọn ọrana no mwuien ha urhebro rẹn ọwan “uvuẹn edamuni ọwan ephian.” (2 Cor. 1:4) Jerẹ oborẹ ame rọ fonron rọ zẹ nẹ usurhẹn sa ọ rhuọnrhuọn oma ihworho ri dariẹ, Jehova o tiobọnẹ omẹrhuọnrhuọn ọrhẹ urhebro rẹn ihworho ẹhẹn aye o seriotọre. Marhẹ ene ru hẹrokele i Jehova dje aruẹdọn phia ji tiobọnẹ urhebro rẹn awọrọ? Izede owu ene ru ruie, yẹ ọrẹ ene vwo iruemru ri na ha userhumu rẹn ọwan vwo aruẹdọn, ji tiobọnẹ urhebro. Me yẹ iruemru enana ezẹko?

11. Lele oborẹ ọ ha Colossians 3:12 ọrhẹ 1 Peter 3:​8, iruemru erọrọ ego ye ne vi vwo na sabu sẹrorẹ ẹguọlọ ro mwu ọwan ha urhebro rẹn awọrọ?

¹¹ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ ẹguọlọ ra guọlọre na sabu “rha ha urhebro rẹn owuowọnwan” kẹdẹkẹdẹ? Ofori ne vwo iruemru irhorhomu enana jerẹ uruemru re roro rẹn awọrọ, ẹguọlọ imizu, ọrhẹ uruemru esiri. (Se Colossians 3:12; 1 Peter 3:8.) Marhẹ iruemru erana ine ru ha userhumu rẹn ọwan? Ọke aruẹdọn ọrhẹ iruemru irhorhomu erọrọ i rhe rhiẹ oka uruemru ọwan ne, ọwan ne vwo oruru ọgbogbanhon ra na ha urhebro rẹn ihworho ra rioja. Jerẹ oborẹ i Jesu ọ tare, “ekwakwa ibuebun ri vuọn ọmudu na, yẹ ugbunu na ọ ta. Omamọ ohworho, o tiobọnẹ ekwakwa irhorhomu nẹ omamọ efe ro vwori.” (Matt. 12:​34, 35) Na ha urhebro rẹn imizu ukoko na ri vwo ọdamẹ, ghini obọdẹn izede ene ru dje ẹguọlọ rẹn aye.

12. (a) Mesoriẹ o fo na jomarhotọre nẹ ẹguọlọ ọwan o jo seriotọre? (b) Me ye ne yono kpahen vwana?

¹² Ọwan ephian i guọlọ “rhe vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan.” (1 John 4:7) Ọrẹn, ọghanranren na karorhọ taghene Jesu ọ ha orhetio phia taghene “ẹguọlọ ihworho buebun [ono] seriotọre.” (Matt. 24:12) Jesu ọ vwọ ta taghene idibo  yi buebun, i rhe dje ẹguọlọ phia-a. Ọrẹn, ofori na jomarhotọre neneyo uruemru akpọ na ro vwo dje ẹguọlọ phia, nọ jọ hobọte ọwan. Omarana, jene yono kpahen onọ ọghoghanren ọnana: Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhe sẹ ẹguọlọ re vwo kpahen imizu ukoko na, ọ gbanhonron?

13. Me yọ nọ sabu damu ẹguọlọ ọwan ni?

¹³ Izede owu ene ru rhe oborẹ ẹguọlọ ọwan ọ gbanhon te, yẹ ọrẹ ana djokarhọ oborẹ e ruẹ lele uvuẹn erhirhiẹ ezẹko uvuẹn akpenyerẹn ọwan. (2 Cor. 8:8) Ọnyikọ Peter ọ hunute aruẹ erhirhiẹ owu: “Ọrọ mai ghanren, are i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen omomare, fọkime ẹguọlọ o rhurhu edandan buebun.” (1 Pet. 4:8) Omarana, ovwiẹlẹme ọrhẹ ijẹgba awọrọ ọnọ sabu damu ẹguọlọ ọwan ni.

14. Lele oborẹ ọ ha 1 Peter 4:​8, aruẹ ẹguọlọ ọgo yo fori ne vwo? Dje udje yi.

¹⁴ Jena dabu ni ẹmro i Peter na so. Obọrẹ ukaro uvuẹn oghwẹmriẹn 8, o dje kpahen aruẹ ẹguọlọ ro fori ne vwo—“ẹguọlọ okokodo.” Ẹmro ri Peter ọ ha dje “okokodo,” o mevirhọ ọrẹ ana “riẹn emru phia.” Obọreva uvuẹn oghwẹmro na o dje kpahen oborẹ ene ruo ọke erhe  vwo ẹguọlọ okokodo. O rhurhu edandan imizu ukoko na. Ana sabu djeyi izede omana: Ọwan a ha abọ eva mọrọn ẹguọlọ, jerẹ oborẹ a ha abọ eva mọrẹn ewun ji riẹn yen phia te erhirhiẹ rọ nọ dabu rhurhu emru, omaran ẹguọlọ o ji “rhurhu edandan buebun,” o rhiẹ owu ọvo-o. Ne “rhurhu” emru, o ji sekpahen ọrẹ ana harhomu. Jerẹ oborẹ ewun ọnọ sabu rhurhu otele, omaran ẹguọlọ ọnọ sabu rhurhu ovwiẹlẹme ọrhẹ ijẹgba awọrọ.

15. Me ya na sabu ru orhianẹ ẹguọlọ re vwo kpahen imizu ukoko na ọ dabu gbanhon? (Colossians 3:13)

¹⁵ Ẹguọlọ re vwo kpahen awọrọ, ọ gbanhon te erhirhiẹ ra na harhomu ijẹgba imizu ukoko na—ọrhọ tobọ rhianẹ ọ guọlọ omẹdamu ọkezẹko. (Se Colossians 3:13.) Arha harhomu awọrọ, ne djephia taghene ẹguọlọ ọwan ọ gbanhonron, a ji guọlọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. Me yẹ emru ọrọrọ rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan kpariroro vrẹn erharhere iruemru ọrhẹ orusọ awọrọ?

16-17. Me yẹ emru ọrọrọ rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan kpariroro vrẹn orusọ awọrọ? Dje udje yi. (Ni ifoto na.)

¹⁶ Tẹnrovi omamọ iruemru imizu ukoko na, orhiẹ orharhere iruemru aye-e. Roro kpahen idjedje ọnana. Rorie taghene wu ha uvuẹn esiyẹ owu rhẹ ẹko imizu ukoko na ezẹko. Are a riamerhen esiyẹ na, uvuẹn obẹtaye are ephian ni ha ifoto kugbe. Itiọrurhomẹmro, ne wu ha ifoto  eva erọrọ ba ye, ọkezẹko owu usuẹn aye ọnọ sabu biomu. Vwana, wu vwo ifoto esa ne. Ọrẹn, uvuẹn owu usuẹn aye, ne wu djokarhọ taghene omizu owu o mwughwarorhọ. Me wu ne ruẹ ifoto ọrana? Wu ne tiẹ ifoto ọrana nie, fọkime wu vwo eva erọrọ rẹ ihworho ephian tobọ te omizu ọrana a dabu chẹẹ.

¹⁷ Jena ha ifoto ra sẹroriẹ vwanvwọn obọdẹn okugbe re vwori rhẹ awọrọ. Ọgbọ buebun, ọwan a karorhọ ọke omamerhomẹ ra ghwọghọ rhẹ imizu ukoko na. Ọrẹn, ọkezẹko uvuẹn erhirhiẹ erana, omizu owu ọnọ sabu ta yanghene ruẹ oborẹ o vwo serhọ. Me ye ne ruo ọrana ọrhọ phia? Ono rhomu erhe tiẹ erhirhiẹ ọrana nẹ ẹhẹn ọwan, jerẹ oborẹ ene tiẹ ifoto obiobiomu nẹ ifonu ọwan. (Prov. 19:11; Eph. 4:32) Ana sabu kpariroro vrẹn orusọ omizu na fọkime a karorhọ ekwakwa irhorhomu erọrọ buebun kpahiẹn. Erana yẹ aruẹ ekwakwa ro fori na karorhọ ji sẹroriẹ.

18. Ihwẹnmro eghoghanren ego sekpahen ẹguọlọ ye yonorin uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

¹⁸ Mesoriẹ a guọlọ ruẹ ẹguọlọ re vwo kpahen owuowọnwan gbanhon? Jerẹ oborẹ e yono ne, erhe dje ẹguọlọ rẹn imizu ukoko na, ọwan ne ji dje ẹguọlọ rẹn Jehova. Marhẹ e dje ẹguọlọ rẹn imizu ukoko na lele? Izede owu yẹ ọrẹ ana yẹ aye urhebro. Erhe vwo aruẹdọn, ana sabu “rha ha urhebro rẹn owuowọnwan.” Marhẹ ene ru ruẹ ẹguọlọ re vwo kpahen owuowọnwan gbanhonrhọ? Nyoma ra na vi damoma harhomu orusọ awọrọ.

19. Mesoriẹ ọghanren inyenana ne dje ẹguọlọ rẹn owuowọnwan?

¹⁹ Mesoriẹ ọghanren vwana ne dje ẹguọlọ rẹn owuowọnwan? Djokarhọ iroro ri Peter ọ haphia: “Oba ekwakwa ephian o ti kẹrẹ ne. Omarana, . . . are i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen omomare.” (1 Pet. 4:​7, 8) Fọkime oba akpọ ọkon ọnana o tiẹkẹre ne, me ya na sabu fiẹrorhọ? Ọke rọ ta kpahen idibo yi, Jesu nọ tare: “Egbamwa na ephian ine vwo utuoma kpahen are fọkiẹ odẹ mẹ.” (Matt. 24:9) Na sabu vwo atamwu kpahen Jehova udabọ utuoma ọrana, o fori ne vwo okugbe. Ọke re ruẹ ọrana, Echu ọrhọ sabu vwo efikparobọ ghalẹ ọwa-an, fọkime e vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan—ro rhiẹ “ufi ọgbogbanhon ọrẹ okugbe.”—Col. 3:14; Phil. 2:​1, 2.