URHOMU-ẸMRO UYONO 46
Oborẹ i Jehova o ru yẹ Ọwan Imwẹro Kpahen Ive i Paradais
“Kohworho kohworho rọ guọlọ ebrurhọ rẹn omayen uvuẹn otọrakpọ na, ọnọ mẹrẹn ebrurhọ mie Osolobrugwẹ urhomẹmro na.”—ISA. 65:16.
IJORO 3 Wẹwẹ Ifiẹrorhọ Ame
ẸZẸKOKO a
1. Me yẹ urhomu edje ọmẹraro Isaiah rẹn emọ Israel?
ỌMẸRARO Isaiah o dje i Jehova rhiẹ “Osolobrugwẹ urhomẹmro na.” Ẹmro ra rhian rhẹ “urhomẹmro,” o mevirhọ “isẹ.” (Isa. 65:16, ekete ra djokarhọ) Ẹmro na “isẹ” o mevirhọ “jenẹ o rhiẹ omaran,” yanghene “itiọrurhomẹmro.” Ọke arha ha ẹmro na “isẹ” ruiruo uvuẹn i Baibol na sekpahen Jehova yanghene Jesu, nọ yẹ ọwan imwẹro taghene emru na urhomẹmro. Omarana, urhomu edje Isaiah rẹn emọ Israel na o fiotọre: Ana sabu hẹroso oborẹ i Jehova ọ ta kpahen ephian. Jehova o dje ọrana rhiẹ urhomẹmro nyoma rọ ha ọsoso ive yi ephian te orugba.
2. Mesoriẹ ana sabu hẹroso ive i Jehova sekpahen obaro akpọ ọwan, enọ ego ya na kpahenrhọ?
2 Ana ji sabu hẹroso i Jehova kpahen ive ri sekpahen obaro akpọ ọwan? Emrẹ ẹgbukpe 800 ri vrẹnren nẹ ọke Isaiah, ọnyikọ Paul no dje oborẹ ọsoriẹ ana sabu hẹroso ive i Jehova ọke ephian. Paul nọ tare: ‘Osolobrugwẹ ọ sabu mọrenfia-an.’ (Heb. 6:18) Jerẹ oborẹ usurhẹn ọ vwọ sabu vwo ame rọ merhenren, ọrhẹ ame ro vwo adawun ukwọgbọ, omaran i Jehova ro rhiẹ Esiri urhomẹmro na, ọnọ jọ sabu mọrenfian. Omarana, ana sabu hẹroso kemru kemru ri Jehova ọ tare, tobọ te ọsoso ive yi kpahen obaro akpọ ọwan. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana kpahenrhọ enọ enana: Me yi Jehova o veri taghene ọnọ yẹ ọwan obaro na? Imwẹro ọgo yi Jehova o tiobọnu ro djephia taghene ive yi ono rugba?
ME YI JEHOVA O VERI?
3. (a) Ive ọgo yẹ idibo i Jehova i dabu vwo ẹguọlọ kpahen? (Revelation 21:3, 4) (b) Marhẹ ihworho ezẹko a kpahanrhọ ye ọke re se ive ọrana rẹn aye?
3 Idibo i Jehova uvuẹn ọsoso akpọ na, i vwo ẹguọlọ kpahen ive re ne yono kpahen na. (Se Revelation 21:3, 4.) Jehova o veri taghene “uhwu orho rhirhiẹ ye-e, orho vwo omemwurhọ-ọ, yanghene unuebo oviẹ-ẹ, yanghene omiamiamo orho rhirhiẹ ye ghwomara-an.” Buebun ọwan a ha oghwẹmro i Baibol ọnana ta kpahen akpọ i Paradais ọke re ghwoghwo rẹn ihworho. Marhẹ ihworho ezẹko a kpahanrhọ ye ọke re se ive ọnana rẹn aye? Aye ina sabu ta, “Ọnana ọ merhoma, ọrẹn o mwu mẹ ẹro taghene ọnọ phia-a.”
4. (a) Me yi Jehova o rheri, rọ ji ta rhotọre ne? (b) Haba ive yi, me yẹ emru ọrọrọ ri Jehova o ruru?
4 Itiọrurhomẹmro, ọke i Jehova o mwu ọnyikọ John ya ive ọnana kpahen akpọ i Paradais rhotọre, Jehova o rheri taghene ọwan re nyerẹn inyenana, ina ha ifiẹrorhọ rọ ha uvuien ha userhumu rẹn awọrọ ọke re ghwoghwo iyẹnrẹn Uvie na. Jehova o ji rhe taghene ọnọ bẹn ihworho buebun ine vwo imwẹro kpahen ive ọnana ro sekpahen “ekwakwa ekpokpọ” na. (Isa. 42:9; 60:2; 2 Cor. 4:3, 4) Omarana, marhẹ ene ru yẹ awọrọ—ọrhẹ oma ọwan—imwẹro na taghene ebrurhọ re dje kpahen uvuẹn Revelation 21:3, 4 ine rugba? Jehova o vive ọmemerhen ọnana ọvo-o, ọ ji yẹ ọwan obọdẹn iroro ri soriẹ o fo na hẹrosuiẹ. Me yẹ iroro ro tiobọnu?
JEHOVA Ọ YẸRE ỌWAN IMWẸRO KPAHEN IVE YI
5. Iroro ego yi na lẹrhẹ ọwan hẹroso ive i Jehova kpahen Paradais, bọgo ya na mẹrẹn aye?
5 Ana sabu mẹrẹn iroro ri soriẹ o fo na hẹroso ive i Jehova kpahen Paradais uvuẹn eghwẹmro enana. Orho se: “Ọro siyẹ aga usun na nọ tare: ‘Nughe! Mie ru kemru kemru rhiẹ ekpokpọ ne.’ Habaye ọrhọ ta: ‘Ya, fọkime enana ẹmro ra hẹrosua jeghwai urhomẹmro.’ Ọye nọ ta mẹ: ‘Aye i rugba ne! Mẹmẹ yẹ Alpha ọrhẹ Omẹga, otonrhọ ọrhẹ oba na.’”—Rev. 21:5, 6a.
6. Mesoriẹ imwẹro rọ ha Revelation 21:5, 6 ọ bọn ẹruẹhaso ọwan kpahen ive i Jehova gbanhonrhọ?
6 Mesoriẹ eghwẹmro i Baibol erana a yẹ ọwan imwẹro ọgbogbanhon kpahen ive Osolobrugwẹ? Uvuẹn eghwẹmro erana, nọ họhọre taghene Jehova ọvo yo fiobọrhọ ọbe taghene ono ruẹ ive yi gba, rọ nọ ha ebrurhọ rẹn ituakpọ ri fuevwan. b Ọwan i se kpahen ive i Jehova uvuẹn Revelation 21:3, 4. Ọrẹn, uvuẹn oghwẹmro 5 ọrhẹ 6, ọwan ni mẹrẹn ọbe ri Jehova o fiobọrhọ, rọ yẹre ọwan imwẹro kpahen urhomẹmro rọ ha ive yi. Jena dabu djokarhọ ẹmro ri Jehova ọ ha ruiruo sekpahen imwẹro ro tiobọnu na.
7. Ọrọmo yọ tuẹn ẹmro ẹta rhọ uvuẹn oghwẹmro 5, mesoriẹ orhiẹ emru oghẹnrensan?
7 Imwẹro i Jehova ọ tonrhọ rhẹ ẹmro enana: “Ọro siyẹ aga usun na nọ tare.” (Rev. 21:5a) Enana ẹmro oghẹnrensan fọkime ọ ha usuẹn ekete esa uvuẹn ọbe i Revelation, ri dje kpahen erhirhiẹ ri Jehova ọvo ọ tẹmro uvuẹn emena arudo. O tiobọnu imwẹro ọnana nyoma ọmakashe-e, yanghene Jesu ra rhọmọnuhwu-u, ọrẹn Jehova ọvo yo tiobọnie! Urhomẹmro ọnana o djephia taghene ana sabu hẹroso ẹmro ri ha kpahiẹn. Mesoriẹ? Fọkime Jehova ọ ‘vwọ mọrenfia-an.’ (Titus 1:2) Ẹmro ọrana ọ lẹrhẹ ẹmro re seri uvuẹn Revelation 21:5, 6 rhiẹ oborẹ ana sabu hẹroso.
“NUGHE! MIE RU KEMRU KEMRU RHIẸ EKPOKPỌ NE”
8. Marhẹ i Jehova o ru dje imwẹro rọ ha ive yi phia? (Isaiah 46:10)
8 Ọrọ ha kpahiẹn, jena dabu ni ẹmro na “Nughe!” (Rev. 21:5) A ha ẹmro i Greek ra rhian rhiẹ “nughe!” ruiruo ọgbọ buebun uvuẹn ọbe i Revelation. Ọbe owu ọ tare taghene oka ọnana (!) ra ha ruiruo, ọ ta rẹn ohworho ro seyi na nọ dabu kpomavi rẹn ẹmro ri ne lelie. Me yi Jehova ọ ta kpahiẹn: “Mie ru kemru kemru rhiẹ ekpokpọ ne.” Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ ta kpahen ewene ro no ruo obaro na, ọrẹn hariẹn ive ọnana ono vi rugba, rọ lẹrheriẹ ta kpahen ewene na kamẹriẹn aye a phia ne.—Se Isaiah 46:10.
9. (a) Irueruo i Jehova eva ego yẹ ẹmro na “mie ru kemru kemru rhiẹ ekpokpọ ne” ọ rionbọrhọ? (b) Me yọ nọ phia rẹn “odjuwu” ọrhẹ “akpọ” ri havwiẹ vwana?
9 Jena djokarhọ ẹmro ezẹko ra ha ruiruo uvuẹn Revelation 21:5: “Mie ru kemru kemru rhiẹ ekpokpọ.” Uvuẹn urhomu-ẹmro i Baibol ọnana, ẹmro ọrana ọ rionbọrhọ irueruo i Jehova eva—ọrẹ ono ruẹ ewene ji ruẹ ekwakwa kpokpọ. Ọrukaro, me yi Jehova ono wene? Uvuẹn Revelation 21:1, ọwan i rhe se: “Odjuwu ahwanren na ọrhẹ akpọ ahwanren na i nyavrẹn ne.” “Odjuwu ahwanren na” o mevirhọ isuensun oseghe igọmẹti, rẹ Echu ọrhẹ ikpodje yi a ha ruiruo. (Matt. 4:8, 9; 1 John 5:19) Jerẹ oborẹ ọ havwọ uvuẹn i Baibol na, “akpọ” ọnọ sabu mevirhọ ihworho re rhirhiẹ otọrakpọ na. (Gen. 11:1; Ps. 96:1) Omarana, “akpọ ahwanren na” o mevirhọ ituakpọ re dumu ọkon inyenana. Jehova ọ vwọ samọ ghwai wene, yanghene kwaphiẹ “odjuwu” ọrhẹ “akpọ” rọ havwiẹ vwana rhọ-ọ; ukpomaran, ọnọ ghwọghọ aye nie phẹlẹphẹlẹ. Ono ruẹ odjuwu ọrhẹ akpọ ri havwiẹ vwana rhiẹ “odjuwu ọkpokpọ ọrhẹ akpọ ọkpokpọ”—nọyẹ, igọmẹti ọkpokpọ ọrhẹ ihworho ri rhiẹ evwata.
10. Me yi Jehova ono ru kpokpọ?
10 Uvuẹn Revelation 21:5, ọwan i se kpahen oborẹ i Jehova ọ tare kpahen ekwakwa ro no ru kpokpọ na. Djokarhọ ye taghene Jehova ọ ta taghene, “Mie ruẹ ekwakwa ekpokpọ ephia-an.” Ukpomaran, nọ tare: “Mie ru kemru kemru rhiẹ ekpokpọ ne.” Jehova ono ruẹ otọrakpọ na ọrhẹ ituakpọ rhiẹ ekpokpọ nyoma ro no ruẹ aye rhiẹ oborẹ ọgbare. Jerẹ oborẹ Isaiah ọ tare, ọsoso otọrakpọ na ono rhiẹ ogba orhorhomu—jerẹ Eden. Ene ji ruẹ ọwan kpokpọ, yanghene ọwan owuowu ine rhiẹromẹrẹn eru kpokpọ. Ene simi ikpolo na, eri tuẹro, ọrhẹ idienrhọ na, ana ji tobọ rhọmọ eri hwuru na.—Isa. 25:8; 35:1-7.
“ENANA ẸMRO RA HẸROSUA JEGHWAI URHOMẸMRO. . . . AYE I RUGBA NE!”
11. Akama ọrhẹ iroro ọgo yi Jehova ọ yẹ John?
11 Me yẹ emru ọrọrọ ri Jehova ọ ha yẹ ọwan imwẹro? Jehova nọ ta rẹn John: “Ya, fọkime enana ẹmro ra hẹrosua jeghwai urhomẹmro.” (Rev. 21:5) Jehova ọ ta rẹn John nọ ghwai “ya-a.” Ọ ji ta riẹn oborẹ ọsoriẹ ọnọ ya. Nọ tare: “Fọkime enana ẹmro ra hẹrosua jeghwai urhomẹmro”—nọyẹ ana sabu hẹroso ẹmro i Jehova taghene aye ine rugba. Oma ọ merhen ọwan taghene John ọ huvwele akama na nọ “ya.” Fọkiẹ ọrana, ana sabu se kpahen ive i Jehova kpahen Paradais, ji roro kodo kpahen obọdẹn ebrurhọ ri ha obaro na.
12. Mesoriẹ i Jehova ọnọ sabu ta taghene: “Aye i rugba ne!”
12 Me yi Jehova ọ ta kpahiẹn? “Aye i rugba ne!” (Rev. 21:6) Jehova ọ tẹmro na kamẹriẹn ọsoso ekwakwa rọ hunute sekpahen i Paradais na, i rugba ne. Ọrẹ imwẹro, ọnọ sabu ta ye omaran fọkime o vwo emru owuorowu rọ nọ lẹrhiẹ je ruẹ ive yi gba-a. Jehova ọ ji yẹ ọwan imwẹro ọgbogbanhon ọrọrọ taghene ive yi ine vi rugba. Ọrana i me?
“MẸMẸ YẸ ALPHA ỌRHẸ OMẸGA”
13. Mesoriẹ i Jehova ọ ha ẹmro na: “Mẹmẹ yẹ Alpha ọrhẹ Omẹga” ruiruo?
13 Jerẹ oborẹ a hunute vrẹn ne, Jehova ọvo yọ tẹmro rẹn John ọgbesa uvuẹn emena arudo. (Rev. 1:8; 21:5, 6; 22:13) Uvuẹn erhirhiẹ enana owuowu, Jehova ọ ji ha aruẹ ẹmro owu na ruiruo: “Mẹmẹ yẹ Alpha ọrhẹ Omẹga.” Ikerẹmro eyaya i Greek ọ tonrhọ rhẹ ẹmro na alpha, omẹga nọ yọ kẹta. Nyoma rọ ha ẹmro na “Alpha ọrhẹ Omẹga” ruiruo, Jehova no djephia taghene ọrhọ tuẹn emru rhọ, ono vi ruie gba rhẹ efikparobọ.
14. (a) Dje udje ọke i Jehova ọ ta: “Alpha,” ọkiọgo yọ nọ ta taghene: “Omẹga.” (b) Imwẹro ọgo yọ ha Genesis 2:1-3?
14 Ọke i Jehova ọ ma Adam ọrhẹ Eve hin, no dje ọhọriẹ kpahen ituakpọ ọrhẹ otọrakpọ na phia. Baibol na nọ tare: “Osolobrugwẹ nọ ha ebrurhọ rẹn aye, Osolobrugwẹ nọ ta rẹn aye: ‘Are i vwiẹ nẹ are i bunrhọ, nẹ are i vuọn otọrakpọ na jeghwai hẹrote yi.’” (Gen. 1:28) Uvuẹn ọke ọrana, Jehova nọ haye ta: “Alpha.” Nọ dabu dje ọhọriẹ fiotọre: Ọke ono te rẹ emọ Adam ọrhẹ Eve ri huvwele, ri ji gba, ina vuọn otọrakpọ na, ji ruie rhiẹ paradais. Uvwrọke ọrana rọ sa na, Jehova ọnọ ta: “Omẹga.” Ọke i Jehova ọ ma “idjuwu ọrhẹ otọrakpọ na kugbe kemru kemru ri ha uvuẹn aye hin,” nọ tẹmro ro djephia taghene ọhọriẹ ono rugba. Ọ ha uvuẹn Genesis 2:1-3. (Seyi.) Jehova nọ ha ẹdẹ ọrẹ irhiruẹ na ruẹ ẹdẹ rọ fonron hariẹn. Me yẹ ọrana o mevirhọ? Jehova ọ yẹ ọwan imwẹro taghene ono vi ruẹ ọhọriẹ kpahen ituakpọ ọrhẹ otọrakpọ na gba. Ono vi rugba uvuẹn oba ẹdẹ ọrẹ irhiruẹ na.
15. Mesoriẹ ọnọ sabu họhọ taghene Echu ọ jaghwẹrhọ ọhọre i Jehova rẹn ituakpọ ne?
15 Ọke Adam ọrhẹ Eve a tiẹn uvwele hin, aye ni rhiẹ iruedandan, ji ha ọdandan ọrhẹ uhwu rẹn emọ aye. (Rom. 5:12) Fọkiẹ ọrana, ọnọ sabu họhọ taghene Echu ọ jaghwẹrhọ ọhọre i Jehova sekpahen ọrẹ ihworho ri huvwele ina vuọn otọrakpọ na. Nọ họhọre taghene Echu ọ vwọ lẹrhẹ i Jehova ta taghene “Omẹga-a.” Echu ọnọ sabu roro taghene Jehova o ruẹ ive yi gba-a. Odjẹ owu ọrẹ ono kpe Adam ọrhẹ Eve hwu, nọ ma esa ọrhẹ ane ọrọrọ ri gbare, ri ne ruẹ ọhọre i Jehova gba. Ọrẹn, orhianẹ Jehova o rurie omaran, manẹ i Dẹbolo ọ ta taghene Jehova ọ mọrenfian. Mesoriẹ? Fọkime, jerẹ oborẹ ọ ha Genesis 1:28, Jehova ọ ta rẹn Adam ọrhẹ Eve taghene emọ aye ina vuọn akpọ na.
16. Mesoriẹ Echu ọnọ sabu roro taghene Jehova o vwo efikparobọ-ọ?
16 Orhienbro ọrọrọ ọgo yẹ Echu o rorori taghene Jehova ọnọ sabu bru? Ọkezẹko, Echu o roro taghene Jehova ọnọ ha uphẹn rẹn Adam ọrhẹ Eve nẹ aye i vwiẹ emọ ri vwa gba ri na ja sabu te erhirhiẹ ọgbagba. (Eccl. 7:20; Rom. 3:23) Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, Dẹbolo ọnọ sabu mọrenfian baren Jehova taghene o vwo fiẹkparobọ-ọ. Mesoriẹ? Fọkime odjẹ ọnana ọ lẹrhẹ ọhọre i Jehova te orugba-a, nọyẹ ọrẹ ono ruẹ otọrakpọ na vuọn rhẹ emọ Adam ọrhẹ Eve ri gbare, ra ji huvwele.
17. Marhẹ i Jehova o ru kwaphiẹ ẹkparehaso Echu ọrhẹ ituakpọ erukaro na rhọ, me yo no nerhumie rhe? (Ni ifoto na.)
17 Jehova ọ kwaphiẹ ẹkparehaso Echu ọrhẹ ituakpọ erukaro na rhọ uvuẹn izede ro gbe Echu unu. (Ps. 92:5) Ukperẹ ono dje Jehova rhiẹ ọmọrenfian, Jehova no djephia taghene ọye Ohworho urhomẹmro nyoma rọ ha uphẹn rẹn Adam ọrhẹ Eve vwiẹ emọ. Jehova no vwo efikparobọ ri Dẹbolo o vwo fiẹrorhọ. Jehova no ruẹ ọhọriẹ gba nyoma ro vwo ẹkwaphiẹrhotọre “ọmọ” ro no simi emọ Adam ọrhẹ Eve ri huvwele. (Gen. 3:15; 22:18) Itiọrurhomẹmro, ẹkwaphiẹrhotọre otan na o gbe Echu unu! Mesoriẹ? Fọkime, ọnana ẹkwaphiẹrhotọre ra bọn kpahen obọdẹn ẹguọlọ. (Matt. 20:28; John 3:16) Uruemru ọrana ọ ha usuẹn uruemru Echu-u. Omarana, me yọ nọ phia fọkiẹ ẹkwaphiẹrhotọre otan na? Uvuẹn obẹta usuon Ẹgbukpe Uriusionrin na, emọ Adam ọrhẹ Eve ri gbare ri ji huvwele, ina ha otọrakpọ i paradais riuku—jerẹ ọhọre i Jehova nẹ ọtonrhọ rhe. Uvwrọke ọrana, Jehova ọnọ ta, “Omẹga.”
OBORẸ ENE RU RUẸ ẸRUẸHASO ỌWAN KPAHEN IVE I PARADAIS NA GBANHONRHỌ
18. Imwẹro esa ego yi Jehova ọ yẹre ọwan? (Se ekpeti na “ Iroro Esa ri na Lẹrhẹ Ọwan Hẹroso Ive i Jehova.”)
18 Lele oborẹ e yono ne, imwẹro ọgo ya na sabu dje rẹn ihworho ri vwo ẹhẹn eveva kpahen ive Osolobrugwẹ ono ruẹ akpọ na rhiẹ Paradais? Ọrukaro, Jehova ọvo yo vive na. Ọbe i Revelation ọrhọ ta: “Ọro siyẹ aga usun na nọ tare: ‘Nughe! Mie ru kemru kemru rhiẹ ekpokpọ ne.’” Jehova o vwo ẹghwanren na, omẹgbanhon ọrhẹ oruru ro no ruẹ ive yi gba. Ọreva, Jehova o ji rhe taghene oborẹ ọ tare ono vi rugba, nọ họhọre taghene o ruru aye ne. Nọ sabu ta: “Enana ẹmro ra hẹrosua jeghwai urhomẹmro. . . . Aye i rugba ne!” Ọresa, Jehova ọrhọ tuẹn emru rhọ, o vi ruie gba rhẹ efikparobọ, jerẹ oborẹ ẹmro enana i djephia: “Mẹmẹ yẹ Alpha ọrhẹ Omẹga.” Jehova ono dje Echu rhiẹ ọmọrenfian ro vwo vwo efikparobọ.
19. Me ya na sabu ru ọke ihworho i rhe vwo ẹhẹn eveva kpahen ive i Paradais na?
19 Karorhọ, kọke kọke wu rhe ghwoghwo imwẹro i Jehova rẹn awọrọ uvuẹn aghwoghwo na, nu we ruẹ ẹruẹhaso wu vwori kpahen ive yi gbanhan. Omarana, ọke ọrọrọ wu rhe se ive i Paradais rọ sa na, re dje rhẹ Revelation 21:4 rẹn ohworho, ọrẹn nọ tare, “Ọnana ọ merhoma, ọrẹn o mwu mẹ ẹro taghene ọnọ phia-a,” me wu na sabu ru? Wu na sabu se oghwẹmro 5 ọrhẹ 6 riẹn, ji djeyi fiotọre. Dje riẹn oborẹ i Jehova o ru yẹ ọwan imwẹro kpahen ive yi ne nyoma ẹmro rọ tare.—Isa. 65:16.
IJORO 145 Osolobrugwẹ o Vive Akpọ Ufuoma
a Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ta kpahen imwẹro ri Jehova ọ yẹre ọwan taghene ive yi kpahen Paradais na ono te orugba. Kọke kọke erhe ghwoghwie rẹn awọrọ, ne ruẹ ẹruẹhaso ọwan kpahen ive yi kodorhọ.