1-2. “Omamọ owian” ọgo yẹ ọkpako ukoko ọ wian?

 ORHIANẸ o jiri ne wa ga ẹrhẹ odibo owian, ọkezẹko wu nyamwu evwan ezẹko ne, ri na ha userhumu wẹn mwuovwan ẹrhẹ ọkpako ukoko. Wu na sabu wian gbanhon ne wu mwuovwan “omamọ owian”?—1 Tim. 3:1.

² Me yẹ owian ọkpako ukoko o sekpahen? Ọ kobaro uvuẹn owian aghwoghwo, ọ wian gbanhan tiobọnẹ uyono, ha urhebro rẹn imizu ukoko na, ji bọn ukoko na gbanhan nyoma ẹmro ọrhẹ udje yi. Fọkiẹ ọnana yi Baibol na o se ekpako ukoko ra wian gbanhan, ehworhare ra ha “ruẹ ẹghẹlẹ” rẹn ọwan.—Eph. 4:8.

3. Marhẹ omizu ọhworhare ono ru mwuovwan ẹrhẹ ọkpako ukoko? (1 Timothy 3:​1-7; Titus 1:​5-9)

³ Marhẹ wu ne ru mwuovwan ẹrhẹ ọkpako ukoko? Ọnana ọ vẹnẹ owian omobọ, fọkime orhiẹ ena re vwori ọvo yọ lẹrhẹ ohworho mwuovwan ẹrhẹ ọkpako ukoko-o. Ọgbọ buebun uvuẹn akpọ na, ona wu vwori yọ lẹrhẹ ohworho yọ owian. Ọrẹ ovẹnẹ, wu rha guọlọ mwuovwan ẹrhẹ ọkpako ukoko, wu ne ru vrẹn ọrẹ wu ne vwo ena aghwoghwo ọrhẹ uyono. Wu na vi nyamwu evwan ra hunute uvuẹn 1 Timothy 3:​1-7 ọrhẹ Titus 1:​5-9. (Seyi.) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen evwan esa kirighwo ro fori nẹ ekpako ukoko i nyamwu: nọyẹ, ono rhiẹ ohworho ra ta omamọ ẹmro kpahan otafe ọrhẹ uvuẹn ukoko na, ono rhiẹ omamọ urhomu ekrun, habaye ono vwo omwemẹ rọ nọ ha userhumu rẹn imizu ukoko na.

 RHIẸ OHWORHO RA TA OMAMỌ ẸMRO KPAHAN

4. Me yo mevirhọ ne rhiẹ ohworho rọ “vabọ upe”?

⁴ Ne wu sabu mwuovwan ẹrhẹ ọkpako ukoko, wu ne vi rhiẹ ohworho rọ “vabọ upe,” nọyẹ, wu ne rhiẹ ohworho ra ta omamọ ẹmro kpahan uvuẹn ukoko na, ji vwo uruemru ro serhọ. Habaye, wu ne ji rhiẹ ohworho rẹ itu otafe “a ta omamọ ẹmro kpahan.” Ihworho ri vwa ga i Jehova ina sabu kparehasuọ fọkiẹ imwẹro ọnọ, ọrẹn, wu vwa lẹrhẹ aye vwo iroro owuorowu rọ nọ lẹrhẹ aye ta taghene wẹwẹ rhẹ ohworho ra hẹrosua-a. (Dan. 6:​4, 5) Nọ oma, ‘Mẹmẹ ohworho awọrọ a ta omamọ ẹmro kpahan uvuẹn otafe ọrhẹ uvuẹn ukoko na?’

5. Marhẹ wu ne ru djephia taghene wu “vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ orhomurun”?

⁵ Wu rhe “vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ orhomurun,” wu na rha tẹnrovi emamọ iruemru awọrọ ji kpẹmẹ aye. Oma ọnọ ji merhuọn wa rha ha userhumu rẹn awọrọ, ọrhọ tobọ vrẹn oborẹ e fiẹrorhọ mio. (1 Thess. 2:8; se urhomu-ẹmro na “lover of goodness” ẹmro re dje fiotọre ọrẹ Titus 1:8.) Mesoriẹ ọ ghanren nẹ ekpako ukoko i vwo uruemru ọnana? Fọkime aye a ha ọke aye ha urhebro rẹn imizu ukoko na, ji wian ewian ukoko na erọrọ. (1 Pet. 5:​1-3) Dedevwo ọ lọhọ-ọ, ọrẹn aye a mẹrẹn aghọghọ ọke aye i rha ha userhumu rẹn imizu ukoko na.—Acts 20:35.

6. Izede ego ye ne ru rhiẹ “ohworho ro dede awan”? (Hebrews 13:​2, 16; ni ifoto na.)

⁶ Wu ne rhiẹ “ohworho ro dede awan” nyoma wu na ha userhumu rẹn awọrọ, tobọ te ihworho ri vwe rhiẹ igbehian. (1 Pet. 4:9) Ọbe owu no dje ohworho ro dede awan omana: “Ohworho ro dede awan o dje uruemru esiri rẹn awọrọ ro vwo rhe—oma ọ ji merhiẹn rọ nọ ha use rẹn ihworho rhiẹ oghwa ye.” Nọ oma, ‘E rheri mẹ rhẹ ohworho ro dede epha?’ (Se Hebrews 13:​2, 16.) Ohworho ro dede awan ọ damoma ha userhumu rẹn eri ha ọkanronmẹ, tobọ te era wian gbanhan omamọ ri vwe vwo bun, jerẹ iniruo okinhariẹ, ọrhẹ imizu ra ha use riẹn ma ha ẹmro phia.—Gen. 18:​2-8; Prov. 3:27; Luke 14:​13, 14; Acts 16:15; Rom. 12:13.

7. Marhẹ ọkpako ukoko ono ru djephia taghene “o vwo ẹguọlọ kpahen igho-o”?

 ⁷ “O vwo vwo ẹguọlọ kpahen igho-o.” Ọnana o mevirhọ taghene rhẹ ekwakwa ugboma yi na mai ghanren wẹ-ẹn. Ukpomaran, ha Uvie na karo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, sẹ wẹwẹ ovwiegbere yanghene ọdafe. (Matt. 6:33) Ha ọke, omẹgbanhuọn, ọrhẹ ekwakwa ugboma wu vwori ga i Jehova, ji ha userhumu rẹn ihworho ekruon ọrhẹ imizu ukoko na. (Matt. 6:24; 1 John 2:​15-17) Nọ oma: ‘Ukẹro ọgo mai ha ni igho? Mi vwo ẹhẹn otemẹ kpahen ekwakwa ri mai ghanren? Mia hatua igho ọrhẹ ekwakwa ugboma?’—1 Tim. 6:​6, 17-19.

8. Izede ego wu ne ru djephia taghene wu “vwo omamọ iruemru” ọrhẹ “omerhesun”?

⁸ Wu rhe “vwo omamọ uruemru,” ọrhẹ “omerhesun,” ọnọ ha userhumu wẹn ru dẹndẹn uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Ọnana o mevirhọ taghene wu na kẹnoma rẹn emaren ẹriọ bun phan, enyo ẹda vrẹn oma, omaran ji te osẹme ọrhẹ eheri kugbe iruẹn ri vwe serhọ. Wẹwẹ rhẹ ọvrẹn harẹn ojemẹ akpọ na-a. (Luke 21:34; Jas. 4:4) Awọrọ i rha tobọ ruo sọ dede, o fori ne wu vwo ẹhẹn ọfọfọ ji sẹrorẹ ufuoma. Wẹwẹ rhẹ “ọdinyo-o”; habaye e rho rhẹ ọgba inyo ẹda-a. Nọ oma, ‘Oborẹ mie nyerakpọ mẹ lele o djephia taghene mi vwo omamọ uruemru ọrhẹ omerhesun?’

9. Me yo mevirhọ ne vwo “iroro rọ gbare,” ji rhiẹ ohworho ro ruẹ “dẹndẹn”?

⁹ Wu rhe vwo “iroro rọ gbare,” wu ne roro kpahen oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen erhirhiẹ sansan. Wu rhe roro kpahiẹn ne, ọnọ lẹrhuọ vwo irherhe ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe. Ọke ọrana, wu rhe brokpakpa brorhiẹ-ẹn. Ukpomaran, wu na damoma vwo ọsoso iyẹnrẹn wu guọlọre. (Prov. 18:13) Obẹtaye, ne wu na sabu brorhiẹn ro serhọ uvuẹn ikẹro i Jehova. Wu rhe rhiẹ ohworho ro ruẹ “dẹndẹn,” wu na rha nyamwu ọke ji ruẹ ekwakwa izede ro serhọ. Ọke ọrana, ne ne rho rhẹ ohworho ra hẹrosua rọ ji nyalele ọkpọvi. Iruemru enana ine toroba omamọ odẹ wu vwori. Vwana, jene yono kpahen oborẹ ene ru nyamwu evwan ri na ha userhumu wẹn rhiẹ omamọ urhomu ekrun.

RHIẸ OMAMỌ URHOMU EKRUN

10. Marhẹ ọhworhare ono ru rhiẹ ohworho rọ “dabu hẹrote ekruien uvuẹn izede ro serhọ”?

¹⁰ Orhianẹ wẹwẹ esa rọ damoma ro no mwuovwan ẹrhẹ ọkpako ukoko, udje ihworho ekruon ọnọ hobọto. Omarana, wu ne vi rhiẹ ohworho rọ “dabu hẹrote [ekruien] uvuẹn izede ro serhọ.” Ihworho ine vi rhe taghene wẹwẹ omamọ urhomu ekrun, ro vwo ẹguọlọ kpahen ekruien. Ọnana o sekpahen ọrẹ wu na ha userhumu rẹn ekruon fiomarhọ ogame i Jehova. Mesoriẹ ọnana ọ ghanren omamọ? Ọnyikọ Paul nọ tare: “Orhianẹ ọ vwọ dabu sun oghwa ye-e, marhẹ ono ru hẹrote ukoko Osolobrugwẹ?”—1 Tim. 3:5.

11-12. Omizu ọhworhare orho vwo emọ, marhẹ uruemru emọ na ono ru hobọte yi ọke re nie sua sẹ o mwuovwan ro no rhiẹ ọkpako ukoko? (Ni ifoto na.)

¹¹ Wu rhe rhiẹ ọsẹ, wu ne vi “yono emọ nẹ aye i homariotọre ọrẹ kizede kizede.” O fori ne wu yono aye izede ẹguọlọ. Itiọrurhomẹmro, jerẹ emọ erọrọ, oma ọnọ merhen aye ọke aye arha chẹẹ ji ruiruẹn. Ọrẹn, fọkiẹ omamọ uyono wu tiobọnu rẹn aye, aye ina rha huvwele, họghọ rẹn awọrọ, ji ruẹ dẹndẹn. Habaye, wu na vi damoma neneyo emọ i vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, nyalele iruemru-urhi Baibol, ji mwuovwan omebrurhame.

¹² “Ro vwo emọ ri vwe vwo orharhere  uruemru yanghene iludu.” Ọmọ rọ ha otọre eri vwiẹriẹ orho ruẹ ọdandan ọghwaghwa, marhẹ ọnana ono ru hobọte ọsẹ ye? Orhianẹ ọsẹ ye o vwo kwe yonie yanghene ghwọghwie-e, ọrana ọnọ sabu lẹrhiẹ je mwuovwan rọ nọ ga ẹrhẹ ọkpako ukoko.—Se Oghwa Odẹrẹ ọrẹ October 15, 1996, aruọbe 21, idjaghwẹ 6-7.

HA USERHUMU RẸN IMIZU UKOKO NA

13. Marhẹ wu ne ru djephia taghene wẹwẹ ohworho ro “roro te,” orhiẹ “ọludu-u”?

¹³ Imizu ehworhare ri vwo uruemru Ilele Kristi, i ghanranren omamọ uvuẹn ukoko na. Ohworho ro “roro te,” ọ rhua ufuoma rhiẹ ekete. Wu rha guọlọ ne rho rhẹ ohworho ro roro te, gbe vwo uruemru ra kerhọ awọrọ ji rhiabọ dede iroro aye. Wu rha ha ẹghware, vwo omwemẹ wu na hobọtua orhienbro awọrọ, ọrhọ tobọ rhianẹ we kwerhọ ye-e, takpu ọ kparehasuẹ uruemru-urhi Baibo-ol. “O vwo rhiẹ ọludu-u,” ọnana o mevirhọ taghene wu na kẹnoma rẹn uruemru re ruẹ oborẹ wu guọlọre ọvo. Wu rhe oborẹ ọ ghanren te ra na kerhọ iroro awọrọ. (Gen. 13:​8, 9; Prov. 15:22) Wu “rhiẹ ogba unuẹkọ-ọ” yanghene ohworho rọ “kiki tuekwẹre-e.” Ukperẹ wu ne rhiẹ ohworho rọ djoma rọ ji frẹfro omamọ, o fori ne wu vwo uruemru dẹndẹn ọrhẹ ona. Ọnana o ji mevirhọ taghene wu na damẹ ekete omẹgbanhuọn o teri, neneyo ufuoma ọ sabu rhirhiẹ ekete. (Jas. 3:​17, 18) Wu rha tẹmro esiri rẹn awọrọ, ọnọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn aye zien, tobọ te ihworho ra kparahasuẹ ọwan.—Judg. 8:​1-3; Prov. 20:3; 25:15; Matt. 5:​23, 24.

14. Me yo mevirhọ ọke ra ta taghene ọravwọ o vwo “rhiẹ . . . ohworho rọ ghwẹriẹre obọ-ọ,” ono ji vwo “atamwu”?

¹⁴ Omizu ọhworhare ro mwuovwan rọ nọ ga ẹrhẹ ọkpako ukoko, o vwo rhiẹ “ohworho rọ ghwẹriẹre obọ-ọ.” Ọnana orho mevirhọ taghene wu ne bromarhame uvwre ẹgbukpe buebun vwẹre-e, ọrẹn, wu guọlọ ọke ne wu sabu rhiẹ Olele Kristi rọ do te edje. Bọmọke ana ki ha mwu ne wu rhiẹ ọkpako ukoko, wu na vi hẹrokele i  Jesu nyoma wu ne vwo omeriotọre, ji hẹrhẹ i Jehova nọ yọ owian uvuẹn ọke ro serhọ. (Matt. 20:23; Phil. 2:​5-8) Wu na sabu djephia taghene wu vwo “atamwu” kpahen i Jehova, nyoma wu na nyalele irhi egbagba ye, ọrhẹ ọkpọvi rẹ ukoko yi o tiobọnu.—1 Tim. 4:15.

15. Ekpako ukoko ephian yi vwo ona oborẹ a ha ẹmro otu phia? Djeyi fiotọre.

¹⁵ Eyaya Ọfuanfon na ọ dabu djeyi fiotọre taghene ekpako ukoko, ine vi ‘mwuovwan aye ine yono awọrọ.’ Ọnana no mevirhọ taghene wẹwẹ yi na mai rhe oborẹ a ha ẹmro phia? Ẹjo. Ekpako ukoko buebun ri vwe vwo ona ẹmro otu ẹta, i vwo ona re yono ihworho uvuẹn aghwoghwo ọrhẹ ọke aye i rha kọn bru imizu ukoko na ya ha urhebro rẹn aye. (Se urhomu-ẹmro na “qualified to teach” ẹmro re dje fiotọre ọrẹ 1 Timothy 3:2; haye vwanvwọn 1 Corinthians 12:​28, 29 ọrhẹ Ephesians 4:11.) Udabọ ọrana, o fori ne wu rhe ruẹ ona uyono ọnọ rhomẹrhọ ọke ephian. Marhẹ wu ne ru rhiẹ oyono rọ tẹn ona?

16. Marhẹ wu ne ru rhiẹ oyono rọ dabu tẹn ona? (Ni ifoto na.)

¹⁶ “Ọ dabu mọrọn ẹmro urhomẹmro na gbanhan.” Ne wu sabu rhiẹ oyono rọ tẹn ona, bọn uyono ọnọ kpahen i Baibol na. Oborẹ ọnọ ha userhumu wẹn yẹ uyono i Baibol ọrhẹ ẹbe ukoko ọwan. (Prov. 15:28; 16:23; se “holding firmly to the faithful word” ẹmro re dje fiotọre ọrẹ Titus 1:9.) Ọke we rhe ruẹ uyono, dabu djokarhọ oborẹ wu ne ru ha oborẹ wu yonorin ruiruo. We rhe yono awọrọ, damoma ha ẹmro na phia no te ọmudu ihworho we yono. Wu na sabu ru ona uyono ọnọ rhomurhọ, nyoma wu na nekpẹn irorẹdjẹ mie ekpako ukoko erọrọ ri tẹn ona. (1 Tim. 5:17) Ekpako ukoko ine vi rhe oborẹ a “ha urhebro” rẹn imizu ukoko na; ọrẹn, o vwo ọkezẹko rẹ aye ine tiobọnu ‘ọghwọghwu.’ Uvuẹn erhirhiẹ ephian, ekpako ukoko ine vi dje uruemru esiri phia. Wu rhe vwo uruemru dẹndẹn ọrhẹ ẹguọlọ, ji bọn uyono ọnọ kpahen i Baibol na, uyono ọnọ no no mwidjẹn  fọkime wa hẹrokele Oyono Rode na Jesu.—Matt. 11:​28-30; 2 Tim. 2:24.

RHA WIAN GBANHAN NE WU SABU MWUOVWAN ẸRHẸ ỌKPAKO UKOKO

17. (a) Me yọ nọ ha userhumu rẹn idibo owian wian gbanhon nẹ aye i sabu mwuovwan ẹrhẹ ekpako ukoko? (b) Me yo fori nẹ ekpako ukoko i vwo rhẹ ẹhẹn aye erhe ni imizu sua sẹ aye i mwuovwan ẹrhẹ ekpako ukoko? (Se ekpeti na “ Vwo Uruemru ro Serhọ Ọke we Rhe ni Awọrọ Sua.”)

¹⁷ Idibo owian ezẹko ina sabu rhe roro taghene aye i sabu mwuovwan aye ina ga ẹrhẹ ọkpako ukoko-o, fọkime evwan na i bunrun omamọ. Ọrẹn, karorhọ taghene Jehova ọrhẹ ukoko yi, i vwe fiẹrorhọ taghene wu na nyamwu evwan na gbagba-a. (1 Pet. 2:21) Habaye, ẹhẹn ọfuanfon i Jehova yọ nọ ha userhumu wẹn vwo iruemru enana. (Phil. 2:13) O vwo uruemru owu kirighwo wu guọlọ wian kpahen? Nẹrhomo vwe i Jehova kpahiẹn. Guọlọ iyẹnrẹn erọrọ kpahiẹn, ji nekpẹn irorẹdjẹ mie ekpako ukoko ọnọ.

18. Me ya ha urhebro rẹn idibo owian ephian nẹ aye i ru?

¹⁸ Jenẹ ọwan ephian tobọ te ekpako ukoko, i rha damoma dje iruemru re yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana phia. (Phil. 3:16) Wa ga ẹrhẹ odibo owian vwana? Damoma mwuovwan ne wu rhiẹ ọkpako ukoko! Rẹ i Jehova no yonuo ji yọ omwemẹ wu na ga ye, ji rha ha userhumu rẹn ukoko na. (Isa. 64:8) Jenẹ i Jehova ọ ha ebrurhọ rhẹ omẹdamu we djephia, ne wu sabu mwuovwan wu na ga ẹrhẹ ọkpako ukoko.