Paul: Oma ọ merhenren ame omamọ! Ẹgbukpe na yẹ November 1985, ọke ọrana, ame i ha izede re riẹ owian imishọnari ame ọrukaro obẹ Liberia, West Africa. Ẹropleni ame nọ dobọji ọke ro te ẹkwotọre i Senegal. Anne nọ tare, “Unọke owu vwaran, ame i te i Liberia ne!” Ọrẹn, ne ruẹ aghwoghwo owu: “Ihworho re riẹ Liberia i ruotọre nẹ ẹropleni na. Uvweri ọ ha oboran vwana, omarana, ame i sabu riẹ oboran ghwomara-an.” Ame ni lele imishọnari ri ha uvuẹn i Senegal rhirhiẹ uvwre ẹdọke ikpe, ji kerhọ iyẹnrẹn ro nẹ i Liberia sa kpahen ihworho buebun re kpe ne, ọrhẹ urhi re jiri taghene ihworho i vwe nẹ oghwa-a—ọro vwo kwe nyalelie, a sa ye kpe.

Anne: Ame i vwa kpare ekwakwa ruẹ bi-i. Avwọke mia kamu, e rheri mẹ rhẹ ohworho ro kiki brudu. Ofẹn ọ tobọ mwu me mi na dan izede vrẹn! Ọrẹn, ame i vwo omwemẹ ame ina tuẹn owian ame rhọ.

Paul: Ekrun mẹ ọrhẹ ọrẹ Anne e rhirhiẹ kẹroma, oghwa ame ọ ha iroko 5 (ikilomita ẹrẹnren) seri nẹ ekete aye, uvuẹn obọrẹ ọren o se gbe uvuẹn England. Eri vwiẹre mẹ ọrhẹ izu Anne a ha urhebro rẹn ame ọke ephian nẹ ame i tuẹn owian ọkobaro rhọ, omarana, ogege ame a ruotọre nẹ Secondary School, ame ni tonrhọ. Oma ọ merhenren aye omamọ, omarana, aye ni dabu hobọtua ame. Ọke mie te ẹgbukpe 19, ni mi vwo uphẹn mi na ga uvuẹn Oghọn Ukoko, Anne nọ homaba mẹ ọke ame a rọnmọ hin ẹgbukpe 1982.

Anne: Ame i vwo ẹguọlọ kpahen Oghọn Ukoko na, ọrẹn, ame i vwo omwemẹ ame ina ga uvuẹn ekete ra guọlọ userhumu. Oruru na nọ gbanhonrhọ ọke mie lele imishọnari sansan wian uvuẹn Oghọn Ukoko. Ame i nẹrhomo kpahiẹn kason kason uvwre ẹgbukpe esa, omarana, oma nọ merhenren ame omamọ ọke ra ha use rẹn ame riẹ Isukuru i Gilead ẹgbukpe 1985, iklasi ọrẹ 79! Ne djerẹ ame riẹ Liberia, West Africa.

Paul: Ame ni ruẹ ẹropleni ọrukaro ro riẹ Liberia. Ofẹn ọ ji vuọn ekete ephian, habaye, e ji kwenu  rẹn ihworho nẹ aye i nẹ oghwa-a. Imoto ọrhọ tobọ don phan, ọrana ọ suẹ ofẹn dede uvuẹn ekete ra sueyi! Kason kason, ame ne se ọbe i Psalms, ọnana nọ lẹrhẹ ẹhẹn ame totọre. Ọrẹn, ame i vwo ẹguọlọ kpahen owian ame omamọ. Anne imishọnari, ọrẹn mẹmẹ rhẹ John Charuk a a wian kugbe uvuẹn Oghọn Ukoko. Mi yono ekwakwa buebun mie yi fọkime o jiri ne ro rhirhiẹ Liberia, o ji vwẹruọ ebẹnbẹn imizu na a dẹrughwaroghwẹ.

Anne: Mesoriẹ ame e kiki vwo ẹguọlọ kpahen Liberia? Fọkiẹ imizu ukoko na. Aye i dje ẹguọlọ phia rẹn ame, aye jẹ obọdẹn igbehian rẹn ame. Onyerẹnkugbe ame rhẹ aye nọ kpẹnkpẹnren omamọ; aye ni ji rhiẹ ekrun rẹn ame. Urhebro aye i tiobọnu rẹn ame o ruru ame gbanhon omamọ. Owian aghwoghwo na ọ merhoma omamọ. Wu rhe brokpakpa nyajẹ eri vwo oghwa vwo, oma ọ vwọ merhen aye-e! Ihworho e gbikun i Baibol uvuẹn ekete ephian aye i havwọ. Omarana, nọ phẹrẹ wu na homaba ikuegbe na. Ame i vwo ihworho buebun rẹ ame a ha i Baibol yono, ame i vwa sabu yono aye hiẹ-ẹn. Ame i vwo ẹguọlọ kpahen okogho na omamọ!

Paul: Ẹkwotọre na o vwo ufuoma uvwre ẹgbukpe ẹne, ọrẹn uvuẹn ẹgbukpe 1989 uvweri nọ homaphia uvuẹn ẹkwotọre na. Uvuẹn July 2, 1990, ilogbozighi ezẹko ni fiẹ emwa ri kẹrẹ Oghọn Ukoko na kparobọ. Ame a sabu ruẹ otafe ji mẹrẹn imizu na uvwre ibiamo esa-a, tobọ te ihworho ekrun ame ọrhẹ eri ha obẹ esiri ukoko. Ozighi ọrhẹ ọyanghan ọ vuọn ekete ephian, emaren ọ kanranren, a ji gba emẹse merhen. Erhirhiẹ na o jiri te ẹgbukpe 14, nọ ji hobọte ọsoso ẹkwotọre na.

Anne: Ihworho ezẹko ra djẹ edjadjẹ owu na wọnrọn hasuẹ era djẹ edjadjẹ erọrọ ji kpe aye. Idumu na i vuọnren rhẹ isodja ri vwo ekwakwa owọnren buebun, ra ruẹ eghwa awan ji ha oborẹ o jeri aye, osẹme aye o ji mwuofẹn omamọ. Ezẹko usuẹn aye a kpare ihworho kpe, fọkime aye e ni “arhọ onyakpọ jerẹ ọrilele.” Irinmi i vuọn ekete ephian re gberẹ ughwru rhọ uvuẹn izede na, tobọ te ekete Oghọn Ukoko ọ havwọ. E ji kpe Iseri Jehova ezẹko hwu, tobọ te imishọnari eva.

Iseri Jehova i fiẹ arhọ aye rhẹ erhirhiẹ ofẹn nyoma aye e tiẹ Iseri Jehova erọrọ nu, ri vwe rhiẹ itu edjadjẹ aye. Imishọnari ọrhẹ era ga uvuẹn Oghọn Ukoko i ji tiẹ imizu nu. Imizu ezẹko ri zẹ nẹ oghwa aye rhiẹ Oghọn Ukoko, na merhen obotọre egedege, awọrọ e lele ame rhirhiẹ ibuvun ame uvuẹn  oberun egedege na. Ame rhẹ ekrun ri vwo awan irhiruẹ yi rhirhiẹ obuvun ame.

Paul: Kẹdẹkẹdẹ, ilogbozighi na na damoma aye ina ruẹ Oghọn Ukoko na, sẹ ame e tiẹ ihworho nẹ uvuien. Ame i vwo imizu awan ẹne ra dẹrẹ: awanva a nyoma ivakpo dẹrẹ, awanva erọrọ ne riẹ anurẹsẹ egodo na. Imizu na i rha nyajẹ abọ aye vwo rhotọre, nọyẹ ekwakwa i serhọ. Ọrẹn, aye i rha kpariẹ rierun ji haye riẹ oberhumu, nọyẹ ilogbozighi na a tuekwẹre gbangbanhon, omarana, imizu ra dẹrẹ nyoma ivakpo, na zẹ ye tiẹ imizu na nu.

Anne: Ọke ikprughwre buebun a vrẹn, ilogbozighi ezẹko ra tuekwẹre ni bọmọ ruẹ Oghọn Ukoko na. Mẹmẹ ọrhẹ omizu ọmase owu ni zẹ ruẹ ekete ra wọ ji kanren ighwe ze oma, ikọbọdu ọkokamu owu ọ ha uvuien. Omizu ọmase na no kpitin omayen ruẹ ikọbọdu na. Ilogbozighi na ni leliri mẹ riẹ egedege na, aye i kpare ekpọghọ eduado. Aye ni fomu ighwe na rhẹ ekwẹre. Paul nọ rẹre aye, “Biko ane mẹ ọ ha uvuien.” Uvwrọke mie tiẹ omizu na nẹ aye ne rhon ibiẹ edon, ẹhẹn aye nọ ta rẹn aye taghene mie ruẹ emru uvuien, omamẹ ephian no kpogho. Marhẹ mi ne ru je ighwe na uvuẹn erhirhiẹ ọnana? Ni mi nẹrhomo rhẹ ẹhẹn, ji rẹ i Jehova nọ sa mẹ erhumu. Ni mi je ighwe na ji mroma aye rhẹ ẹhẹn ọfọfọ. Owu usuẹn aye nọ mwarinmẹ ruẹ okokọ, ji riẹ ekete ikọbọdu na ọ havwọ, no jerie ji tiẹ ekwakwa ephian ri ha uvuien nie. O gberie unu taghene ọ mẹrẹn emru owuorowu-u. Ọye rhẹ ilogbozighi ereva na, ni ya guọlọ ibuvun erọrọ ọrhẹ ekete ro rhie firhọ uvuẹn oberun oghwa na. Ọgbọrọrọ, aye a mẹrẹn emru owuorowu-u.

Paul: Ibiẹ emaren ọvo yẹ ame i vwori uvwre ibiamo buebun. Ọrẹn, emaren ẹhẹn yọ sẹrorẹ ame. Ogame urhiọke re ruẹ uvuẹn Oghọn Ukoko yẹ “emaren urhiọke” ame, udabọ ọrana, ame i rheri taghene ọnọ yẹ ame omẹgbanhon.

Ame i rheri taghene ame i rhe riẹ otafe ya dẹ emaren yanghene ame, ilogbozighi na ni ne mwu imizu ame i tinu, ji kpe aye hwu. Ọgbọ buebun, Jehova ọ yẹrẹ ame oborẹ ame i guọlọre uvuẹn ọke ọrhẹ izede ame i vwe fiẹrorhọ. Jehova ọ hẹrote edamẹ ame ji ha userhumu rẹn ame vwo ẹhẹn ro totọre.

Dedevwo erhirhiẹ ẹkwotọre na o biomẹrhọ, ọrẹn urhomẹmro na ọ yẹrẹ ame omẹgbanhon. Ọgbọ buebun, imizu ukoko na a zẹ fọkiẹ arhọ aye, ọrẹn aye i mọrọn esegburhomẹmro aye gbanhon. Ezẹko i tobọ ta taghene uvweri na o “mwuegbe aye hẹrhẹ ukpokpogho rode na.” Ekpako ukoko ọrhẹ imizu ehworhare sansan, i fiudugbere ha userhumu rẹn imizu na. Aye i rha zẹ nẹ eghwa aye, aye na guọlọ owuowọnwan ji ghwoghwo uvuẹn ekete aye i zẹ nya ephian, habaye, oborẹ aye i mẹrẹnren uvuẹn egbo na yẹ aye a ha bọn Aghwẹlẹ Uvie ji ruẹ uyono. Iyono erana i ha urhebro ọrhẹ ifiẹrorhọ rẹn aye, owian aghwoghwo na ọ ha userhumu rẹn aye din erhirhiẹ na. Uvwrọke  ame a ghalẹ emaren, iwun ọrhẹ ekwakwa erọrọ, o gberi ame unu taghene ukperẹ imizu na ina nekpẹn iwun ọrhẹ emaren, aye buebun na nekpẹn ẹkpa rẹ aye ine riẹ aghwoghwo. Ihworho buebun rẹ ẹhẹn aye o seriotọre i kerhọ iyẹnrẹn esiri na. O gberẹ aye unu taghene oma ọ merhen Iseri Jehova; udabọ erhirhiẹ ọgbogbanhon na. (Matt. 5:​14-16) Fọkiẹ oruru imizu na, ilogbozighi ezẹko ni tobọ ghwẹriẹ rhiẹ Iseri Jehova.

Paul: Owian ọ sabu kpare ame nẹ ẹkwotọre na, ọkezẹko ame e kiki ghwẹrioma sa, ọrẹn uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ame a nyajẹ aye vwo te ẹgbukpe owu. Omizu ọmase owu ro rhiẹ imishọnari no dje oborẹ oma o ruru ame ọke ame a nyarhẹn, nọ tare: “E yonirin ame uvuẹn Isukuru i Gilead taghene ame i fiẹ ẹhẹn ame rhẹ owian na ji vwo ẹguọlọ kpahen imizu na, omaran ame i ghini ru. Omarana, ẹhẹn ame no seriotọre omamọ ọke ame a nyajẹ imizu na vwo uvuẹn erhirhiẹ ọrana!” Ọrẹ omamerhomẹ, ame i ji sabu ha userhumu rẹn imizu ri ha obẹ Liberia, uvuẹn ẹkwotọre ame i nyaren.

Anne: Uvuẹn May 1996, ame awan ẹne ni ruẹ imoto ukoko na owu rọ kpare ẹbe ukoko na ri vwo iyẹnrẹn eghoghanren. Ame i guọlọ ghwa iroko 10 (ikilomita 16), neneyo ame i sabu te ekete ro fuoma. Ogege, na kpare ozighi rhiẹ avwaye. Ilogbozighi na, na sa egbọlọ ruẹ aphẹrẹ, aye ni dobọ imoto ame ji, lọrọ ame awansa nẹ uvuien, ji kpare i Paul ghwa nyarhẹn. Ofẹn o mwurun ame omamọ. O jiri-i, ame ni mẹrẹn i Paul rọ nya sa, ọbara o ghwẹ nẹ aruikpẹn yen. Ọke ọrukaro, ame ne roro taghene a sariẹ uvuẹn urhomu, ọrẹn ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene a sa ye-e! Owu usuẹn ilogbozighi na yọ konriẹn ọke rọ mwa yen nẹ imoto na. Ọ merhoma taghene ẹkuọn na ọ gbanho-on.

Imoto isodja owu rọ kpare ihworho rẹ ofẹn o mwuẹ, o gbo kẹrẹ ekete ame i havwọ. Ame ni sanbọmwu ugboma imoto na, fọkime o vwo ekete ame ina ruọ uvuie-en. Ọrọ ghwa imoto na no kwerhe nyarhẹn, ame i joma se nẹ uvuien. Ame i rẹriẹ nọ ghwa bibiesuọn, ọrẹn fọkiẹ ofẹn, ọ kerhọ ame-e. Ame ni vabu te ekete ame a nya, ọrẹn ọke ame a ruotọre, oma ame no kpogho.

Paul: Ewun ame o gberi omamọ ọ ji bẹrẹ ne, oborẹ ame i ru simirhọ o gberi ame unu. Ame ni semerhẹn ekete owu ro rhiefirhọ, rọ kẹrẹ ẹlikọpta owu ra ha okpọghọ sa omamọ ne, ẹlikọpta na yọ kparerẹ ame riẹ Sierra Leone ẹdẹ ọreva ye. Oma ọ merhenren ame taghene ame e hwu-u, ọrẹn, ame e roro kpahen imizu ame ri ha obẹ Liberia.

Anne: Ọke ame e te Oghọn Ukoko rọ ha Freetown, Sierra Leone, imizu na ni rhiabọ dede ame ji dabu hẹrote ame. Ọrẹn, iroro oborẹ ọ phiare obẹ Liberia nọ kọn ruẹ ẹhẹn mẹ. Ofẹn no mwu mẹ kẹdẹkẹdẹ taghene emru obiobiomu ọnọ phia, nọ họhọre taghene mi ji ha oboran. Ason orho te, ni mia rhọmọ rhẹ ighweghwe, fọkime mie roro taghene emru obiobiomu ọ guọlọ phia. Nọ bẹn mi ne mwuẹhẹn. Paul nọ mọrenren mẹ, ji leli mẹ nẹrhomo. Ame na so ijoro ukoko na, bọmọke ẹhẹn mẹ ono totọre. Ni mie roro taghene mie kpomorhuẹ, mie fo ohworho rọ nọ ga ẹrhẹ imishọnari ghwomara-an.

Oborẹ ọ phiare ọke oru, ọ sẹre mẹ ẹro dẹ-ẹ. Ọkprughwre ọrana, na yẹrẹ ame imagazini eva. Owu vwọye Awake! ọrẹ June 8, 1996. O vwo urhomu-ẹmro na “Coping With Panic Attacks.” Vwana, mi dabu vwẹruọ oborẹ ọ phia mẹ ne. Ọreva ye yẹ Oghwa Odẹrẹ ọrẹ May 15, 1996, ro vwo urhomu-ẹmro na “Where Do They Get Their Strength?” Oghwa Odẹrẹ na o vwo ifoto urhiẹvwe rọ konron. Urhomu-ẹmro na ọ tare taghene jerẹ oborẹ urhiẹvwe rọ konron ọ sabu dan ji guọlọ emaren, ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọnọ sabu mwu ọwan sa awọrọ erhumu ọrhọ tobọ rhianẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre. Ọnana obọdẹn urhebro ri Jehova o tiobọnu rẹn ame uvuẹn ọke ro serhọ. (Matt. 24:45) Aruẹ irhomu-ẹmro enana mi seri, i ha userhumu mẹ omamọ. Ọke oru, iroro na i vwe rhe kpokpi mẹ-ẹ.

Paul: Ame i rha ghwẹrioma riẹ Liberia, oma ọ merhen ame omamọ. Uvuẹn ehion ẹgbukpe 2004, ame i ha owian ame joma te ẹgbukpe 20 ne.  Uvweri na no toba. Na djiroro ra na wian owian ebanbọn uvuẹn oghọn ukoko na. Ọrẹn, na yẹrẹ ame owian ọkpokpọ.

Ọnana ọ lọhọ-ọ. Ame i vwo ẹguọlọ kpahen imizu na omamọ—ame a guọlọ nyajẹ aye vwo-o. Ọrẹn, ame i rhiabọ dedie, fọkime ame i mẹrẹn ebrurhọ i Jehova ọke ame a nyajẹ ekrun ame vwo riẹ Isukuru i Gilead. Owian ọkpokpọ na ọ kparerẹ ame riẹ ẹkwotọre i Ghana rọ kẹrẹ Liberia.

Anne: Ame i viẹ oma ghwọghọ ọke ame e nẹ Liberia. O gberi ame unu ọke i Frank ro rhiẹ omizu rọ kpako ne ọ ta rẹn ame: “Are i kpariroro vrẹn ame!” Nọ habaye: “Ame i rheri taghene ame i sẹrẹ are ẹro dẹ-ẹ, ọrẹn are i ha ọsoso ẹhẹn are wian owian ọkpokpọ na. Jehova yọ yẹrẹ are owian na, omarana, are i dabu hẹrote imizu na.” Urhebro yi ọ yẹrẹ ame omẹgbanhon sabu nyajẹ igbehian ame vwo riẹ owian ọkpokpọ na.

Paul: O jiri-i, ame ni vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na obẹ Ghana. O vwo Iseri Jehova buebun avwaye! Esegburhomẹmro ọrhẹ atamwu aye ọ bọnren ame gbanhon omamọ. Ọke ame a ga uvuẹn i Ghana te ẹgbukpe 13, oborẹ ame i vwe fiẹrorhọ nọ phiare. Na ta rẹn ame nẹ ame i ya ga uvuẹn oghọn ukoko ọrẹ East Africa, rọ ha uvuẹn Kenya. Dedevwo ọ dare ame taghene ame i nyajẹ imizu na vwo, ọrẹn, ame ni mwu igbehian ekpokpọ uvuẹn Kenya. Vwana, ame a ji ga uvuẹn i Kenya ro rhiẹ ẹkwotọre ra guọlọ userhumu.

Anne: Mi rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn sansan uvuẹn akpenyerẹn mẹ ne. Ebẹnbẹn enana ina sabu hobọte ọwan ọrẹ ugboma ọrhẹ ọrẹ iroro. Orhiẹ ekwakwa ephian yi Jehova ọnọ nyoma igbevwunu simi ọwan nu-u. Me te ọke na, mi rhe rhon edon ekpọghọ, ighweghwe nọ ruẹ omamẹ, ofẹn no ji mwu mẹ. Ọrẹn, ekwakwa ri Jehova o tiobọnu mẹ ne, ya yẹ mẹ omẹgbanhon, tobọ te userhumu imizu ukoko na. Mi ji mẹrẹnvwrurhe ne taghene erhe fiomarhọ ogame i Jehova vuọnvuọn, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan wian owian rọ yẹrẹ ọwan.

Paul: Ọkezẹko ihworho a nọ mẹ, “Wu vwo ẹguọlọ kpahen owian ọnana?” Ẹkwotọre ina sabu vwo erhumu, ọrẹn, ọkezẹko aye ina sabu mwuofẹn omamọ. Omarana, me yẹ ame i vwo ẹguọlọ kpahen ghwẹ ẹkwotọre na? Imizu ukoko na, rẹ ame i ha ruẹ ekrun ne. Dedevwo ẹkwotọre sansan yẹ ame i nurhe, ọrẹn ame i vwo ẹhẹn owu. Itiọrurhomẹmro, ame ye djeri ya ha urhebro rẹn aye, ọrẹn obẹtaye, aye ye ruẹ ame gbanhan.

Okugbe imizu akpọ ephian, igbevwunu ri Jehova o ruru: ame a mẹriẹn uvuẹn ekete ephian ame i kwa nya. O toro ukoko ame i havwọ-ọ, ame i vwo ekrun ọrhẹ oghwa. Ame i vwo imwẹro taghene ame i rha hẹroso i Jehova ọke ephian, ono ruẹ ame gbanhon.—Phil. 4:13.