1-2. Aruẹ osehiẹn ọgo yẹ ọwan ephian ina sabu dẹrughwaroghwu?

 JESU o dje udje kpahen ọmase uku owu rọ rẹ oguẹnzọn owu no brorhiẹn ọsoso riẹn. Itiọrurhomẹmro, udje ọrana ọ ruẹ idibo yi, fọkime uvuẹn ọke aye, ivwiegbere a rioja osehiẹn omamọ. (Luke 18:​1-5) Udje na o ji sekpahen ọwan inyenana, fọkime ọwan ephian i rhiẹromẹrẹn osehiẹn dẹ ne.

² Uvuẹn akpọ na inyenana, uruemru re ni ọwan ruẹ fọkiẹ ekete re nurhe ọrhẹ omeru ọ vuọn ekete ephian, omarana, o vwo rho gbe ọwan unu erhe sehiẹn ọwa-an. (Eccl. 5:8) Ọrẹn, oborẹ ọnọ mai gbe ọwan unu yẹ ọrẹ omizu ukoko na ono sehiẹn ọwan. Itiọrurhomẹmro, imizu ukoko na i vwa kparahasuẹ urhomẹmro na-a. Ọrẹn, aye ihworho ri vwa gba. Ana sabu rhe oborẹ ana kpahenrhọ osehiẹn lele, erhe yono mie i Jesu kpahen oborẹ o ruru ọke re sehiẹn yen . Erhe vwo erhionrin kpahen ere sehiẹn ọwan, nọyẹ o fori ne vwo erhionrin kpahen imizu ukoko na ri ruru ọwan sọ! Marhẹ oma o ruẹ i Jehova ọke ọrhọ mẹrẹn imizu ukoko na yanghene awọrọ ri vwa ha uvuẹn ukoko na re sehiẹn ọwan? Ọ miamiẹ oma?

3. Oma ọ merhen i Jehova ọke arha rioja osehiẹn, mesoriẹ?

³ Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahen oborẹ e ruẹ ọwan lele. “Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso.” (Ps. 37:28) Jesu ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene uvuẹn ọke ro serhọ, Jehova ono “ruie ne brorhiẹn ọsoso . . . phẹphẹrẹ.” (Luke 18:​7, 8) Habaye, ono tiẹ ojẹriọ ituakpọ  nie phẹrẹkpẹ, omaran ji te osehiẹn.—Ps. 72:​1, 2.

4. Userhumu ọgo yi Jehova o tiobọnu rẹn ọwan inyenana?

⁴ O fori na hẹrhẹ ọke i Jehova ono tiẹ osehiẹn ephian nie, ọrẹn bọmọke ọke ọrana ono ki te, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin. (2 Pet. 3:13) O yonirin ọwan oborẹ ene ruo orhianẹ e sehiẹn ọwan, neneyo erhirhiẹ na o jo rho biomurhọ. Nyoma Ọmọyen, Jehova no dje udje ọgbagba rẹn ọwan kpahen oborẹ ene ru din osehiẹn. Habaye, ọ ji yẹ ọwan irorẹdjẹ ri serhọ ri na ha userhumu rẹn ọwan ọke erhe sehiẹn ọwan.

DJE URUEMRU RO SERHỌ PHIA ERHE SEHIỌN

5. Mesoriẹ o fo ne dje uruemru ro serhọ phia erhe sehiẹn ọwan?

⁵ Osehiẹn ọnọ sabu miamẹ ọwan ji lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre omamọ. (Eccl. 7:7) Omaran oma o ruẹ idibo i Jehova jerẹ Job ọrhẹ Habakkuk kugbe awọrọ ọke re sehiẹn aye. (Job 6:​2, 3; Hab. 1:​1-3) Dedevwo osehiẹn ọ miamoma, ọrẹn o fori na jomarhotọre neneyo ọ jọ rhọ lẹrhẹ ọwan ruẹ oborẹ ọsọre.

6. Me yẹ udje Absalom o yonirin ọwan? (Ni ifoto na.)

⁶ Erhe sehiẹn ọwan, ana sabu roro taghene orukele yọ mai serhọ ọke ọrana. Ọrẹn, erhe ruẹ omaran, ọnọ sabu lẹrhẹ erhirhiẹ na biomurhọ. Roro kpahen udje Absalom ro rhiẹ ọmọ Orodje David. Ọ tuekwẹre gbangbanhon ọke Amnon ro rhiẹ ọmọ ọsẹ ye, o lele omizie ọgbọtọ Tamar merhẹn. Lele Urhi Moses, ene vi kpe Amnon hwu fọkiẹ oborẹ o ruru na. (Lev. 20:17) Dedevwo e rhe oborẹ ọsoriẹ Absalom ọ tuekwẹre, ọrẹn urhi na o kwe hariẹn no kpe omizie hwu-u.—2 Sam. 13:​20-23, 28, 29.

7. Marhẹ osehiẹn o ru hobọte ọbo ijoro owu?

⁷ Ere sehiẹn awọrọ erhe fiẹkparobọ, ọnọ sabu rha lẹrhẹ ọwan roro taghene a mẹrẹn erere erhe ruẹ oborẹ orhomuru-un. Ọbo ijoro owu nọ mẹrẹnvwrurhe taghene evwọkon e sehiẹn evwata omamọ, ọrẹn evwọkon na e ji fiẹkparobọ udabọ irueruo ọkon aye. Nọ tare, “Enana evwọkon na rẹ akpọ o rhomu rẹn aye.” (Ps. 73:12) Osehiẹn ro rhiẹromẹrẹn na nọ lẹrheriẹ tuekwẹre te erhirhiẹ taghene ogame i Jehova no nurien ọhọ, nọ  tare: “Ọke mia damoma mi ne vwẹruọ ye, no kpokpi mẹ ẹhẹn.” (Ps. 73:​14, 16) Nọ habaye: “Harẹn omẹmẹ, aghwẹ mẹ i joma sun mẹ vru; idjaghwẹ mẹ i joma kpọ mẹ se.” (Ps. 73:2) Aruẹ emru ọnana ọ ji phia rẹn omizu ọhworhare owu re se Alberto.

8. Marhẹ osehiẹn ọ hobọte omizu ọhworhare owu lele?

⁸ Imizu ezẹko uvuẹn ukoko Alberto, ni mọrenfian banriẹn taghene o so igho nẹ ekiri igho ukoko aye. Fọkiẹ ọnana, uphẹn ẹga ye nọ variẹ obọ, imizu buebun ri rhon kpahen ẹmro na i vwa rha họghọ riẹ-ẹn. Nọ tare, “Emru na ọ dare mẹ omamọ, ẹhẹn mẹ no seriotọre, ni mia ji tuekwẹre fọkiẹ oborẹ ọ phiare na.” Ọrẹ omemwurhọ, nọ ha uphẹn rẹn ọnana nọ hobọte onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova, nọ tobọ dẹrẹrhiẹ oghwoghwẹmro furhiemu uvwre ẹgbukpe isionrin. Udje ọnana ọ lẹrherẹ ọwan rhe oborẹ ọnọ sabu phia, arha sẹrorẹ osehiẹn re ruru ọwan rhẹ ẹhẹn.

HẸROKELE I JESU ERHE SEHIỌN

9. Osehiẹn ọgo yi Jesu o dinrin? (Ni ifoto na.)

⁹ Jesu o dje udje ọgbagba rhotọre kpahen oborẹ ene ru din osehiẹn. Roro kpahen osehiẹn ro rhiẹromẹrẹn mie  ihworho ekruien ọrhẹ awọrọ. Ihworho ekruien ra vwa ga i Jehova i ta riẹn taghene o kpomorhuẹ, ilori ẹga i mọrenfian banriẹn taghene o lele ikpodje wian, isodja i Rome i hariẹ djechẹẹ, ha oja riẹ, ji kpe yi hwu ọke oru. (Mark 3:​21, 22; 14:55; 15:​16-20, 35-37) Udabọ ọrana, Jesu o vwo edirin osehiẹn na, o rukele-e. Me ya na sabu yono nẹ udje yi?

10. Marhẹ i Jesu o din osehiẹn rọ dẹrughwaroghwu lele? (1 Peter 2:​21-23)

¹⁰ Se 1 Peter 2:​21-23. a Jesu o dje udje ọgbagba rẹn ọwan ra na nyalele arha dẹrughwaroghwu osehiẹn. O rhe ọke ro no kudu ọrhẹ ọke rọ nọ tẹmro. (Matt. 26:​62-64) Ọkezẹko, arha mọrenfian banriẹn ọ vwọ kpaha-an. (Matt. 11:19) Ọrhọ kpahen dede, o vwo hinmaro kpahen era kparahasuiẹ ji djofẹn mwu aye-e. Jesu o vwo omerhesun fọkime ọ “homariotọre harẹn Ohworho ro rhiẹ oguẹnzọn ọvwata na.” Jesu o rheri taghene ukẹro ri Jehova ọ ha ni erhirhiẹ na yọ mai ghanren. O rheri taghene Jehova ono tiẹ osehiẹn nie uvuẹn ọke ro serhọ.

11. Marhẹ ene ru suẹn ẹmro ọwan? (Ni ifoto na.)

¹¹ Ana sabu hẹrokele i Jesu nyoma re ne suẹn ẹmro ọwan ọke erhe sehiẹn ọwan. Osehiẹn ezẹko i vwa ghwai gbanha-an, fọkiẹ ọnana a vwa rha kpahan rhẹ aye-e. Yanghene ana sabu kudu neneyo a ja rha ta oborẹ ọnọ lẹrhẹ erhirhiẹ na biomurhọ. (Eccl. 3:7; Jas. 1:​19, 20) Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ erọrọ ono rhomu na chochọn urhomẹmro  na, yanghene tẹmro arha mẹrẹn irueruo osehiẹn. (Acts 6:​1, 2) Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọnana, o fori ne vwo ẹhẹn ọfọfọ ji dje ọghọ phia.—1 Pet. 3:15. b

12. Marhẹ ene ru “homariotọre harẹn Ohworho ro rhiẹ oguẹnzọn ọvwata na”?

¹² Ana ji sabu hẹrokele i Jesu nyoma ra na “homariotọre harẹn Ohworho ro rhiẹ oguẹnzọn ọvwata na.” Awọrọ i rha ha ọwan guẹnzọn yanghene sehiẹn ọwan, jene vwo imwẹro taghene Jehova ọ mẹrẹn erhirhiẹ na. Imwẹro ọrana ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan din osehiẹn fọkime e rheri taghene Jehova ono ruẹ ekwakwa serhọ obaro na. Arha nyajẹ erhirhiẹ na vwo rẹn i Jehova, na na sabu kẹnoma rẹn ekwẹre ọrhẹ utuoma. Ekwẹre ọrhẹ utuoma ina sabu lẹrhẹ ọwan ruẹ oborẹ o vwo serhọ, lẹrhẹ ọwan je vwo aghọghọ, ji ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova.—Ps. 37:8.

13. Me yọ nọ sa ọwan erhumu rhe din osehiẹn?

¹³ Itiọrurhomẹmro, ọwan i sabu hẹrokele udje i Jesu gbagba-a. Ọkezẹko, ana sabu tẹmro yanghene ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan vioja. (Jas. 3:2) Habaye, fọkiẹ oborẹ osehiẹn ezẹko i gbanhon te, aye ina sabu hobọte ọwan uvuẹn ọsoso akpenyerẹn ọwan. Orhiomaran wẹn, vwo imwẹro taghene Jehova o rhe oborẹ wa dẹrughwaroghwẹ. Habaye, Jesu rọ ji rioja osehiẹn dẹ ne, o vwẹruọ erhirhiẹ ọnọ. (Heb. 4:​15, 16) Haba udje ọgbagba i Jesu ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan, Jehova ọ ji yẹ ọwan urhebro ri na ha userhumu rẹn ọwan din osehiẹn. Jene yono kpahen eghwẹmro eva uvuẹn ọbe i Romans, ri na sabu ha userhumu rẹn ọwan.

“NYAJẸ EKWẸRE VWO”

14. Me yo mevirhọ na “nyajẹ ekwẹre vwo”? (Romans 12:19)

¹⁴ Se Romans 12:19. Ọke ọnyikọ Paul ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi nẹ aye i “nyajẹ ekwẹre vwo,” ekwẹre ọrọmo yọ ta kpahan? Oghwẹmro na o djephia taghene ekwẹre i Jehova. Ana sabu nyajẹ ekwẹre vwo rẹn i Jehova, nyoma ra na ha uphẹn riẹn no brorhiẹn ọsoso uvuẹn ọke ọrhẹ izede ro serhọ riẹn. Ọke re sehiẹn omizu ọhworhare owu re se i John hin, nọ tare: “Mi sabu kẹnoma rẹn orukele, ọrẹn ọ lọhọ kakaka-a. Romans 12:19 ọ ha userhumu mẹ hẹrhẹ i Jehova rhẹ erhionrin.”

15. Mesoriẹ o serhọ na hẹrhẹ i Jehova no ruẹ ekwakwa serhọ?

¹⁵ Ọwan a mẹrẹn erere erhe vwo erhionrin hẹrhẹ i Jehova no ru ekwakwa serhọ. Erhe ruẹ omaran, na na sabu kẹnoma rẹn ọfiamu ọrhẹ ebẹnbẹn ri na homaphia, orhianẹ ọwan ọvo yi kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ. Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan. Nọ haye ta, ‘Nyajẹ osehiẹn na vwo mẹ; Mi ne ruẹ ekwakwa serhọ.’ Erhe rhiabọ dede ive i Jehova taghene ‘Ọnọ kwosa ye,’ ọnọ phẹrẹ ra na kpariroro vrẹn ẹmro na, rhẹ imwẹro taghene ọnọ kwaphiẹ ekwakwa rhọ uvuẹn izede rọ mai serhọ. Ọnana yẹ oborẹ ọ ha userhumu rẹn John ra hunute vrẹn ne. Nọ tare, “Mi rheri taghene mi rha hẹrhẹ i Jehova, ọnọ kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ rhomu ghwẹ mẹ.”

“RHA HA ORHORHOMU FI ỌKON KPAROBỌ”

16-17. Marhẹ ẹrhomo ẹnẹ ono ru ha userhumu rẹn ọwan “rha ha orhorhomu fi ọkon kparobọ”? (Romans 12:21)

¹⁶ Se Romans 12:21. Paul ọ ji ha urhebro rẹn Ilele Kristi nẹ aye i “rha ha orhorhomu  fi ọkon kparobọ.” Uvuẹn Ẹmro Otu ri Jesu ọ haphia oberun Ugbenu, nọ tare: “Are i rhe vwo ẹguọlọ kpahen evwreghrẹn are, ji nẹrhomo rẹn era kparahaso are.” (Matt. 5:44) Ọnana yẹ oborẹ o vi ru. Ọnana ọ lẹrherẹ ọwan karorhọ oja ri Jesu ọ rere ọke isodja i Rome a kanriẹn mwu orhan. Roro kpahen omiamiamo, ofa ọrhẹ osehiẹn ro dinrin.

¹⁷ Jesu ọ ha uphẹn rẹn osehiẹn na no fie kparobọ-ọ. Ukperẹ ono dumirhonrin rẹn isodja erana, nọ nẹrhomo: “Ọsẹ, harhomu aye, fọkime aye e rhe oborẹ aye e ruẹ-ẹ.” (Luke 23:34) Arha nẹrhomo rẹn ihworho ri sehiẹn ọwan, ọnọ sabu lẹrhẹ ekwẹre ọrhẹ utuoma re vwo kpahen aye zien, ukẹro ra ha ni aye no no ji wene.

18. Marhẹ ẹrhomo ẹnẹ o ru ha userhumu rẹn Alberto ọrhẹ John din osehiẹn?

¹⁸ Ẹrhomo yọ ha userhumu rẹn imizu ehworhare awanva ra hunute uvuẹn ọtonrhọ urhomu-ẹmro ọnana, din osehiẹn aye i dẹrughwaroghwu. Alberto nọ tare: “Mi nẹrhomo rẹn imizu ri mọrenfian baren mẹ. Mi rẹ i Jehova ọgbọ buebun nọ ha userhumu mẹ kpariroro vrẹn osehiẹn na.” Ọrẹ omamerhomẹ, Alberto ọ rharhumu fuevwan ga i Jehova ne. John nọ tare: “Ọgbọ buebun, mi nẹrhomo rẹn omizu ro ruru mẹ sọ na. Ẹrhomo erana i ha userhumu mẹ ha ukẹro ro serhọ nie vabọ iguegun. Ẹrhomo erana i ji lẹrhẹ ẹhẹn mẹ totọre.”

19. Me ye ne rhe ruẹ bọmọke enyerakpọ ọnana ono ki toba? (1 Peter 3:​8, 9)

¹⁹ Ọwan e rhe aruẹ osehiẹn re ne rhiẹromẹrẹn bọmọke enyerakpọ ọnana ono ki toba-a. O toro oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ-ọ, o fori na rha nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan. Habaye, jena hẹrokele i Jesu din osehiẹn, ji rha ha iruemru-urhi Baibol ruiruo. Erhe ruẹ omaran, Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan.—Se 1 Peter 3:​8, 9.