1. Mesoriẹ o fo ne yono mie eri kpako ne?

 ỌWAN ephian i guọlọ ọkpọvi na sabu brorhiẹn eghoghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Ana sabu mẹrẹn ọkpọvi ọnana mie ekpako ukoko ọrhẹ Ilele Kristi erọrọ ri te edje ne. Aye i rha tobọ kpako ghwẹ ọwan omamọ, o fo ne roro taghene urhebro aye o rhiẹ ọrẹ ahwanren ne-e. Jehova ọ guọlọre ne yono mie eri kpako ne. Fọkime, aye i rhiẹromẹrẹn ekwakwa buebun ne, habaye aye i ji vwo irherhe ọrhẹ ẹghwanren ghwẹ ọwan.—Job 12:12.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ọke ahwanren, Jehova ọ nyoma ehworhare ri fuevwan, ri ji te edje ne ha urhebro ọrhẹ ọkpọvi rẹn ihworho yi. Jerẹ udje, Moses, David, ọrhẹ ọnyikọ John. Aye i nyerẹnren uvwrọke sansan, erhirhiẹ aye ọ ji vẹnẹ omamọ. Ọrẹn, ọke akpenyerẹn aye ọ joma toba, aye ni tiobọnu urhebro ẹghwanren harẹn iphuphẹn. Aye owuowu i kanrunumwu oborẹ ọ ghanren te ra na huvwele Osolobrugwẹ. Jehova ọ sẹrorẹ ẹmro ẹghwanren aye harẹn ọwan inyenana. Sẹ ọwan iphuphẹn yanghene a ho ne, ana mẹrẹn erere erhe yono kpahen urhebro aye. (Rom. 15:4; 2 Tim. 3:16) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ẹmro ri kẹta rẹ ehworhare awansa erana ri fuevwan i tare, ọrhẹ oborẹ ana sabu yono nẹ ẹmro aye.

“ARE INE RHIRHIẸ YE ỌKE JIJIRI”

3. Ẹrhẹ ego yi Moses o vwori?

³ Moses o vwo oruru ọgbogbanhon kpahen ogame i Jehova. Ọ gare ẹrhẹ ọmẹraro, oguẹnzọn, olotu, ọrhẹ ọyẹbe. Moses o rhiẹromẹrẹn ekwakwa buebun uvuẹn akpenyerẹn  yen! Ọye yo suẹn agbamwa Israel nẹ abọ evrẹn uvuẹn Egypt, ji rhiẹromẹrẹn igbevwunu buebun ri Jehova o ruru. Jehova ọ hariẹ ya ẹbe isionrin erukaro uvuẹn i Baibol na kugbe Psalm 90, ọkezẹko ọye yọ ji ya Psalm 91. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ọye yọ ji ya ọbe i Job.

4. Ayọmo yi Moses ọ ha urhebro riẹn, mesoriẹ?

⁴ Bọmọke i Moses o ki hwu, no se emọ Israel ephian koko ọke rọ ha ẹgbukpe 120, ji karorhọ aye kpahen ekwakwa ri phiare aye i ji rhiẹromẹrẹn ne. Ọke aye a ha uphuphẹn, ezẹko usuẹn era kerhọ ye i rhiẹromẹrẹn eka ọrhẹ igbevwunu ri Jehova o ruru, ọrhẹ ẹzenguon yi hasuẹ Egypt. (Ex. 7:​3, 4) Aye i ha aghwẹ ọkaka nyavrẹn Urhie i Red rọ ghalẹre, ji rhiẹromẹrẹn oghwọghọ i Pharaoh ọrhẹ egba owọnren enẹyen. (Ex. 14:​29-31) Ọke aye a ha uvuẹn ato, aye i mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru sẹrorẹ aye ji hẹrote aye. (Deut. 8:​3, 4) Vwana, ọ joma te ọke aye ina ruẹ Otọre Ive na ne, Moses nọ ha uphẹn ọnana yẹ ihworho na urhebro rọ kẹta. a

5. Imwẹro ọgo yẹ ẹmro Moses ri kẹta ri ha uvuẹn Deuteronomy 30:​19, 20 ọ yẹ emọ Israel?

⁵ Me yi Moses ọ tare? (Se Deuteronomy 30:​19, 20.) Ọ karorhọ agbamwa Israel taghene obọdẹn akpọ ọ hẹrhẹ aye obaro. Rhẹ ebrurhọ i Jehova, emọ Israel ina sabu rhirhiẹ otọre ri Jehova o ve harẹn aye ọke jijiri. Otọre na o vwo erhumu omamọ, o ji rhomẹ emaren! Moses no djerie omana: “Emwa ri vwo erhumu omamọ rẹ are i vwa bọn, eghwa ri vuọnren rhẹ ekwakwa irhorhomu sansan rẹ are i vwa wian rhọ, ekete irhorhomu ri vwo ame rẹ are i vwa tọn, ọrhẹ ogba i vine kugbe erhan olive rẹ are i vwa wọ.”—Deut. 6:​10, 11.

6. Mesoriẹ Osolobrugwẹ ọ ha uphẹn rẹn emwa erọrọ nẹ aye i fiẹ emọ Israel kparobọ?

⁶ Moses ọ ji ha orhetio rẹn emọ Israel. Aye ina vi huvwele irhi Jehova nẹ aye i sabu rhirhiẹ otọre na ọke jijiri. Moses ọ ha urhebro rẹn aye nẹ aye i “djẹ arhọ,” nyoma aye ina huvwele i Jehova ji “sanbọmwuie.” Ọrẹ omemwurhọ, emọ Israel ni sẹrerhumuji Jehova. Ọke oru, Osolobrugwẹ nọ ha uphẹn rẹn itu Assyrian ọrhẹ Babylon nẹ aye i fiẹ aye kparobọ, ji mwu aye riẹ abọ evrẹn.—2 Ki. 17:​6-8, 13, 14; 2 Chron. 36:​15-17, 20.

7. Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Moses? (Ni ifoto na.)

⁷ Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? Arha huvwele i Jehova, ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Jerẹ emọ Israel ri joma ruẹ Otọre Ive na, ibiọke vwaran, na na ruẹ akpọ ọkpokpọ rẹ Osolobrugwẹ o verhọ, ọke ọrana, akpọ na nọ nọ dẹrẹrhiẹ i paradais. (Isa. 35:1; Luke 23:43) Dẹbolo ọrhẹ ikpodje yi i rhe rhirhiẹ ye-e. (Rev. 20:​2, 3) Ẹga efian orho rhirhiẹ ye ro no suẹn ihworho vru ghwomara-an. (Rev. 17:16) Orho vwo igọmẹti ituakpọ ri ne sehiẹn ihworho-o. (Rev. 19:​19, 20) Ilogbozighi i rhirhiẹ uvuẹn paradaisi-i. (Ps. 37:​10, 11) Ihworho ephian ina rha huvwele irhi Jehova, aye ni ne rhiẹ ihworho ufuoma ri vwo okugbe. Ọke ọrana, ihworho ephian ine vwo ẹguọlọ ọrhẹ ẹruẹhaso kpahen owuowọnwan. (Isa. 11:9) Ọwan a tẹnrovi ọke ọrana! Ọrọ mai merhoma, arha huvwele i Jehova, ne ne rhirhiẹ i paradais bẹmẹdẹ,  ukperẹ ono rhiẹ ibiọke ọvo.—Ps. 37:29; John 3:16.

8. Marhẹ ive arhọ i bẹmẹdẹ o ru ha userhumu rẹn imishọnari owu rọ gare ẹgbukpe buebun ne? (Jude 20, 21)

⁸ Arha sẹrorẹ ive i Jehova kpahen arhọ i bẹmẹdẹ rhẹ ọmudu ọwan, ne ne tigban yen udabọ ebẹnbẹn ephian ra dẹrughwaroghwu. (Se Jude 20, 21.) Ive ọrana ọnọ ji ha userhumu rẹn ọwan wọnrọn hasuẹ ovwiẹlẹme omobọ. Imishọnari owu rọ gare uvuẹn Africa ẹgbukpe buebun ro ji vwo ovwiẹlẹme omobọ owu, nọ tare: “Ọke mia mẹrẹnvwrurhe taghene ovwiẹlẹme na ọnọ sabu lẹrhẹ arhọ i bẹmẹdẹ va mẹ obọ, nọ lẹrhere mẹ wọnrọn hasuiẹ ji rẹ i Jehova nẹ ẹhẹn rhe nọ ha userhumu mẹ. Nyoma userhumu i Jehova, ni mi sabu fie kparobọ.”

“WU NE FIKPAROBỌ”

9. Ebẹnbẹn ego yi David o rhiẹromẹrẹn uvuẹn akpenyerẹn yen?

⁹ David omamọ orodje. Ọye jẹ ọwena ijoro, ọyẹbe, ọgba owọnren, ọrhẹ ọmẹraro. O rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn buebun. Fọkime Orodje Saul ọ rioma kpahiẹn, nọ zẹ nẹ amwa yen uvwre ẹgbukpe ezẹko. Ọke ro rhiẹ orodje hin, ọmọyen ọhworhare Absalom nọ guọliẹ kpe nọ ha ẹrhẹ orodje yi, ọgbọrọrọ, David nọ zẹre fọkiẹ arhọ ye. Udabọ ebẹnbẹn enana ọrhẹ ovwiẹlẹme omobọ ri David o vwori, ọ sẹrorẹ atamwuiẹ kpahen i Jehova te ẹdẹ ro hwu. Jehova nọ tare taghene ọye “ohworho ro ruẹ oborẹ oserhọ rhẹ ọmudu [Ọnẹyen].” O fori na kpomavi rẹn urhebro i David!—Acts 13:22; 1 Ki. 15:5.

10. Mesoriẹ i David ọ ha urhebro rẹn Solomon ro rhiẹ ọmọ rọ nọ ha ẹrhẹ orodje yi?

¹⁰ Jerẹ udje, roro kpahen urhebro ri David o tiobọnu rẹn Solomon, ro rhiẹ ọmọ rọ nọ ha ẹrhẹ orodje yi. Jehova ọ djẹ i Solomon no kerabọ ogame urhomẹmro, ji bọn oghwa ẹga rọ nọ ha odidi rẹn odẹ i Jehova. (1 Chron. 22:5) Solomon ono vwo ebẹnbẹn. Urhebro ọgo yi David ono tiobọnu riẹn? Jena mẹriẹn.

11. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Kings 2:​2, 3, imwẹro ọgo yi David ọ yẹ Solomon, marhẹ ẹmro erana i rugba lele? (Ni ifoto na.)

¹¹ Me yi David ọ tare? (Se 1 Kings 2:​2, 3.) David ọ ta rẹn ọmọyen taghene ọrhọ huvwele i Jehova, ono vwo efikparobọ. Omaran ọ ghini havwọ uvwre ẹgbukpe buebun, Solomon o fikparobọ. (1 Chron. 29:​23-25) Ọ bọn oghwa ẹga ro vwo odidi omamọ, ji ya ẹbe i Baibol sansan. No titiri omamọ fọkiẹ ẹghwanren ọrhẹ efe ro vwori. (1 Ki. 4:34) Ọrẹn, jerẹ oborẹ i David ọ tare, Solomon ọrhọ huvwele i Jehova, ono vwo efikparobọ. Ọrẹ omemwurhọ, Solomon nọ sẹrerhumuji  Jehova ya ha ẹga rẹn isolobrugwẹ erọrọ. Jehova nọ ji sẹrerhumuji Solomon, orho vwo ẹghwanren ro no sun izede ọsoso ghwomara-an.—1 Ki. 11:​9, 10; 12:4.

12. Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i David?

¹² Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? Arha huvwele ene vwo efikparobọ. (Ps. 1:​1-3) Itiọrurhomẹmro, o vwo ekete owuorowu ri Jehova o ve rẹn ọwan taghene ọnọ yẹ ọwan aruẹ efe i Solomon ọrhẹ odidi ọnẹye-en. Ọrẹn, arha huvwele Osolobrugwẹ, ọnọ yẹ ọwan ẹghwanren rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri serhọ. (Prov. 2:​6, 7; Jas. 1:5) Iruemru-urhi Baibol ina ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri sekpahen iruo, isukuru, iruẹn ọrhẹ ughe, kugbe igho. Iruemru-urhi Baibol ina sẹrorẹ ọwan nẹ ẹkuọn. (Prov. 2:​10, 11) Ene vwo obọdẹn igbehian. Ene ji vwo ọkpọvi ri na ha userhumu rẹn ọwan vwo ekrun omamerhomẹ.

13. Me yọ ha userhumu rẹn Carmen vwo efikparobọ uvuẹn akpenyerẹn yen?

¹³ Omizu ọmase owu re se i Carmen ro rhirhiẹ ẹkwotọre i Mozambique, o roro bi taghene erhe riẹ isukuru ọduado ye ne nyerẹn omamọ akpọ. No riẹ isukuru ọduado owu ji yono kpahen oborẹ e sin eghwa. Nọ tare, “Mi vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ mie yono. Ọrẹn, ọ vwọ lẹrhe mẹ vwo ọke-e, ọ ji lẹrhẹ oma ghwọghi mẹ. Mia tuẹn isukuru rhọ emrẹ 7:30 urhiọke, ji dajẹ tẹ ughwọdjọ 6:00 owuọwọn. Nọ bẹn mi ne riẹ uyono ukoko, onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova no ji seriotọre. Mi rheri taghene inini eva yi mia ga.” (Matt. 6:24) Nọ nẹrhomo kpahen erhirhiẹ na, ji guọlọ iyẹnrẹn erọrọ uvuẹn ẹbe ukoko ọwan. Nọ habaye: “Nyoma urhebro izu mẹ ọrhẹ imizu ri te edje ne uvuẹn ukoko na, ni mi brorhiẹn mi na dobọ isukuru na ji, neneyo mi sabu vwo ọke ga i Jehova. Ọnana ọ ha userhumu mẹ brorhiẹn ri serhọ, mia vioja ye kakaka-a.”

14. Urhomedje ọgo kirighwo yi Moses ọrhẹ David i haphia?

¹⁴ Moses ọrhẹ David i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova omamọ, aye i ji rhe oborẹ ọ ghanren te ra na huvwele yi. Uvuẹn ẹmro ri kẹta aye i tare, aye i ha urhebro rẹn ihworho ra kerhọ aye, nẹ aye i nyalele udje aye ji tigban i Jehova. Aye i ji  ha orhetio phia taghene kohworho kohworho rọ sẹrerhumuji Jehova, ọ mẹrẹn ebrurhọ ọrhẹ arodọmẹ ye-en. Urhebro aye o ji sekpahen ọwan inyenana. Ẹgbukpe buebun a vrẹn, odibo i Jehova ọrọrọ no dje kpahen ọghanronmẹ ra na fuevwan ga i Jehova.

‘O VWO OMAMERHOMẸ RỌ GHWẸ ỌNANA-A’

15. Me yẹ ọnyikọ John o rhiẹromẹrẹn uvuẹn akpenyerẹn yen?

¹⁵ John ọnyikọ ri Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen omamọ. (Matt. 10:2; John 19:26) John o leli Jesu wian uvuẹn owian aghwoghwo yi, ji tigban yen uvuẹn ọke ebẹnbẹn. Ọ mẹrẹn i Jesu ọke re kpe yi hwu ji rhọmiẹ nuhwu. O ji rhiẹromẹrẹn ọke ibiẹ ẹko Ilele Kristi urhomẹmro, a dẹrẹrhiẹ otu buebun ri kerabọ iyẹnrẹn esiri na, ji “ghwoghwo lele akpọ na ephian.”—Col. 1:23.

16. Ayọmo yi mẹrẹn erere nẹ ileta i John ne?

¹⁶ Uvuẹn obẹta akpenyerẹn yen, John o vwo uphẹn ro toroba Ẹmro Osolobrugwẹ. Ẹhẹn ọfuanfon o mwurien ya “oghwolophia nyoma i Jesu Kristi.” (Rev. 1:1) John ọ ya ọbe i Baibol ra ha odẹ ye se. Ọ ji ya ẹbe i Baibol esa erọrọ. Ọ ya ileta ọresa vwe Olele Kristi owu rọ fuevwan ga Osolobrugwẹ re se Gaius, rọ họhọ ọmọ harẹn John. (3 John 1) Uvwrọke ọrana, o vwo ihworho buebun ri John ọ ha ruẹ emọyen uvuẹn ukoko na ne. Ẹmro ọnyikọ John, ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi ephian, tobọ te ọwan.

17. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 3 John 4, me yọ yẹ ohworho obọdẹn aghọghọ?

¹⁷ Me yi John ọ yare? (Se 3 John 4.) John ọ ya kpahen aghọghọ ra mẹrẹn arha huvwele Osolobrugwẹ. Ọke i John ọ ya ileta ọresa ye, ihworho ezẹko e kerabọ uyono efian ji suẹ oghalẹ uvuẹn ukoko na. Ọrẹn, awọrọ e ji “ruẹ riaro uvuẹn urhomẹmro na.” Aye a huvwele i Jehova ji “nyalele ekama enẹyen.” (2 John 4, 6) Itiọrurhomẹmro, Ilele Kristi enana i lẹrhẹ oma merhen i John, omaran ji te i Jehova.—Prov. 27:11.

18. Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i John?

¹⁸ Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? Arha fuevwan kpahen i Jehova, ne vwo aghọghọ. (1 John 5:3) Jerẹ udje, oma ọ merhen ọwan taghene a lẹrhẹ oma merhen i Jehova. Oma ọ merhen i Jehova ọke ọrhọ mẹrẹn ọwan ra tiẹn edamuni  akpọ na, ji rhiabọ dede urhomẹmro na. (Prov. 23:15) Awọrọ obẹ odjuwu a ji ghọghọ. (Luke 15:10) Oma ọ ji merhen ọwan ọke arha mẹrẹn imizu ọwan, ra fuevwan ga i Jehova udabọ ebẹnbẹn ọrhẹ edamuni. (2 Thess. 1:4) Akpọ Echu ọrhọ nyavrẹn ne, oma ọnọ merhan ọwan taghene a fuevwan kpahen i Jehova.

19. Me yẹ omizu ọmase owu re se i Rachel ọ ta kpahen owian aghwoghwo na? (Ni ifoto na.)

¹⁹ Oma ọ merhen ọwan erhe ghwoghwo urhomẹmro na rẹn awọrọ. Omizu ọmase re se Rachel ro rhirhiẹ Dominican Republic, ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọkpẹ uphẹn ye vwori re ne ghwoghwo rẹn awọrọ kpahen Osolobrugwẹ ọwan. Ọke ro roro kpahen ihworho rọ ha ruẹ emọ uvuẹn ukoko na, nọ tare: “Oma ọ merhen mẹ omamọ ihworho mi yonorin i rhe vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, hẹrosuiẹ, ji nyerakpọ rọ lẹrhẹ oma merhiẹn. Aghọghọ ọrana ọ vwọ lẹrhi mẹ vioja kpahen owian mi wian ne, ni mi sabu yono aye-e.”

MẸRẸN ERERE NẸ ẸMRO RI KẸTA RẸ EHWORHARE RI FUEVWAN I TARE

20. Marhẹ ọwan rhẹ Moses, David, ọrhẹ John i ru họhoma?

²⁰ Moses, David, ọrhẹ John i nyerẹnren uvuẹn ọke ọrhẹ erhirhiẹ ri vẹnẹ ọrẹ ọwan. Ọrẹn, ọwan rhẹ aye i họhoma uvuẹn izede buebun. Aye i ga Osolobrugwẹ urhomẹmro na, jerẹ oborẹ e ji ruẹ inyenana. Jerẹ aye, ọwan a nẹrhomo vwe i Jehova, hẹrosuiẹ, ji nekpẹn ọkpọvi mie yi. Habaye, e vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ihworho ri huvwele yi.

21. Ebrurhọ ego yi havwiẹ rẹn eri nyalele urhebro ehworhare ri fuevwan jerẹ Moses, David, ọrhẹ John?

²¹ Omarana, jena nyalele ẹmro ri kẹta rẹ ehworhare enana i tare, nyoma ra na huvwele irhi Jehova. Erhe ruẹ omaran, ene vwo efikparobọ ọrẹ i kemru kemru. Ene vwo arhọ ji “rhirhiẹ ye ọke jijiri,” nọyẹ, bẹmẹdẹ! (Deut. 30:20) Habaye, ene vwo aghọghọ fọkime e ruẹ oborẹ ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova, rọ ha ive yi te orugba ghwẹ oborẹ e fiẹrorhọ.—Eph. 3:20.