1. Aruo ẹguọlọ ọgo yọ mai ghanren, mesoriẹ? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

ẸGUỌLỌ ra bọn kpahen uruemru-urhi ri gbare, (a·gaʹpe) ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe. Jehova yẹ Esiri ẹguọlọ a·gaʹpe. (1 John 4:⁠7) Aruọ ẹguọlọ ọnana yọ mai ghanren. Dedevwo o sekpahen ojemẹ ọrhẹ ọdamẹ re djephia, oborẹ ẹguọlọ ọnana ọ mai sekpahen yẹ irueruo re ruẹ rẹn awọrọ nẹ ẹhẹn sa. Sekpahen oborẹ ọbe owu ọ tare, a sabu mẹrẹn ohworho ro vwo ẹguọlọ a·gaʹpe vwrurhe nyoma irueruo yi. Erhe dje ẹguọlọ ro fiotọre rẹn ọwan yanghene ọwan i rhe dje yi phia, oma nọ merhen ọwan, na jeghwai nyerẹn obọdẹn akpọ.

2, 3. Marhẹ yi Jehova o ru dje obọdẹn ẹguọlọ rẹn ituakpọ?

² Jehova ọ ki tobọ ma Adam ọrhẹ Eve, o dje ẹguọlọ ọnẹyen rẹn ituakpọ ne. Jehova ọ ma akpọ na nẹ ituakpọ i rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ, no rhiẹ ekete rẹ aye ine nyerẹn jeghwai mẹrẹn omamerhomẹ uvuien. Jehova o rurie nẹ ituakpọ i mẹrẹn erere nie rhe, orhiẹ fọkiẹ erere omobọ ọnẹye-en. Jehova o ji dje obọdẹn ẹguọlọ phia nyoma rọ ha ebrurhọ rẹn ituakpọ rhẹ ifiẹrorhọ rẹ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn i Paradais rọ kwaphiẹrhotọre rẹn aye.

 ³ Ọke Adam ọrhẹ Eve a kparehaso i Jehova, ọye no dje ẹguọlọ rọ mai ghanren phia. Jehova no ru ẹkwaphiẹrhotọre rọ nọ tan emọ Adam ọrhẹ Eve, fọkime o rheri taghene emọ Adam ezẹko ina kpahenrhọ ẹguọlọ Ọnẹyen. (Gen. 3:15; 1 John 4:10) Itiọrurhomẹmro, ogege i Jehova o vive kpahen Ohworho ro no simi ituakpọ, nọ hariẹ taghene a tobọ ze izobo na ne. Ẹgbukpe 4,000 a vrẹn hin, Jehova no tiobọnu ọmọyen owu ọvo ro vwori nọ tan ituakpọ ephian. (John 3:16) Itiọrurhomẹmro, ọwan i vwo ọdaremẹro kpahen obọdẹn ẹguọlọ ri Jehova o djephia na!

4. Me yo djerie phia taghene ihworho ri vwa gba ina sabu dje obọdẹn ẹguọlọ phia?

⁴ Ọwan a sabu dje obọdẹn ẹguọlọ phia, nime Osolobrugwẹ ọ maren ọwan uvuẹn ohọhọme ọnẹyen. Ọdandan ra ha riuku, ọ lẹrhiẹ bẹn re ne dje ẹguọlọ phia, ọrẹn, ọ sabu da ọwan obọ jẹ-ẹ. Abel o dje obọdẹn ẹguọlọ phia rẹn Osolobrugwẹ nyoma ọ ha oborẹ ọ mai ghanren ro vwori ze izobo riẹn. (Gen. 4:​3, 4) Noah o ji dje obọdẹn ẹguọlọ phia rẹn ihworho nyoma o ghwoghwo iyẹnrẹn Osolobrugwẹ uvwre ẹgbukpe buebun dedevwo ihworho na e rhiabọ dede iyẹnrẹn na-a. (2 Pet. 2:⁠5) Abraham ọ ha ẹguọlọ ro vwo kpahen Osolobrugwẹ karo, ọke ra ta riẹn taghene ọ ha ọmọyen re se Isaac ze izobo. (Jas. 2:21) Jerẹ ihworho erana ri fuevwan ga i Jehova na, o fori ne dje ẹguọlọ phia udabọ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwu.

5. Izede ego ya na sabu dje obọdẹn ẹguọlọ phia?

⁵ Baibol na o djerie phia taghene e dje obọdẹn ẹguọlọ phia “orhiẹ ọrẹ ẹmro yanghene ugbunu ọvo-o, ọrẹn ọrẹ irueruo ọrhẹ urhomẹmro.” (1 John 3:18) Ọnana o mevirhọ taghene a sabu dje ẹguọlọ phia nyoma ẹmro ọwa-an. (1 Thess. 4:18) Ukpomaran, o mevirhọ taghene erhe dje ẹguọlọ phia nyoma irueruo ọwan ukperẹ ono rhiẹ ọrẹ ẹmro ọvo. Jerẹ udje, ekwakwa i rha kanren omizu owu uvuẹn ukoko na, o fo na ghwai yẹ ye urhebro ọvo nyoma ẹmro ọwa-an. (Jas. 2:​15, 16) Omaran ọ ji havwọ, fọkiẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova ọrhẹ ereva ọwan, nọ lẹrhẹ ọwan vwobọrhọ owian aghwoghwo na vuọnvuọn ukperẹ ana ghwai nẹrhomo taghene i Jehova o dje ihworho ri na wian owian na ọvo.​—⁠Matt. 9:⁠38.

6, 7. (a) Me yẹ ẹguọlọ rọ “vabọ omeru”? (b) Ihworho ego yi dje ẹguọlọ omeru phia?

⁶ Ọnyikọ John ọ yare taghene ọwan i rhe dje ẹguọlọ phia “ọrẹ irueruo ọrhẹ urhomẹmro.” Omarana, o fori nẹ ẹguọlọ ọwan “ọ vabọ omeru.” (Rom. 12:9; 2 Cor. 6:⁠6) Ọnana no mevirhọ taghene ọwan i sabu dje obọdẹn ẹguọlọ phia, ọrẹn, o nẹ ẹhẹn ọwan rhe-e, ọrana uruemru omeru. Omarana, ana sabu rhe roro, ‘O ji vwo ẹguọlọ ro vwo omeru?’ Ẹjo. Ọrana rhẹ ẹguọlọ-ọ.

⁷ Roro kpahen idje ihworho ezẹko ri dje ẹguọlọ omeru phia. Uvuẹn ogba Eden, Echu no ruru jerẹ ohworho ro vwo ọdamẹ kpahen Eve, ọrẹn, irueruo yi ọrẹ omeru. (Gen. 3:​4, 5) Uvuẹn ọke i David, Ahithophel o djephia taghene ọye rhẹ omamọ ugbehian rẹn orodje na-a. Ahithophel nọ kparehaso orodje na fọkiẹ ọdamẹ omobọ ye. (2 Sam. 15:31) Omaran ọ ji havwọ inyenana, ihworho ri nẹ ukoko na ọrhẹ awọrọ, a damoma rẹ aye ine fi ohra rhẹ ukoko na nyoma aye a tẹmro oriẹriẹme ọrhẹ erharhere ẹmro neneyo ihworho i sabu vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọrẹn, fọkiẹ ọdamẹ omobọ aye yẹ aye e ru ekwakwa erana.​—⁠Rom. 16:​17, 18.

8. Onọ ọgo yo fori na nọ oma ọwan?

⁸ Ẹguọlọ omeru o lele fi ofa fọkime ọ  vẹnẹ obọdẹn ẹguọlọ rẹ Osolobrugwẹ o djephia. O rhiẹ ọke ephian yẹ ituakpọ e rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre ẹguọlọ ọrana-a, ọrẹn, Jehova o rherie. Jesu ọ tare taghene ana ha oja riẹ ihworho ra gemai ruẹ. (Matt. 24:51) Itiọrurhomẹmro, idibo i Jehova a kẹnoma rẹn ẹguọlọ omeru. Omarana, no fori na nọ oma ọwan, ‘Mie dje obọdẹn ẹguọlọ phia gbinẹ ọrẹ omeru?’ Jene yono kpahen izede irhinrin rẹ ọwan ina sabu dje ẹguọlọ rọ “vabọ omeru” phia.

9. Me yẹ obọdẹn ẹguọlọ ono mwu ọwan ru?

⁹ Wian owian rhẹ omamerhomẹ, ọrhọ tobọ rhianẹ ohworho owuorowu ọ vwọ mẹruọ-ọn. O fori na wian owian ro dje ẹguọlọ re vwori kpahen imizu ri ha uvuẹn ukoko na phia, ọrhọ tobọ rhianẹ ihworho e rhe kpahiẹ-ẹn. (Se Matthew 6:​1-4.) Ananias ọrhẹ Sapphira e ru omara-an. Aye i guọlọ toro neneyo ihworho i rhe kpahiẹn, omarana, aye ni mọrenfian kpahen ẹghẹlẹ rẹ aye i tiobọnu, aye ni hwuru fọkiẹ uruemru omeru aye. (Acts 5:​1-10) Ọrẹ ovẹnẹ, obọdẹn ẹguọlọ ọ lẹrhẹ ọwan vwo omamerhomẹ ọke ra ha userhumu rẹn imizu ọwan dedevwo ihworho buebun e rhe kpahiẹ-ẹn. Jerẹ udje, imizu ra ha userhumu rẹn Ugboma Usuon na mwuegbe ekwakwa re tiobọnẹ rẹn ikoko na, e ruie ọrẹ odjahen, aye i vwa ha ẹrhẹ aye i havwọ yenya-an, aye i vwa jeghwai ta rẹn awọrọ kpahen ekwakwa odjahen rẹ aye i ruru-u.

10. Marhẹ ene ru kobaro ra na họghọ rẹn awọrọ?

¹⁰ Kobaro wu na họghọ rẹn awọrọ. (Se Romans 12:10.) Jesu o dje omamọ udje rẹn ọwan ọke rọ wian owian rẹ ihworho e nẹ taghene o fiemru-u. (John 13:​3-5, 12-15) A guọlọ omẹdamu mie ọwan ne vwo omeriotọre ra na họghọ rẹn awọrọ. Ọke e tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon na rẹn inyikọ i Jesu, yẹ aye i ki dabu vwẹruọ irueruo yi. (John 13:⁠7) Ana sabu họghọ rẹn awọrọ nyoma ana ja kparoma fọkiẹ isukuru ra nyaren, igho re vwori, yanghene uphẹn ẹga re vwori uvuẹn ogame i Jehova. (Rom. 12:⁠3) Ukperẹ ana rioma kpahen ihworho re jirẹ, o fori ne lele aye ghọghọ ọrhọ tobọ rhianẹ ọwan i mwuovwan aruo ujiri ọrana, yanghene ọwan yi ha userhumu rẹn aye ru oborẹ a fọkiẹ jiri aye na.

11. Mesoriẹ o fo ne jiri awọrọ nẹ ẹhẹn rhe?

¹¹ Jiri awọrọ nẹ ẹhẹn rhe. O fori na guọlọ uphẹn re ne jiri awọrọ nime aruo ujiri erana a “bọn ihworho gbanhan.” (Eph. 4:29) Ọrẹn, o fori no nẹ ẹhẹn ọwan rhe. O fo na ha ujiri omeru rẹn ihworho-o, yanghene kẹnoma rẹn ọkpọvi ra na ha phia-a. (Prov. 29:⁠5) Ne jiri ohworho jeghwai ta erharhere ẹmro kpahiẹn oberhumu, ọrana uruemru omeru. Ọnyikọ Paul ọ kẹnoma rẹn ufi ọrana, no dje omamọ udje phia nyoma o jiri ihworho nẹ ẹhẹn rhe. Jerẹ udje, Paul o jiri Ilele Kristi ri ha Corinth nẹ ẹhẹn rhe, sekpahen omamọ iruemru aye ezẹko. (1 Cor. 11:⁠2) Ọrẹn, ọke aye e ru irueruo ezẹko ri vwe serhọ, Paul nọ dabu dje yi fiotọre rẹn aye.​—⁠1 Cor. 11:​20-22.

12. Erhe dede epha, marhẹ ene ru dje obọdẹn ẹguọlọ phia?

¹² Vwo uruemru re dede epha. Jehova o jurhi rẹn ọwan ne dje uruemru ghwologhwolo phia rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko na. (Se 1 John 3:17.) Ọrẹn, o fori ne dje uruemru ọnana phia rhẹ ẹhẹn ro fiotọre kugbe ẹhẹn ro serhọ. Nọ oma: ‘Mie dje uruemru esiri rẹn igbehian mẹ, eri titiri omamọ, ọrhẹ ihworho ri na sabu kwosa ẹghẹlẹ mi ru rẹn aye ọvo? Gbinẹ mia guọlọ uphẹn mi ne dje uruemru ghwologhwolo rẹn imizu mi vwa dabu rhe ọrhẹ eri na ja sabu kwosa ẹghẹlẹ mi ru rẹn aye? (Luke  14:​12-14) Me wu ne ruo, orhianẹ omizu owu ọ guọlọ userhumu fọkimẹ ekwakwa a nyalele oborẹ o roririe rhọ-ọ, yanghene ọrhọ kpẹmuọ fọkiẹ orhorhomu wu ru riẹ-ẹn? Uvuẹn erhirhiẹ erana, o fori na ha urhebro ọnana ruiruo: “Vwo uruemru re dede epha rọ vabọ unuebro.” (1 Pet. 4:⁠9) Wu rha nyalele ọkpọvi ọnana, wu na mẹrẹn omamerhomẹ rọ havwiẹ rẹn ihworho re tiobọnuẹ nẹ ẹhẹn sa.​—⁠Acts 20:⁠35.

13. (a) Ọke ogo yọ mai bẹn ra na ha userhumu rẹn eri vwiẹlẹre? (b) Ekwakwa ego ya na sabu ru na ha userhumu rẹn eri vwiẹlẹre?

¹³ Hobọtua eri vwiẹlẹre. Baibol na ọrhọ ta: Are i “hobọtua eri vwiẹlẹre, jeghwai vwo erhionrin kpahen ihworho ephian.” Oborẹ a ha uruemru-urhi Baibol ọnana ruiruo lele, ọnọ sabu djephia sẹ ọwan i vwo obọdẹn ẹguọlọ yanghene e vwo yi-i. (1 Thess. 5:14) Dedevwo ihworho buebun ri vwa ghwai gbanhon uvuẹn ukoko na i me ru riaro ọke oru, ọrẹn, o vwo ihworho ezẹko ri ji guọlọ erhionrin ọrhẹ obẹhatua ọwan ọke ephian. Ana sabu hobọtua aye nyoma ana yẹ aye urhebro nẹ i Baibol na rhe, ana ji sabu ha use rẹn aye nẹ aye i lele ọwan riẹ aghwoghwo kugbe yanghene ana sabu dabu kerhọ aye, aye arha tẹmro. Habaye, ukperẹ ene roro taghene omizu “ọvwiẹlẹre” yanghene “ọgbanhonron,” o fori na karorhọ taghene ọwan ephian i vwo ekete ra gbanhon ọrhẹ ekete ra vwiẹlẹ. Ọnyikọ Paul ọ tobọ hunute ovwiẹlẹme ọnẹyen. (2 Cor. 12:​9, 10) Omarana, ana sabu mẹrẹn omamerhomẹ arha hobọtua owuowọnwan.

14. Marhẹ ana damoma te na sabu sẹrorẹ ufuoma rhẹ imizu ọwan?

¹⁴ Rha guọlọ ufuoma. Ọwan i rhe roro taghene e sehiẹn ọwan yanghene e vwẹruọ ọwa-an, o fori na ji damoma lele imizu na ephian nyerẹn ọrẹ ufuoma. (Se Romans 12:​17, 18.) Arha rẹ taghene a harhomu ọwan erhe ru sọ, ọnọ sabu kwaphiẹ ẹghwọ rhọ, ọrẹn, o fori no nẹ ẹhẹn rhe. Jerẹ udje, ukperẹ wu na ghwai ta, “Biko, wu vwa ghwọ-ọ,” wu na sabu hunute ekete we ru sọ, nyoma wu na ta: “Biko, wu vwa ghwọ fọkiẹ oborẹ mi ta sọ-ọ.” Ufuoma ọ ghanranren omamọ uvuẹn orọnmo. O rhiẹ oborẹ ọsọre rẹ esa ọrhẹ ane ina gemai ru taghene aye i vwo obọdẹn ẹguọlọ kpahen oma aye uvuẹn afiede, ọrẹn uvuẹn oghwa, aye i vwo ẹghwọ, aye e dje ekan, jeghwai wọnrọn.

15. Marhẹ ene ru sabu djephia taghene a harhomẹ nẹ ẹhẹn sa?

¹⁵ Harhomu nẹ ẹhẹn rhe. A harhomu ohworho nyoma a kpare iroro vrẹn oborẹ ohworho o ruru ọwan jeghwai kwaphiẹrhọ rhẹ ọravwọ. Arha ‘damoma sẹrorẹ okugbe owu ọrẹ ẹhẹn na, uvuẹn erhirhiẹ ufuoma ro ku ọwan kugbe,’ na sabu harhomu ihworho ri vwa ha arudo ru ọwan sọ. (Eph. 4:​2, 3) Na sabu harhomu nẹ ẹhẹn rhe, o fori ne suẹn iroro ọwan na ja rha ‘sẹrorẹ orusọ’ rhẹ uvuẹn ọmudu ọwan. (1 Cor. 13:​4, 5) Arha sẹrorẹ orusọ rhẹ uvuẹn ọmudu  ọwan, ọnana ọnọ sabu ghwọghọ omamọ onyerẹnkugbe ọwan i vwori rhẹ imizu ọwan ọrhẹ i Jehova. (Matt. 6:​14, 15) Ana ji sabu dje uruemru ra harhomẹ phia nyoma ana nẹrhomo rẹn ihworho ri ruru ọwan sọ.​—⁠Luke 6:​27, 28.

16. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni uphẹn ẹga re vwori uvuẹn ogamẹ i Jehova?

¹⁶ Fi edamẹ omobọ ọnọ rhẹ okokọ. Erhe vwo uphẹn ẹga uvuẹn ogamẹ i Jehova, o fori na ha uphẹn erana dje obọdẹn ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova phia, nyoma ana ha edamẹ awọrọ karo ukperẹ ono rhiẹ ọrẹ omobọ ọwan. (1 Cor. 10:24) Jerẹ udje, uvuẹn emẹvwa ọwan, e dje ihworho ra hẹrote esiyẹ na, ya wian vwẹre ihworho erọrọ a ki rhiẹ aghwẹlẹ omẹvwa na. Ukperẹ aye ina ha uphẹn ọnana sanọ esiyẹ rọ mai serhọ rẹn aye ọrhẹ ekrun aye, imizu na buebun ne siyẹ ekete ra ghalẹ rẹn aye uvuẹn aghwẹlẹ omẹvwa na, ọrhọ tobọ rhianẹ o serhọ rẹn aye-e. Nyoma aye e fi edamẹ aye rhẹ okokọ izede ọnana, aye ne dje ẹguọlọ rọ vabọ omeru phia. Marhẹ wu ru sabu hẹrokele omamọ udje imizu erana?

17. Me yẹ obọdẹn ẹguọlọ ono mwu ohworho ru orhianẹ o ruẹ ọdandan ọghwaghwa?

¹⁷ Rhian edandan we ruẹ uvuẹn odjahen, ne wu tiobọnu aye. Ilele Kristi buebun ri ruẹ edandan eghwaghwa, i rhurhu edandan aye fọkime aye a guọlọ dẹrughwaroghwu ofa rẹ aye ina mẹrẹn nẹ obẹ ekrun ọrhẹ awọrọ rhe-e. (Prov. 28:13) Orẹn, irueruo ọnana ọ ha ẹkuọn rẹn ohworho ro ruẹ ọdandan na ọrhẹ awọrọ. Ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ ukoko na je vwo ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ jeghwai lẹrhẹ ufuoma je rhirhiẹ ye. (Eph. 4:30) Obọdẹn ẹguọlọ yo mwu Olele Kristi ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa rhian ọdandan ro ruru na rẹn ekpako ukoko, neneyo ekpako na i sabu ha userhumu rọ guọlọre riẹn.​—⁠Jas. 5:​14, 15.

18. Marhẹ obọdẹn ẹguọlọ ọ ghanren te?

¹⁸ Ẹguọlọ yọ maido usuẹn iruemru Osolobrugwẹ ephian. (1 Cor. 13:13) Ẹguọlọ yo djephia taghene ọwan Ilele Kristi urhomẹmro ra hẹrokele i Jehova, ro rhiẹ Esiri ẹguọlọ. (Eph. 5:​1, 2) Paul nọ tare: “Mie. . . vwo ẹguọlọ-ọ, mie fiemru owuorowu-u.” (1 Cor. 13:⁠2) Jenẹ ọwan i dje ẹguọlọ phia, orhiẹ ọrẹ “ẹmro” ọvo-o, ọrẹn ọrẹ “irueruo ọrhẹ urhomẹmro.”