1, 2. Erhirhiẹ ego yẹ itu i Jew na i dẹrughwaroghwu, ọke emena arudo i Zechariah ọrẹ irhiruẹ na o hin?

ỌKE emena arudo i Zechariah ọrẹ irhiruẹ na o hin, ọye no vwo ekwakwa buebun ro no roro kpahen. Jehova o djerie phia taghene ihworho re ruẹ irueruo ọghware ina rioja. Ive ọrana o ghini ru Zechariah gbanhon. Ọrẹn, emru owuorowu o ji wene-e, ihworho na e ji ruẹ irueruo ọghware ọrhẹ irueruo erọrọ re sọre. Aye a jeghwai bọn oghwa ẹga i Jehova hi-in. Mesoriẹ itu i Jew na a sẹrerhumuji owian ri Jehova ọ yẹrẹ aye na? Fọkiẹ edamẹ omobọ aye yẹ ọsoriẹ e tiobọnu aye nẹ abọ evrẹn?

² Zechariah o rheri taghene itu i Jew ri ghwẹrioma rhe na, i vwo esegburhomẹmro. Aye yẹ ihworho “rẹ ẹhẹn Osolobrugwẹ o mwurun,” nẹ aye i nyajẹ eghwa ọrhẹ eyi aye vwo uvuẹn i Babylon. (Ezra 1:​2, 3, 5) Buebun aye i nyajẹ ẹkwotọre aye a ghwanren vwo riẹ ẹkwotọre aye i vwe ji te dẹ. Orhianẹ oghwa ẹga i Jehova ọ ghanren rẹn aye-e, manẹ aye i vwa sabu nya iroko 1,000 uvuẹn ato na-a.

3, 4. Egbobọse ego yẹ itu i Jew na i dẹrughwaroghwu?

 ³ Marhẹ ugbo onya aye na ọ nyalele? Ọke itu i Jew na a nyarhẹn uvuẹn izede, ọkezẹko, aye i dabu roro kpahen ekete aye a nya na. Aye i rhonrin taghene Jerusalem o rhomurun omamọ bi. Ihworho ri kpako ne uvwre aye i mẹrẹn oborẹ oghwa ẹga na o rhomu te. (Ezra 3:12) Orhianẹ we lele aye nya ugbo onya na, marhẹ oma ono ruo ọke are e te i Jerusalem? Manẹ we mwuomarhọ ọke wa mẹrẹn Jerusalem rọ ghwọghọ totọre, rẹ odin ọ ji vuọn ne? Manẹ wa ha ugbomoghwa ọduado eva erẹ i Babylon ha vwanvwọn anurẹsẹ i Jerusalem rọ ghwọghọ totọre? Udabọ ọrana, ẹhẹn ihworho na e seriotọre-e. Aye i rhiẹromẹrẹn oborẹ i Jehova o simi rẹ aye lele uvuẹn ugbo onya na. Emru ukaro aye i ruru ọke aye te i Jerusalem, yẹ ọrẹ aye a suẹ agbarha rhẹ ekete ọghwa ẹga na ọ havwọ bi, aye ne ze izobo rẹn i Jehova kẹdẹkẹdẹ. (Ezra 3:​1, 2) Fọkiẹ omamerhomẹ ukukaro na, nọ họhọre taghene o vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ẹhẹn aye seriotọre-e.

⁴ Haba owian itu i Jew na ina bọn oghwa ẹga na, aye ina ji kwaphiẹ emwa na rhọ. Aye ina bọn eghwa, wọ ewawọ, jeghwai ghẹrẹ ekrun aye. (Ezra 2:70) Ewian aye i bunrun omamọ. Ogege, aye ni dẹrughwaroghwu ẹkparehaso. Dedevwo aye i mevigbanhon ukukaro, ẹhẹn aye no seriotọre bibiesuon ọke a kparehaso aye te ọsoso ẹgbukpe 15. (Ezra 4:​1-4) Aye ni dẹrughwaroghwu egbobọse ọrọrọ, ọke orodje ro sun i Persia, o jurhi taghene a dobọ owian ebanbọn i Jerusalem ji uvuẹn ẹgbukpe 522 B.C.E. Nọ họhọre taghene amwa na o vwo ifiẹrorhọ-ọ.​—⁠Ezra 4:​21-24.

5. Me yi Jehova o ruru ọke ẹhẹn ihworho na o seriotọre?

⁵ Jehova o rhe oborẹ ihworho yi, i guọlọre. Osolobrugwẹ nọ yẹ i Zechariah emena arudo rọ kẹta, no djephia rẹn itu i Jew na taghene o vwo ẹguọlọ kpahen aye, oborẹ aye i ruru ọ ji da ye ẹro, nọ jeghwai yẹ aye imwẹro taghene aye i rha ghwẹrioma riẹ owian yen, ọnọ sẹrorẹ aye. Sekpahen ebanbọn oghwa ẹga na, Jehova no vive: “Ọnọ ghini phia​—⁠are i rha huvwele i Jehova Osolobrugwẹ are.”​—⁠Zech. 6:⁠15.

6. (a) Marhẹ yẹ emena arudo i Zechariah ọrẹ ẹrẹnren na o ru tonrhọ? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Mesoriẹ iyesi na e vwo ikọlọ sansan?

⁶ Ọkezẹko, emena arudo rọ mai ruẹ esegburhomẹmro i Zechariah gbanhon, yẹ emena rọ kẹta usuẹn emena ẹrẹnren ri Jehova ọ yẹriẹ na. (Se Zechariah 6:​1-3.) Roro kpahen erhirhiẹ ọnana: “Ekalokpọ owọnren ẹne e nẹ erhẹrhẹ igbenu eva erẹ erẹnmo sa” ọkezẹko aye e ye fiuvweri. Iyesi ra ghwa okalokpọ owọnren na i vwo ikọlọ sansan. Ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre aye. Zechariah nọ nọrẹn: “Enana i me?” (Zech. 6:⁠4) Ọwan i ji guọlọ rhe oborẹ emena arudo na i ru hobọte ọwan.

7, 8. (a) Me yẹ igbenu eva erẹ erẹnmo na i mevirhọ? (b) Mesoriẹ igbenu na e rhiẹ erẹ erẹnmo?

⁷ Uvuẹn i Baibol na, igbenu i mevirhọ ivie yanghene usun. Igbenu ri Zechariah ọ mẹrẹnren na, i họhọ igbenu ra hunute uvuẹn aruẹmẹrẹn i Daniel. Ugbenu owu o mevirhọ ọdo usun i Jehova ro no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. Ugbenu ọreva na, no mevirhọ Uvie ọrẹ Messiah na ri Jesu ono suon. (Dan. 2:​35, 45) Avwọke a ha i Jesu mwu ẹrhẹ orodje uvuẹn ẹgbukpe 1914,  igbenu eva na, a wian owian oghẹnrensan rẹ aye a ha ọhọre Osolobrugwẹ te orugba uvuẹn akpọ na.

⁸ Mesoriẹ igbenu na e rhiẹ erẹ erẹnmo? Fọkime erẹnmo ọ họhọ oro rọ ghanranren omamọ. Jehova ọ ha ọkpọvi phia taghene a ha erẹnmo ruiruo ọke a bọn i tabernacle na ọrhẹ oghwa ẹga na uvuẹn i Jerusalem. (Ex. 27:​1-3; 1 Ki. 7:​13-16) Omarana, igbenu erẹ erẹnmo na, na karorhọ ọwan taghene usun i Jehova ọrhẹ usun i Messiah na, usun obọdẹn, ri na lẹrhẹ ituakpọ ephian vwo omefuon ọrhẹ ebrurhọ.

9. Ayọmo ya ghwa ekalokpọ owọnren na, me yẹ owian aye?

⁹ Jene yono kpahen ekalokpọ owọnren na. Me yẹ ekalokpọ na ọrhẹ ihworho ra ghwa aye i mevirhọ? Emakashe ya ghwa ekalokpọ owọnren na, ọkezẹko ẹko emakashe. (Se Zechariah 6:​5-8.) Aye e nẹ “obaro Ọrovwori akpọ na ephian,” ya wian owian ọghoghanren ra yẹrẹ aye na. Owian ọgo ya yẹrẹ aye? E dje ihworho ra ghwa ekalokpọ owọnren na ya sẹrorẹ ekete ezẹko. Aye i vwo owian rẹ aye ina sẹrorẹ ihworho i Jehova, maido nẹ abọ “ẹkwotọre rọ ha obọrẹ o rierun na,” nọyẹ i Babylon. Jehova ono ruie nẹ i Babylon o jo rho mwu ihworho yi riẹ abọ evrẹn ghwomaran. Ọnana ọ ghini lẹrhẹ ẹhẹn itu i Jew ra bọn oghwa ẹga na totọre! O fo nẹ itu i Jew na i brudu kpahen evwreghrẹn aye ghwomara-an.

10. Imwẹro ọgo yẹ ihworho Osolobrugwẹ inyenana ina sabu mẹrẹn nẹ emena arudo i Zechariah ro sekpahen ekalokpọ owọnren na ọrhẹ ihworho ra ghwa aye?

¹⁰ Jerẹ oborẹ ọ phiare uvuẹn ẹdẹ i Zechariah, Jehova ro sun emakashe na, ọ ji ha emakashe na ru ihworho yi gbahan jeghwai sẹrorẹ aye inyenana. (Mal. 3:6; Heb. 1:​7, 14) Avwọke Ilele Kristi urhomẹmro na e tiomanẹ ogame efian uvuẹn ẹgbukpe 1919, ogame i Jehova no riaro udabọ ẹkparehaso. (Rev. 18:⁠4) Nime emakashe a ha userhumu rẹn ọwan, o fo na zofẹn taghene ogame urhomẹmro ọnọ rharhumu kwomakugbe ogame efia-an. (Ps. 34:⁠7) Ukpomaran, ana sabu vwo imwẹro taghene idibo i Jehova uvuẹn akpọ na ephian, ine rhe ruẹ riaro. Fọkiẹ emena arudo i Zechariah na, ofẹn o vwo rho mwu ọwa-an, nime ọwan i ha obotọre igbenu eva na.

11. Mesoriẹ o vwo fo na zofẹn ihworho ri na kparehaso ihworho i Jehova?

¹¹ Phẹrẹkpẹ, ihworho re suẹn uvuẹn akpọ ọnana ine kwomakugbe rẹ aye ina ghwọghọ ihworho i Jehova ephian. (Ezek. 38:​2, 10-12; Dan. 11:​40, 44, 45; Rev. 19:19) Aruẹmẹrẹn Ezekiel, ọ tare taghene ihworho re suẹn na e rhurhu otọre na jerẹ avwre, aye a ghwa iyesi na bru ọwan sa rhẹ ekwẹre. (Ezek. 38:​15, 16) * Ọrẹn, o fo na zofẹ-ẹn. Fọkime, emakashe ra ghwa iyesi na a hobọtua ọwan. Uvuẹn ọke ukpokpogho rode na, emakashe ra wọnrọn rẹn i Jehova ina sẹrorẹ ihworho yi jeghwai ghwọghọ ihworho ri kparehaso usun ọnẹyen. (2 Thess. 1:​7, 8) Ọrana ono ghini rhiẹ ẹdẹ omamerhomẹ! Ọrẹn, ọrọmo yọ kobaro rẹn emakashe i Jehova na?

12, 13. (a) Me ya ta rẹn Zechariah no ru? (b) Dje kpahen oborẹ ode na Oghọn o ru rionbọrhọ i Jesu Kristi.

¹² Zechariah ọvo yọ mẹrẹn emena arudo ẹrẹnren na. Ọrẹn, Zechariah no ru oborẹ ihworho ra bọn oghwa ẹga na i rhiẹromẹrẹn, rọ jeghwai ru aye gbanhon. (Se Zechariah 6:​9-12.) Na ta rẹn i Zechariah nọ ha idọlọ efuanfon ọrhẹ oro mie Heldai, Tobijah, ọrhẹ Jedaiah ri nẹ Babylon rhe obọ, nọ ha idọlọ efuanfon ọrhẹ oro na ru erhu orodje “ro doro omamọ.” (Zech. 6:​11, ekete ra djokarhọ) Zerubbabel ro rhiẹ igọvunọ, ro nẹ uvwiẹ i Judah ọrhẹ uvwiẹghwa i David rhe, ya ta rẹn i Zechariah no ku erhu na rhọ? Ẹjo. O gbe ihworho buebun unu ọke aye a mẹrẹn Zechariah ro ku erhu na rhọ orherẹn ọduado na ro rhiẹ i Joshua.

¹³ Erhu re kurhọ i Joshua ro rhiẹ orherẹn ọduado na, ọ lẹrheriẹ rhiẹ orodje? Ẹjo, Joshua o nẹ uvwiẹghwa i David rhe-e, omarana, o mwuovwan ro no rhiẹ orodje-e. Oborẹ aye i ruru na, aruẹmẹrẹn rọ rionbọrhọ orherẹn ro no rhiẹ orodje bẹmẹdẹ. Odẹ orherẹn ọduado ra ha mwu ẹrhẹ orodje na yẹ Oghọn. Baibol na o djerie fiotọre taghene i Jesu Kristi yẹ Oghọn na.​—⁠Isa. 11:1; Matt. 2:​23, ekete ra djokarhọ.

14. Owian ọgo yi Jesu Kristi ro rhiẹ Orherẹn Ọduado ọrhẹ Orodje na ọnọ wian?

¹⁴ Jesu yọ kobaro rẹn emakashe i Jehova, ọ jeghwai ga ẹrhẹ orodje ọrhẹ orherẹn ọduado. Fọkiẹ ọrana, ọye nọ wian gbangbanhon neneyo ihworho i Jehova ephian i sabu vwo omefuon uvuẹn akpọ ọkon ọnana. (Jer. 23:​5, 6) Ọke rọ sa na, Kristi ọnọ hobọtua usun i Jehova jeghwai chochọn ihworho i Jehova nyoma ono fi egbamwa na kparobọ. (Rev. 17:​12-14; 19:​11, 14, 15) Ọrẹn, bọmọke i Jesu ono fi egbamwa na kparobọ, o ji vwo owian ọrọrọ rọ nọ wian.

15, 16. (a) Ewian ebanbọn ọrhẹ erufon ọgo ye ruru uvuẹn ọke ọwan na, ọrọmo yo rurie? (b) Me yọ nọ phia i Jesu orho sun te ẹgbukpe uriusionrin ne?

¹⁵ Haba owian i Jesu ono rhiẹ Orherẹn Ọduado ọrhẹ Orodje, o ji vwo owian rọ nọ “bọn oghwa ẹga i Jehova.” (Se Zechariah 6:13.) Owian ebanbọn i Jesu uvuẹn ọke ọwan na, o sekpahen ọrẹ ọ lẹrhẹ idibo yi sabu tiomanẹ ẹga efian jeghwai ha ẹga urhomẹmro mwu uvuẹn ẹgbukpe 1919. Jesu ọ ji ha “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” mwu, nọ hẹrote ewian ukoko i Jehova. (Matt. 24:45) Jesu o ji ruẹ ihworho i Jehova fuan inyenana, ọ jeghwai ha userhumu rẹn aye ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova.​—⁠Mal. 3:​1-3.

¹⁶ Uvwre ọke i Jesu ono sun te ẹgbukpe uriusionrin na, ọye ọrhẹ awan 144,000 ri ji rhiẹ irodje ọrhẹ irheren na, ni ne ruie nẹ ituakpọ ephian i rhiẹ ihworho ri gbare. Aye i rhe ru ọnana hin, Ilele Kristi urhomẹmro ọvo nọ yi ne rhirhiẹ otọrakpọ na. Ọke ọrana, nẹ ana ha ogame urhomẹmro mwu vuọnvuọn.

17. Imwẹro ọgo yi Jehova ọ yẹ itu i Jew na, marhẹ imwẹro na ọ hobọte aye lele?

¹⁷ Marhẹ iyẹnrẹn i Zechariah ọ hobọte itu i Jew ọke ọnẹyen lele? Jehova ọ yẹrẹ aye imwẹro taghene ọnọ hobọtua aye jeghwai sẹrorẹ aye uvuẹn owian ọnẹyen na. Imwẹro rọ yẹrẹ aye taghene ana bọn oghwa ẹga na hin, ọ lẹrhẹ ẹhẹn ihworho ri seriotọre na gogovi. Ọrẹn, marhẹ ibiẹ otu ine ru sabu wian owian ọduado na? Ẹmro i Zechariah ọ rharhumu ta, o ti  ofẹn nẹ ẹhẹn aye. Dedevwo ihworho jerẹ Heldai, Tobijah, ọrhẹ Jedaiah i hobọtua owian na, ọrẹn, Osolobrugwẹ nọ tare taghene awọrọ ina ji “rhe me vwobọrhọ ebanbọn oghwa ẹga i Jehova.” (Se Zechariah 6:15.) Rẹ aye e vwo imwẹro taghene i Jehova ọ hobọtua aye na, aye ni tuẹn owian rhọ ogege, dedevwo e jurhi taghene aye i vwa wia-an. O jiri-i, Jehova no rurie ne kwe rẹn aye nẹ aye i rharhumu tuẹn owian rhọ, na bọn oghwa ẹga na hin uvuẹn ẹgbukpe 515 B.C.E. (Ezra 6:22; Zech. 4:​6, 7) Ọrẹn, ẹmro i Jehova erana, i ji sekpahen ekwakwa eduado ra phia uvuẹn ẹdẹ ọwan na.

18. Marhẹ i Zechariah 6:15 o ru te orugba inyenana?

¹⁸ Inyenana, iduduru ihworho e kwomakugbe ogame urhomẹmro, aye ne toro “ekwakwa eghoghanren” nẹ ẹhẹn sa, ọnọ sabu rhiẹ ọke aye, omẹgbanhon aye, yanghene igho rẹ aye a hobọtua ogame i Jehova. (Prov. 3:⁠9) Marhẹ ene ru vwo imwẹro taghene oborẹ ọwan e ruẹ na, ọ da i Jehova ẹro? Karorhọ taghene Heldai, Tobijah, ọrhẹ Jedaiah yi toro ekwakwa ri Zechariah ọ ha ru erhu orodje na. Erhu ri Zechariah o ruru na, no rhiẹ emru okarorhọ rẹn ihworho na kpahen itetoro rẹ aye a hobọtua ogame urhomẹmro. (Zech. 6:14) Omaran ọ ji havwọ, owian ọwan ọrhẹ ẹguọlọ re djephia rẹn i Jehova, ọ vwọ samọ sẹriẹ ẹro-o. (Heb. 6:10) Jehova ọnọ karorhọ aye ọke ephian.

19. Me yo fori nẹ emena arudo i Zechariah na, o mwu ọwan ru inyenana?

¹⁹ Nyoma ebrurhọ i Jehova ọrhẹ usun i Jesu, ya sabu ru ọsoso ekwakwa re ruru sekpahen ogame urhomẹmro uvuẹn ẹdẹ ri koba na. Ọwan i ha uvuẹn ukoko ro vwo omefuon, ro no ji rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. Ọhọre i Jehova kpahen ogame urhomẹmro ono te orugba. Ha ukẹro ọghoghanren ni ogame i Jehova wu havwọ na, ne wu jeghwai “huvwele i Jehova Osolobrugwẹ” ọnọ ọke ephian. Ọke ọrana, Orodje ọrhẹ Orherẹn Ọduado na kugbe emakashe ra ghwa ekalokpọ owọnren na, ni na sẹroruọ. Omarana, gba hobọtua ogame urhomẹmro vuọnvuọn. We rhe ru omaran, wu na sabu vwo imwẹro taghene i Jehova ro sun emakashe na, ọnọ sẹroruọ uvwre ọke rọ hẹrhẹre uvuẹn enyerẹn ọnana ya ruẹ i bẹmẹdẹ!