Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

Urhomẹmro na ọ ha Ọdan Ọlọko sa, Ukperẹ ono Rhiẹ Ufuoma

Urhomẹmro na ọ ha Ọdan Ọlọko sa, Ukperẹ ono Rhiẹ Ufuoma

“Are i vwe roro taghene mi ha ufuoma rhiẹ akpọ na-a; rhẹ ufuoma mi ha rhe-e, ọrẹn, odan ọlọkọ.”—⁠MATT. 10:⁠34.

IJORO: 125135

1, 2. (a) Ufuoma ọgo ya na sabu vwo ọke ọnana? (b) Me yọ lẹrhẹ ọwan ja mẹrẹn ufuoma uvuẹn akpọ na inyenana? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

ỌWAN ephian i guọlọ enyerẹn ufuoma, rọ vabọ ọfiamu. Oma ọ merhenren ọwan taghene e vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ” rọ lẹrhẹ ẹhẹn ọwan totọre jeghwai sẹrorẹ ọwan nẹ iroro esọsọ re kpokpo ọwan ẹhẹn! (Phil. 4:​6, 7) Fọkime ọwan i homakpahontọre rẹn i Jehova ne, ọwan ne ji vwo “ufuoma rhẹ Osolobrugwẹ,” nọyẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ.​—⁠Rom. 5:⁠1.

2 Ọrẹn, o ji te ọke Osolobrugwẹ ọnọ ha ufuoma rhiẹ akpọ na-a. Ẹdẹ ri koba na i vuọnren rhẹ ozighi, habaye, ihworho buebun i vwo uruemru ẹghwọ. (2 Tim. 3:​1-4) Re rhiẹ Ilele Kristi na, o fori na wọnrọn haso Echu ọrhẹ iyono efian rọ haphia. (2 Cor. 10:​4, 5) Ọrẹn, imwofẹn rọ maido harẹn ufuoma ọwan yẹ ẹkparehaso ro nẹ obẹ ekrun ri vwa ga i Jehova sa. Ihworho ezẹko ina sabu ha ogame ọwan djechẹẹ, aye ina sabu ta taghene ọwan e fi oghalẹ rhẹ ekrun na, yanghene aye ina sabu le ọwan nẹ oma orhianẹ a nyaji ogame i Jehova vwo-o. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni ẹkparehaso ro nẹ obẹ ekrun sa? Marhẹ ene ru sabu nyerẹn ghele ẹkparehaso na?

UKẸRO RO FORI NA HA NI ẸKPAREHASO RO NẸ OBẸ EKRUN SA

3, 4. (a) Marhẹ yẹ iyono i Jesu ọ hobọte ihworho lele? (b) Ọke ọgo yọ mai bẹn ra na nyalele i Jesu?

3 Jesu o rheri taghene iyono yi ono fi oghalẹ rhẹ uvwre ihworho, o ji rhe taghene idibo yi, i guọlọ uduefigbere nẹ aye i sabu nyalelie arha kparehaso aye. Ẹkparehaso ọnana ọnọ sabu fi oghalẹ rhẹ uvwre ekrun. Jesu nọ tare: “Are i vwe roro taghene mi rhe mọ ha ufuoma rhiẹ akpọ na-a; orhiẹ ufuoma mi ha rhe-e, ọrẹn, odan ọlọkọ. Fọkime mi rhe mọ suẹ oghalẹ rhẹ uvwre ọhworhare ọrhẹ ọsẹ ye, ọgbọtọ ọrhẹ izie, ane ọrhẹ izu esa ye. Itiọrurhomẹmro, evwreghrẹn ohworho ine rhiẹ ihworho ri ha uvwioghwa ọnẹyen.”​—⁠Matt. 10:​34-36.

4 Ọke i Jesu ọ ta “Are i vwe roro taghene mi rhe mọ ha ufuoma rhiẹ akpọ na-a,” ọ haye ta taghene o fori nẹ idibo yi i rhe kpahen oborẹ ọnọ sabu nẹ erhumie rhe nime aye a nyalelie. Iyono enẹyen ina sabu fi oghalẹ rhẹ uvwre ihworho. Itiọrurhomẹmro, Jesu o vwo ẹhẹn ro no ghwoghwo iyẹnrẹn urhomẹmro i Jehova, orhiẹ ọrẹ ono fi oghalẹ rhẹ uvwre ihworho-o. (John 18:37) Ọrẹn, ọnọ bẹn na sẹrorẹ esegburhomẹmro re vwo kpahen iyono i Jesu, orhianẹ ihworho ekrun ọwan yanghene igbehian ọwan e rhiabọ dede urhomẹmro na-a.

5. Me yẹ idibo i Jesu i rhiẹromẹrẹn?

5 Jesu ọ tare taghene ẹkparehaso ekrun ọ ha usuẹn ojẹriọ rẹ idibo yi ina vi dẹrughwaroghwu. (Matt. 10:38) Nime idibo i Jesu i guọlọ lẹrhẹ oma merhiẹn, aye ni vwo edirin ọke a ha aye djechẹẹ ọrhẹ ọke ekrun aye a kparehaso aye. Ọrẹn, aye ni vwo ekwakwa bun ghwẹ ekwakwa ri varẹ aye obọ.​—⁠Se Mark 10:​29, 30.

6. Me yo fori na karorhọ orhianẹ ekrun ọwan a kparehaso ọwan fọkime a ga i Jehova?

6 Ekrun ọwan i rha tobọ kparehaso ọwan fọkime a ga i Jehova, o fori ne ji rhe vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọrẹn, o fori na ji karorhọ taghene ẹguọlọ i Jehova ọrhẹ Kristi yọ mai ghanren. (Matt. 10:37) O fori na ji karorhọ taghene Echu ọnọ damoma rọ nọ lẹrhẹ ọwan ja sẹrorẹ atamwu kpahen i Jehova fọkiẹ ẹguọlọ re vwo kpahen ekrun ọwan. Jene yono kpahen ẹkparehaso ezẹko rọ nọ sabu nẹ obẹ ekrun rhe ọrhẹ oborẹ ene ru sabu nyerẹn ghele aye.

ESA YANGHENE ANE RỌ VWỌGA I JEHOVA

7. Ukẹro ọgo yo fori nẹ Olele Kristi ọ ha ni esa ye yanghene aniẹ rọ vwọ ga i Jehova?

7 Baibol na ọ tare taghene ihworho ri rọnmọren, “ine vwo ukpokpogho uvuẹn ugboma aye.” (1 Cor. 7:28) Orhianẹ esa yanghene anuọ ọ vwọ ga i Jehova-a, ikpokpogho enọ ina sabu bun omamọ. Ọrẹn, o serhọ wu ne ni erhirhiẹ na jerẹ oborẹ i Jehova o nie. Fọkime esa yanghene anuọ, ọ vwọ ga i Jehova-a, ọrana o mevirhọ taghene wu na kwa nẹ orọnmo yanghene forọnmo na-a. (1 Cor. 7:​12-16) Dedevwo esa rọ vwọ ga i Jehova ọ sabu karo uvuẹn irueruo ri sekpahen ogame i Jehova-a, ọrẹn, o ji fo nẹ aniẹ ọ họghọ riẹn nime ọye yẹ urhomu ekrun na. Omaran o ji fo nẹ esa o dje obọdẹn ẹguọlọ rẹn aniẹ rọ vwọ ga i Jehova.​—⁠Eph. 5:​22, 23, 28, 29.

8. Enọ ego ye wu na nọ oma orhianẹ esa yanghene anuọ ọ guọlọ tiẹ nẹ ọke wa ha ga i Jehova?

8 Me wu ne ruo orhianẹ esa yanghene anuọ ọ guọlọ tiẹ nẹ ọke wa ha ga i Jehova? Jerẹ udje, esa omizu ọmase owu ọ ta riẹn taghene o riẹ aghwoghwo uvuẹn ẹdẹ ezẹko ọvo uvuẹn ọkprughwre na. Wu rha dẹrughwaroghwu aruo erhirhiẹ ọrana, gba nọ oma: ‘Esa mẹ yanghene ane mẹ ọ ta mẹ taghene mi vwa rha ga i Jehova-a? Orho rhiẹ omara-an, mi na sabu ru oborẹ ọ tare na?’ Erhe vwo uruemru re roro te, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn ẹghwọ uvuẹn orọnmo ọwan.​—⁠Phil. 4:⁠5.

9. Marhẹ Ilele Kristi ine ru yono emọ aye nẹ aye i họghọ rẹn ọsẹ yanghene izu aye rọ vwọ ga i Jehova?

9 Ọnọ sabu bẹn wu ne yono emọ enọ orhianẹ esa yanghene anuọ ọ vwọ ga i Jehova-a. Jerẹ udje, o fori ne wu yono emọ enọ nẹ aye i nyalele urhi Baibol ọnana: “Are i họghọ rẹn ọsẹ ọrhẹ izu are.” (Eph. 6:​1-3) Ọrẹn, me wu ne ruo, orhianẹ esa yanghene anuọ ọ vwọ nyalele uruemru-urhi Baibol na-a? O fori ne wu dje udje na phia nyoma wu na họghọ rẹn esa yanghene anuọ. Tẹnrovi omamọ iruemru ro vwori, ne wu jeghwai dje ọdaremẹro phia riẹn. Wu vwa ta erharhere ẹmro kpahiẹn obaro emọ enọ-ọ. Ukpomaran, dje yi fiotọre rẹn emọ na taghene owuowọnwan yo brorhiẹn sẹ ọnọ ga i Jehova yanghene ọ ga ye-e. Omamọ uruemru emọ na ọnọ sabu lẹrhẹ ọrọ vwọ ga i Jehova na ghwẹriẹ.

Yono emọ enọ urhomẹmro i Baibol na, uphẹn na orho rhie firhọ (Mẹrẹn udjoghwẹ 10)

10. Marhẹ yẹ Ilele Kristi ine ru yono emọ aye i Baibol na uvuẹn ekrun re riẹ ẹga sansan?

10 Ọkezẹko, ọsẹ yanghene izu rọ vwọ ga i Jehova, ọnọ sabu ta taghene emọyen i riorẹ ri vwa ha uvuẹn i Baibol na yanghene ọnọ sabu yono aye iyono efian. Ehworhare ezẹko a sabu ta rẹn ane aye taghene o vwo yono emọ na i Baibol na-a. Udabọ ọrana, o fori nẹ ane na ọ damoma yono emọ na i Baibol na. (Acts 16:1; 2 Tim. 3:​14, 15) Jerẹ udje, ọkezẹko, esa rọ vwọ ga i Jehova o vwo kwe nẹ aniẹ o lele emọ na yono i Baibol na yanghene ha aye lele oma riẹ uyono-o. Dedevwo o fori nẹ ane ọ họghọ rẹn esa ye, ọrẹn, ọnọ ji sabu rha ta kpahen esegburhomẹmro ro vwori rẹn emọ na uphẹn na orho rhie firhọ, nyoma ọrana, nọ sabu yono emọ na kpahen i Jehova. (Acts 4:​19, 20) Itiọrurhomẹmro, emọ na ọvo yi ne brorhiẹn sẹ aye ina ga i Jehova yanghene aye i ga ye-e.​—⁠Deut. 30:​19, 20. *

EKRUN RA KPARAHASUẸ OGAME URHOMẸMRO

11. Me yọ nọ sabu suẹ ẹghwọ uvwre Olele Kristi ọrhẹ ekrun ọnẹyen ri vwe rhiẹ Iseri Jehova?

11 Ukukaro, ọwan i vwa samọ ta rẹn ekrun ọwan taghene e kwomakugbe Iseri Jehova ne-e. Ọrẹn, rẹ esegburhomẹmro ọwan ọ gbanhanrhọ, na mẹriẹnvwrurhe taghene ọ ghanranren ra na ta rẹn aye. (Mark 8:38) Orhianẹ orhienbro ọnọ ọ suẹ oghalẹ rhẹ ekrun ọnọ, roro kpahen idjaghwẹ ezẹko ri na ha userhumu wẹn kẹnoma rẹn ẹghwọ jeghwai lẹrhuọ sẹrorẹ emevigbanhon ọnọ.

12. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ekrun ọwan ri vwa ga i Jehova kparehaso ọwan, ọrẹn, marhẹ ene ru djephia taghene e vwẹruọ aye?

12 Damoma ne wu vwẹruọ oborẹ ekrun ọnọ o roro. Dedevwo oma ọ merhen ọwan fọkiẹ ekwakwa re yono nẹ i Baibol na rhe, ọrẹn, ekrun ọwan ina sabu rhe roro taghene a phiẹ rẹ ọwan rhọ ruẹ ukoko efian. Fọkime e vwe lele aye riorẹ ri vwa ha uvuẹn i Baibol na kugbe ghwomara-an, aye ina sabu rhe roro taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye-e. Ofẹn ọnọ sabu mwu aye taghene emru obiobiomu ọnọ phia rẹn ọwan erhe hwu. O fori ne djephia taghene e vwẹruọ aye nyoma ana dabu kerhọ oborẹ o rhiẹ ọdamẹ aye. (Prov. 20:⁠5) Ọnyikọ Paul ọ damoma ro no vwẹruọ “aruo ihworho ephian” neneyo ọ sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn aye, ana ji sabu ru omaran inyenana.​—⁠1 Cor. 9:​19-23.

13. Marhẹ yo fori ne lele ekrun ọwan ri vwa ga i Jehova tẹmro lele?

13 Tẹmro rhẹ ẹhẹn dẹndẹn. Baibol na ọrhọ ta: “Jenẹ ẹmro are i rhiẹ ọrẹ dẹndẹn ọke ephian.” (Col. 4:⁠6) Ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen na sabu dje iruemru enẹyen phia erhe lele ekrun ọwan tẹmro. O fo ne lele aye frẹfro kpahen iyono efian re yono aye-e. Ana sabu hẹrokele udje inyikọ na, arha ta erharhere ẹmro kpahen ọwan uvuẹn ekrun na. Ọnyikọ Paul ọrhọ ya: “Erhe fi ame ekan, ame na ha ebrurhọ phia; arha kparehaso ame, ame ne dien; arha rhaphiẹ ame, ame na kpahanrhọ dẹndẹn.”​—⁠1 Cor. 4:​12, 13.

14. Erere ego ya mẹrẹn arha sẹrorẹ omamọ uruemru?

14 Sẹrorẹ omamọ uruemru. Dedevwo o fori na tẹmro dẹndẹn rẹn ekrun ọwan ra kparahasuẹ ọwan, ọrẹn, omamọ uruemru ọwan yọ nọ mai hobọte aye. (Se 1 Peter 3:​1, 2, 16.) Nyoma udje ọnọ, jenẹ ekrun ọnọ i mẹrẹnvwrurhe taghene oma ọ merhen Iseri Jehova uvuẹn orọnmo aye, aye a ji hẹrote emọ aye jeghwai nyerẹn obọdẹn akpọ. Ọrhọ tobọ rhianẹ ekrun ọwan e rhiabọ dede urhomẹmro na-a, ana sabu mẹrẹn omamerhomẹ fọkime a sẹrorẹ atamwu kpahen i Jehova.

15. Marhẹ ene ru mwuegbe rhotọre kpahen erhirhiẹ ri na sabu suẹ ẹghwọ?

15 Mwuegbe rhotọre. Roro kpahen erhirhiẹ sansan ri na sabu suẹ ẹghwọ, jeghwai brorhiẹn oborẹ wu na kwaphiẹ aye rhọ lele. (Prov. 12:​16, 23) Omizu ọmase owu obẹ Australia nọ tare: “Ọsẹ esa mẹ o vwo utuoma kpahen Iseri Jehova omamọ. Ame e ki rhiẹ ọpha ruiẹ, mẹmẹ ọrhẹ esa mẹ na kiki nẹrhomo vwe i Jehova nọ sa ame erhumu kpahenrhọ riẹn uvuẹn izede rọ nọ lẹrhẹ ẹhẹn yen riotọre. Ame ne mwuegbe irhomu-ẹmro ri na sabu lẹrhẹ ame tẹmro kugbe ọrẹ ufuoma. Neneyo ame i ja rha kunu kpahen ẹga, ame ne bru ọke rẹ ame ine rhirhiẹ te uvuẹn oghwa ye.”

16. Me wu ne ruo, orhianẹ ẹhẹn ọnọ o kpokpuo kpahen ẹghwọ we rhiẹromẹrẹn uvuẹn ekrun ọnọ?

16 Itiọrurhomẹmro, wu sabu kẹnoma rẹn ẹghwọ ephian ra homaphia uvwre ekrun ri vwa ga i Jehova-a. Ọrẹn, nime wu vwo ẹguọlọ kpahen ekrun ọnọ, wu jeghwai guọlọ nẹ oma ọ merhen aye, aruo ẹghwọ erana ina sabu lẹrhẹ ẹhẹn rhe kpokpuo. Ẹhẹn ọnọ orho kpokpuo, damoma ne wu ha atamwu wu vwo kpahen i Jehova karo ukperẹ ono rhiẹ ekrun ọnọ. Aruo orhienbro ọrana, ọnọ sabu lẹrhẹ ekrun ọnọ mẹrẹnvwrurhe taghene ogame i Jehova o mevirhọ arhọ yanghene uhwu rẹn ọwan. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, karorhọ taghene wu sabu gba ihworho ga i Jehova-a. Ukpomaran, jenẹ aye i mẹrẹnvwrurhe nyoma uruemru ọnọ taghene a mẹrẹn erere arha nyalele izede i Jehova. Osolobrugwẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ na, ọ yẹ ihworho ephian uphẹn rẹ aye ina djẹ sẹ aye ina ga ye yanghene aye i ga ye-e.​—⁠Isa. 48:​17, 18.

OWUỌWAN UVUẸN EKRUN NA ỌRHỌ NYAJI JEHOVA VWO

17, 18. Me yọ nọ ha userhumu wẹn orhianẹ owuọwan uvuẹn ekrun ọnọ ọ nyaji Jehova vwo?

17 Erhe le omizu ọwan nẹ ukoko yanghene ọye ọvo orho tiomanẹ ukoko na, ọnọ sabu miamẹ ọwan omamọ. Marhẹ ene ru nyerẹn ghele omiamiamo ro nẹ erhumie sa?

18 Tẹnrovi ogame wa ha rẹn i Jehova. Ru esegburhomẹmro ọnọ gbanhon nyoma wu ne se i Baibol na ọke ephian, rhe mwuegbe hẹrhẹ uyono ukoko na jeghwai rha nya ọke ephian, rhe vwobọrhọ owian aghwoghwo na, jeghwai rha nẹrhomo ni Jehova ọ yọ omẹgbanhon wu ne din. (Jude 20, 21) Ọrẹn, me wu ne ruo, we rhe roro taghene ọmudu ọnọ ọ ha uvuẹn ekwakwa erana-a, yanghene wa gemai ruẹ aye? Wu vwe fiobọrhotọre-e! Ogame i Jehova wu tẹnrovi ọnọ ha userhumu wẹn sabu sun iroro ọrhẹ irueruo enọ. Roro kpahen udje ohworho rọ ya Psalm 73. Vẹrhẹ bi, ọ ha ukẹro rọ sọre ni erhirhiẹ rọ havwọ, ọrana no kpokpie ẹhẹn, ọrẹn, ọ sabu kpọ iroro esọsọ na vi ọke rọ ruẹ oghwa ẹga Osolobrugwẹ. (Ps. 73:​16, 17) Wu rha fuevwan ga i Jehova, wu na ji sabu kpọ iroro esọsọ vi.

19. Marhẹ ene ru nyalele ọkpọvi Jehova sekpahen ihworho re le nẹ ukoko?

19 Nyalele ọkpọvi Jehova. Ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova ọ rhua erere vwe ihworho ephian, ji te ohworho ro ru sọ na, dedevwo a mẹrẹn omiamiamo ukukaro. (Se Hebrews 12:11.) Jerẹ udje, Jehova ọ ta rẹn ọwan taghene e vwe kwomakugbe iruedandan re vwe kwe ghwẹriẹ-ẹ. (1 Cor. 5:​11-13) Udabọ emiamiamo na, o fori na kẹnoma rẹn ihworho ekrun ọwan re le nẹ ukoko nyoma ene je se aye yanghene dje urhomu vwe aye nyoma ifonu ọrhẹ ikọmputa, ya ileta vwe aye, yanghene lele aye tẹmro izede erọrọ.

20. Ifiẹrorhọ ọgo yo fori na sẹroriẹ?

20 Sẹrorẹ ifiẹrorhọ ọnọ. Ohworho ro vwo ẹguọlọ “o fiẹrorhọ i kemru kemru,” nọyẹ o fiẹrorhọ taghene ihworho ri nyaji Jehova vwo, ina rharhumu bru i Jehova. (1 Cor. 13:⁠7) Wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene ohworho na o wene ẹhẹn bibiesuọn ne, o fori ne wu nẹrhomo vwe i Jehova neneyo ọ sabu mẹrẹn omẹgbanhon nẹ i Baibol na rhe, nọ jeghwai kpahenrhọ use i Jehova, rọ tare: “Rharhumu bru mẹ rhe.”​—⁠Isa. 44:⁠22.

21. Me yo fori ne wu ru orhianẹ wu dẹrughwaroghwu ẹkparehaso nime wa nyalele i Jesu?

21 Jesu ọ tare taghene erhe vwo ẹguọlọ kpahen onyakpọ ghwẹ ọye, nọyẹ e mwuovwan ye-en. Ọrẹn, o mwu i Jesu ẹro taghene idibo yi ine vwo uduefigbere rẹ aye ina sẹrorẹ atamwu aye i vwo kpahiẹn udabọ ẹkparehaso ro nẹ obẹ ekrun aye sa. Orhianẹ “ọdan ọlọkọ” ọ ha uvuẹn ekrun ọnọ nime wa nyalele i Kristi, hẹroso i Jehova taghene ọnọ ha userhumu wẹn fi erhirhiẹ na kparobọ. (Isa. 41:​10, 13) Ghọghọ we rhe taghene oma ọ merhen i Jehova ọrhẹ i Jesu kpahuọn, habaye, aye ina yọ ebrurhọ fọkime wu fuevwan ga i Jehova.

^ Udjoghwẹmro 10 Wu rha guọlọ iyẹnrẹn erọrọ kpahen oborẹ wu ne ru yono emọ enọ i Baibol na uvuẹn ekrun re riẹ ẹga sansan, se “Questions From Readers” rọ homaphia uvuẹn Watchtower, August 15, 2002.