Ẹkwaphiẹrhotọre ọnana ọ ji ha ukoko ọkpokpọ mwu re seri League of Nations. Oborẹ ọsoriẹ a ha ye mwu ọrẹ ono “ku egbamwa na kugbe na sabu vwo ufuoma ọrhẹ omefuon akpọ ephian.” Ẹga buebun i hobọtua ukoko ọnana. Federal Council of the Churches of Christ rọ ha uvuẹn America ni jiri ukoko na taghene ọnana yẹ “Uvie Osolobrugwẹ ra ha mwu uvuẹn otọrakpọ na.” Ẹghware ọnana o rhiabọ dede ukoko ọkpokpọ na nyoma ro dje ihworho riẹ Paris Peace Conference. Owuọwan usuẹn ihworho re dje nya nọ tare taghene ukoko ọnana “ọtonrhọ ekwakwa irhorhomu ri na phia uvuẹn ikuegbe ituakpọ uvuẹn otọrakpọ na.”

Ẹgbukpe ọkpokpọ ọ tonrhọ ne, ọrẹn rhẹ ihworho ri ha uvuẹn ẹghware ufuoma na yi na ha ufuoma na rhe-e. Uvuẹn ẹgbukpe 1919, owian aghwoghwo na no rhomurhọ ọke i Jehova ọ ha omẹgbanhon rẹn ihworho yi nẹ aye i ghwoghwo ghwẹ oborẹ aye e ruẹ bi. Ọrẹn, bọmọke ọrana ọnọ ki phia, o vwo emru ọghoghanren owu ro no wene harẹn Emọ Uyono i Baibol na.

Saturday, January 4, 1919 yẹ ẹdẹ ra kwaphiẹrhọ ra na sanọ imizu ri na hẹrote owian ọrẹ Watch Tower Bible and Tract Society ro rhie ẹghware re ruẹ kẹgbukpe kẹgbukpe. Uvuẹn ọke ọrana, e mwu omizu Joseph F. Rutherford, ro rhiẹ osiyaga ọrẹ ukoko na ọrhẹ awan irhiruẹ erọrọ rhẹ ekanron uvuẹn Atlanta, Georgia, U.S.A. Imizu na ne roro, o fori na rharhumu djẹ imizu ri ha ekanron nẹ aye i rhiẹ eri na kobaro? Gbinẹ, aye i djẹ awọrọ?

Uvuẹn ekanron rọ havwọ, Omizu Rutherford no roro kpahen oborẹ ukoko na ono rhirhiẹ obaro na. O rheri taghene imizu ezẹko e roro taghene o fori na djẹ ọwọrọ no rhiẹ osiyaga ukoko na. Rọ mẹrẹn ọnana vwrurhe, nọ ya ileta vwe imizu ri kokori, jeghwai ta taghene aye ina sabu ha omizu Evander J. Coward mwu rhẹ ẹrhẹ osiyaga. Rutherford o dje omizu Coward rhiẹ ohworho “dẹndẹn,” “ro vwo ẹghwanren,” jeghwai “vwo atamwu” kpahen Ọrovwori na. Ọrẹn, imizu buebun i guọlọre na kpare ẹkwaphiẹrhotọre ra na sanọ imizu ekpokpọ riẹ emrẹ ibiamo erhan obaro na. Ilọya ri chochọn  imizu ri ha ekanron na ni kwerhọ ye. Ọrẹn uvwre ọke ọnana, imizu ezẹko ne biomevwan.

Ọrẹn emru owu nọ phiare, omizu Richard H. Barber nọ tare taghene ọ họhọ ọke ra kwaphiẹ erhirhiẹ ọgbogbanhon rhọ.’ Omizu owu rọ ha avwaye no vẹnrẹnren jeghwai ta: “Mẹmẹ rhẹ ilọya-a, ọrẹn mi rhe oborẹ o mevirhọ ra na sẹrorẹ atamwu. Atamwu oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọ mie ọwan. Izede rọ mai rhomu re ne dje atamwu ọwan phia, ọrẹ ana rharhumu ha Omizu Rutherford mwu no rhiẹ osiyaga.”—Ps. 18:25.

Omizu ọrọrọ re se A. H. Macmillan rẹ ọye ọrhẹ Omizu Rutherford i ha ekanron, nọ karorhọ taghene ẹdẹ ọreva ye Rutherford nọ hobọ fomu ighwe ekanron ọnẹyen jeghwai ta, “Rhiabọ firhọ.” Omizu Rutherford nọ yẹriẹ ọbe owu. Macmillan nọ mẹrẹn ẹmro kpeke ra ya rhọ ye, no rhe oborẹ o mevirhọ ogege. A ya rhọ ye taghene: RUTHERFORD WISE VAN BARBER ANDERSON BULLY ỌRHẸ SPILL ERA KOBARO ESA ERUKARO INIRUO ẸGUỌLỌ HARẸN ARE EPHIAN.” Ọnana o mevirhọ taghene a rharhumu djẹ ọsoso imizu ra kobaro na ne, habaye e ji kwe nẹ Joseph Rutherford ọrhẹ William Van Amburgh i ga ẹrhẹ iniruo. Omarana, Omizu Rutherford ọnọ ji rha ga ẹrhẹ osiyaga.

Ọke imizu awan ẹrẹnren na a ha ekanron, Emọ Uyono i Baibol ezẹko ri fuevwan ni tare taghene ihworho i ha userhumu rẹn aye fiobọrhẹ ọbe rọ nọ lẹrhẹ igọmẹti tiobọnu imizu na. Imizu na ni fiudugbere koko ihworho, eri vrẹn awan 700,000 yi fiobọrhẹ ọbe na. Bọmọke e ki fiẹ ọbe re fiobọrhọ na rhotọre uvuẹn Wednesday, March 26, 1919, ne tiobọnu Omizu Rutherford ọrhẹ imizu ri hẹrhẹre na.

Omizu Rutherford nọ ta rẹn imizu ri me rhiabọ dedie: “O mwurun mẹ ẹro taghene emru ọnana re rhiẹromẹrẹn na ono mwuegbe ọwan hẹrhẹ ọke egbogbanhon ra sa. . . . Omẹdamu are orhiẹ ọrẹ ene tiobọnu imizu are ọvo-o. Rhẹ ọrana yọ mai ghanren rẹn are-e. . . . Ọrẹn, are i dje omẹdamu ọnana phia fọkiẹ ujiri are ina ha vwe i Jehova, eri vwobọrhọ ye i ji mẹrẹn ebrurhọ ọduado ne.”

Erhirhiẹ ro kinhariẹ ọdamuni ro sekpahen imizu na, o djephia taghene ọnana ọkpọvi Jehova. Uvuẹn May 14, 1919, ẹghware na no brorhiẹn: “Ihworho ra kpare riẹ ẹghware na . . . e vwo ugbomọphẹ rẹ aye i guọlọre-e, omarana, aye a riẹ iborhi-in.” E mwu imizu na fọkiẹ ofian orusọ egbogbanhon, manẹ efian enana a daji iyẹnrẹn aye orhianẹ ẹghware na ni gi gbe arodọmẹ rẹn aye yanghene ti nẹ ẹgbukpe aye ina daji ekanron. Arha mọrenfian owuorowu banren aye ghwomara-an. Omarana, Oguẹnzọn Rutherford nọ rharhumu mwuovwan rọ nọ chochọn ihworho i Jehova uvuẹn Ẹghware Rọ Maido ọrẹ United States, o ruẹ ọnana ọgbọ buebun ọke re tiobọnie hin.

Omizu Macmillan nọ tare: “Ọwan i siyẹ ne je ru emru owuorowu uvwre ọke ra hẹrhẹ Ọrovwori na nọ kpare ọwan riẹ odjuwu-u. Ọwan i mẹrẹnvwrurhe ne taghene ene ru emru na sabu rhe oborẹ ọhọre Ọrovwori na ọ ghini havwọ.”

Ọrẹn, imizu ra wian obẹ Esiri Ukoko a sabu rharhumu tuẹn owian aye a wian ẹgbukpe buebun ne rhọ-ọ. Mesoriẹ? Fọkime uvwre ọke aye a ha ekanron, a ghwọghọ ọsoso ekwakwa aye a ha fomẹ ẹbe phia ne. Ọnana nọ lẹrhẹ ẹhẹn imizu na seriotọre, jeghwai roro sẹ owian aghwoghwo na o toba ne.

O ji vwo ohworho rọ guọlọ rhon kpahen iyẹnrẹn Uvie na rẹ Emọ uyono i Baibol na e ghwoghwo? Neneyo aye i sabu mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn onọ ọrana, Omizu Rutherford nọ ha ẹmro otu phia. Ana ha use rẹn ihworho ephian. Omizu Macmillan nọ tare: “Ohworho owuorowu ọrhọ rhe-e, nọyẹ owian na o hin ne.”

Omarana uvuẹn Sunday, May 4, 1919, udabọ emiamo ọgbogbanhon, Omizu Rutherford nọ ha ẹmro otu na phia: “The Hope for Distressed Humanity” uvuẹn Los Angeles, California. Ihworho ri te 3,500 yi kerhọ ẹmro otu na, uzusionrin buebun i ghwẹrioma rie fọkime ekete na ọ gba aye-e. Ẹdẹ ọreva ye, awan 1,500 ni rhere. Imizu na i mẹrẹn ẹkpahenrhọ aye ne, ihworho na i ji guọlọ yono i Baibol na!

Oborẹ imizu na i ruru ọ hobọte oborẹ Iseri Jehova a wian owian aghwoghwo aye lele me te inyenana.

Watch Tower ọrẹ August 1, 1919, no ghwoghwori taghene uvuẹn ọtonrhọ i September, ene ruẹ omẹvwa uvuẹn Cedar Point, Ohio. Omizu Clarence B. Beaty ro rhiẹ Ọmọ oyono, ro rhiẹ uphuphẹn ro nẹ Missouri rhe, nọ tare: “Ihworho ne roro taghene o fori nẹ aye i  riẹ avwaye.” Imizu ri vrẹn 6,000 yi riẹ omẹvwa ọrana, aye i bun vrẹn oborẹ e fiẹrorhọ. Haba omamerhomẹ omẹvwa na, ihworho ri vrẹn 200 ni bromarhame uvuẹn usurhẹn re se Erie.

September 5, 1919 ro rhiẹ ẹdẹ ọrẹ isionrin omẹvwa na, uvuẹn ẹmro Omizu Rutherford ọ ta rẹn “Erẹ Ọye o Lele Wian,” no ghwoghwo ọbe ọkpokpọ re seri The Golden Age. * Ọnọ “ta kpahen iyẹnrẹn eghoghanren ra phia vwana, jeghwai dje ekete i Baibol ri ta kpahen oborẹ ọsoriẹ ekwakwa enana a phia.”

Ne jiririe rẹn Emọ Uyono i Baibol na nẹ aye i fiudugbere ha ọbe ọkpokpọ ọnana ghwoghwo. Ileta ro dje kpahen oborẹ ana wian owian na lele, nọ tare: “Jenẹ kohworho kohworho ro bromarhame ne, karorhọ taghene uphẹn ọduado ro no ghwoghwo, omarana rhiabọ dede uphẹn na vwana jeghwai vwobọrhọ owian aghwoghwo na vuọnvuọn.” Ihworho buebun ni rhiabọ dede use na! Uvuẹn i December, ighwoghwẹmro na ri vwo oruru, i sabu mẹrẹn ihworho ri bun te 50,000 ri tare taghene aye i guọlọ imagazini ọkpokpọ na.

Uvuẹn ehion ẹgbukpe 1919, ihworho i Jehova ni rharhumu koko, ji vwo oruru rhọ. Habaye, aruẹmẹrẹn eghoghanren sansan ri sekpahen ẹdẹ ri koba na i rugba ne. Eniso ọrhẹ erufon ihworho Osolobrugwẹ ra ta kpahen uvuẹn Malachi 3:1-4 o rugba ne, e tiẹ ihworho i Jehova nẹ erhirhiẹ evrẹn uvuẹn i “Babylon Rode na” ne, habaye, Jesu ọ ha “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren” na mwu ne. * (Rev. 18:2, 4; Matt. 24:45) Vwana, Emọ Uyono i Baibol na i mwuegbe aye ina wian owian ri Jehova ọ guọlọre taghene aye i wian.