1. Mesoriẹ i Jehova ọ guọlọ ẹga ro fiotọre mie ọwan?

O FORI na ha ẹga rẹn i Jehova ọvo, fọkime ọye yọ maren ọwan jeghwai yẹ ọwan arhọ. (Rev. 4:11) Ọrẹn, o vwo obẹnbẹn owu. Dedevwo ọwan a họghọ rẹn i Jehova jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ekwakwa ezẹko ina sabu lẹrhẹ ọwan ja ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova. O fori na dabu vwẹruọ oborẹ ọnana ono ru sabu phia. Ọrukaro, jene yono kpahen oborẹ o mevirhọ ra na ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova.

2. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Exodus 34:14, me yo mevirhọ ra na ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova?

² Uvuẹn i Baibol na, ogame ro fiotọre ra harẹn Osolobrugwẹ o mevirhọ ẹguọlọ okokodo re vwo kpahiẹn. Na ha ẹga ro fiotọre rẹn Jehova, o mevirhọ taghene ọye ọvo yẹ ọwan ina ga. Ọwan i ha uphẹn rẹn ohworho owuorowu yanghene emru owuorowu nọ ha ẹrhẹ ye uvuẹn ọmudu ọwa-an.—Se Exodus 34:14.

3. Mesoriẹ ẹga ra harẹn i Jehova o vwo rhiẹ ogame ghemeghe?

³ Ẹga ra harẹn i Jehova orhiẹ ogame ghemeghe-e. Mesoriẹ? Fọkime a bọnriẹn kpahen irhomẹmro re yono kpahiẹn ne. Ọwan i me vwo ẹguọlọ kpahen iruemru irhorhomu enẹyen ne. Ọwan i ji vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ o vwo ẹguọlọ kpahen, ji vwo utuoma kpahen oborẹ o vwo utuoma kpahen. Ọwan i vwẹruọ ọhọriẹ rẹn ituakpọ jeghwai hobọtua ye. Oma ọ merhen ọwan fọkime ọ yẹrẹ ọwan uphẹn re ne rhiẹ  igbehian yen. (Ps. 25:14) Kemru kemru re yono kpahen Ọmemama ọwan o tiẹ ọwan kẹriẹ.—Jas. 4:8.

4. (a) Me yi Dẹbolo ọ ha ruiruo ne je vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọvo? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Dẹbolo yo suẹn akpọ ọnana, o ruie nẹ ọwan i vwo ojemẹ kpahen ekwakwa ugboma, nọ jeghwai lẹrhiẹ bẹn na tiẹn ojemẹ esọsọ. (Eph. 2:1-3; 1 John 5:19) Ọ guọlọre taghene a ghalẹ ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova. Jene yono kpahen izede eva ri Dẹbolo o ruẹ onana lele. Ọrukaro, ọ damu ọwan nẹ na hatua efe, ọreva ọ damu ọwan nẹ na djẹ odjẹ rọ sọre sekpahen iruẹn ọrhẹ ughe.

5. Mesoriẹ ana kẹnoma ne je vwo ẹguọlọ kpahen igho?

⁵ Ọwan i guọlọ vwo emaren ra na riọ, omamọ ewun re ne kurhọ ọrhẹ obọdẹn ekete re ne rhirhiẹ. Ọrẹn, o fori na kẹnoma rẹn ẹhẹn re ne vwo ẹguọlọ kpahen igho. Ihworho buebun ri ha uvuẹn akpọ Echu i “vwo ẹguọlọ igho,” ọrhẹ ekwakwa igho ọnọ sabu dẹ. (2 Tim. 3:2) Jesu o rheri taghene idibo yi ina sabu vwo ẹhẹn aye ine vwo ẹguọlọ igho. Jesu nọ tare: “O vwo ohworho rọ nọ sabu rhiẹ ọvrẹn harẹn inini eva-a; ono vwo utuoma kpahen owu, o vwo rho vwo ẹguọlọ kpahen ọreva ye, yanghene ono tigban owu, o vwo rho vwo utuoma kpahen ọreva na. Are i sabu rhiẹ ọvrẹn harẹn Osolobrugwẹ ọrhẹ Efe-e.” (Matt. 6:24) Ana sabu ta taghene ohworho rọ ha ẹga rẹn i Jehova, jeghwai ghwọghọ ọke ọrhẹ omẹgbanhon ọnẹyen guọlọ efe akpọ na, ọ ha ẹga rẹn inini eva. Ohworho ọrana ọ vwọ ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova-a.

6. Iyono ego ya na sabu yono nẹ oborẹ i Jesu ọ ta rẹn ukoko rọ ha Laodicea?

⁶ Uvwre ehion ọke inyikọ na, imizu ri ha ukoko rọ ha Laodicea na kparoma, aye  na ta: “Mi feri, mi jeghwai koko efe buebun ne, mia rha guọlọ emru owuorowu ghwomara-an.” Ọrẹn uvuẹn ukẹro i Jehova ọrhẹ Jesu, aye ihworho ‘fanfanrhiẹn ri vwe vwo emru owuorowu, ri jeghwai rhiẹ ivwiegbere ri tuẹro ri jeghwai banfirhọ.’ Jesu ọ vwọ ha urhebro rẹn aye fọkime aye i feri-i, ọrẹn ọ ghwọghwu aye fọkime ẹguọlọ aye i vwo kpahen igho, ọ vwọ lẹrhẹ aye sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova-a. (Rev. 3:14-17) Ọwan i rha mẹrẹnvwrurhe taghene ojemẹ ra na hatua efe ọ gbanhanrhọ uvuẹn ọmudu ọwan, o fori na kpare idjaghwẹ ogege na kpọ iroro ọwan vi. (1 Tim. 6:7, 8) Erhe ruẹ omara-an, ọmudu ọwan ọnọ ghalẹ, Jehova o ji rhiabọ dede ogame ọwa-an. Ọye ọ “guọlọ ẹga ro fiotọre.” (Deut. 4:24) Marhẹ igho ono ru sabu rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwan?

7-9. Me ye yono nẹ oborẹ ọkpako ukoko owu re se i David o rhiẹromẹrẹn?

⁷ Roro kpahen udje i David, ro rhiẹ okpako ukoko rọ wian gbanhan ro rhirhiẹ United States. Ọye o dje omayen rhiẹ ọgbowian. Ikọmpini rọ wian nọ yẹriẹ ẹrhẹ ọduado, aye a ji kwa omamọ osa riẹn, ọnana nọ lẹrhẹ ihworho buebun dabu rhe yi uvuẹn ẹkwotọre ọrana. David nọ tare: “Ọke ọrana, mie roro taghene mia mẹrẹn erere enana fọkime Jehova ọ ha ebrurhọ mẹ.” Ọrẹn, ghini omaran yọ havwọ?

⁸ David nọ mẹrẹnvwrurhe taghene iruo yi, ọ vwọ lẹrhiẹ sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova-a. Nọ tare: “Mi rha ha uvuẹn uyono ukoko ọrhẹ aghwoghwo, ni mie roro kpahen ebẹnbẹn mi vwori obẹ iruo. Dedevwo mia mẹrẹn igho buebun, ọrẹn oma nọ bẹn mẹ ọke ephian, orọnmo mẹ nọ ji rioja.”

 ⁹ David nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori no brorhiẹn oborẹ ọ mai ghanren riẹn. Nọ tare: “Ni mi brorhiẹn taghene mi na kpọ erhirhiẹ mẹ vi.” David ọ guọlọ rharhumu kwaphiẹ ọke iruo yi rhọ, omarana no lele ọga ye tẹmro kpahen iroro ro vwori na. Me yo nerhumie rhe? Ne le i David nẹ iruo! Me yo ruru? Nọ tare: “Ẹdẹ ọreva ye ni mi fiobọrhọ owian ọkobaro ibiọke, ri mi ne rhe ruẹ ọke ephian.” David ọrhẹ aniẹ na hobọtua oma aye nyoma aye a wian owian re ruẹ eghwa fuan. O jiri-i, nọ tuẹn owian ọkobaro ọke ephian rhọ, aniẹ no ji kwomakugbe yi ọke oru. Esa ọrhẹ ane ọnana i djẹ odjẹ aye ina wian owian rẹ ihworho buebun e nẹ sakamu, ọrẹn orhiẹ aruẹ owian ọnana yọ mai ghanren rẹn aye-e. Dedevwo osa ra kwa rẹn aye vwana o bun te osa aye bi-i, ọrẹn kibiamo kibiamo, igho aye a mẹrẹn o te aye hẹrote edamẹ aye. Aye i guọlọ ha ogame i Jehova karo, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ hẹrote ihworho ri ha Uvie yi karo.—Matt. 6:31-33

10. Marhẹ ene ru sẹrorẹ ọmudu ọwan?

¹⁰ Sẹ ọwan i feri yanghene e fe-e, o fori na sẹrorẹ ọmudu ọwan. Izede ọgo? Wu vwe vwo ẹguọlọ kpahen efe-e. Wu vwa ji ha uphẹn rẹn owian omobọ wu vwori nọ karo rẹn ogame wa harẹn i Jehova-a. Marhẹ wu ne ru rhe sẹ ọnana ọ phia wẹn? Wu na sabu nọ oma enọ enana: ‘Mie roro kpahen owian mẹ ọke mia ha uvuẹn uyono yanghene uvuẹn owian aghwoghwo na? Mie brudu sẹ mi ne vwo igho ro no te mẹ ha ruiruo obaro na? Igho ọrhẹ ekwakwa ugboma a suẹ ebẹnbẹn uvuẹn orọnmo mẹ? Mi vwo omwemẹ mi na wian owian ihworho e nẹ sakamu ne mi sabu vwo ọke ga i Jehova rhọ?’ (1 Tim. 6:9-12) Ọke re roro kpahen enọ enana, jenẹ a karorhọ taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, o ji vive rẹn ihworho ra ha ẹga ro fiotọre riẹn: “O vwo ọke owuorowu mi na nyajẹ owẹwẹ vwo-o, mi jeghwai zẹ jẹ owẹwẹ vwo-o.” Ọrana yọ soriẹ ọnyikọ Paul ọ ya: “Jenẹ akpenyerẹn are ọ vabọ ufiuvwele igho.”—Heb. 13:5, 6.

11. Me yọ nọ sabu phia rẹn ohworho fọkiẹ aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe rọ djẹre?

¹¹ Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan i riakpọ, iruẹn ọrhẹ ughe ina sabu ha userhumu rẹn ọwan ruẹ ọnana. Itiọrurhomẹmro, Baibol na ọ tare taghene “o vwo oborẹ orhomu ghwẹ ọrẹ onyakpọ ọnọ re, da jeghwai mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn owian ọnẹye-en.” (Eccl. 2:24) Ọrẹn iruẹn  ọrhẹ ughe buebun uvuẹn akpọ na, ọnọ sabu hobọte ọwan izede ro biomurun. O biomu omamọ iruemru ihworho, jeghwai lẹrhẹ aye vwo ẹguọlọ kpahen ekwakwa ri Baibol na ọ tare taghene e vwo utuoma kpahen.

12. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Corinthians 10:21, 22, mesoriẹ o fo na dabu djẹ iruẹn ọrhẹ ughe ọwan?

¹² Ọwan i guọlọ ga i Jehova izede ro fiotọre, omarana ọwan i sabu ria nẹ “imẹdjẹ i Jehova” ọrhẹ “imẹdjẹ ikpodje-e.” (Se 1 Corinthians 10:21, 22.) Erhe lele ohworho riẹ emaren kugbe, nọyẹ ọravwọ ugbehian ọwan. Ọwan i rha djẹ iruẹn ọrhẹ ughe re jiri ozighi, irueruo eda, ọfanrhiẹn yanghene ojemẹ ugboma, nọyẹ ọwan e lele evwreghrẹn Osolobrugwẹ riẹ emaren aye i sereri. Omarana, ọwan a ha ẹkuọn rẹn oma ọwan jeghwai ghwọghọ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ Jehova.

13-14. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn James 1:14, 15, mesoriẹ o fo na dabu djẹ iruẹn ọrhẹ ughe ọwan? Dje udje yi.

¹³ Roro kpahen izede ezẹko rẹ iruẹn ọrhẹ ughe o ru họhọ emaren. Ọwan arha riẹ emaren, a sabu suẹn oborẹ e fiẹ rhẹ unu. Ọrẹn erhe simie rọ ne, a sabu djẹ oborẹ emaren na ọnọ wian lele uvuẹn ugboma ọwa-an. Omamọ emaren ọ lẹrhẹ oma ọwan kpokpọ; ọrẹn emaren ro biomu ne ọnọ sabu suẹ emiamo rẹn ọwan. Rhẹ ogege ya na mẹrẹn oka emiamo na-a, ọrẹn bibiesuọn bibiesuọn.

¹⁴ Omaran ọ ji havwọ, ọke ọwan arha djẹ iruẹn ọrhẹ ughe ọwan, ana sabu suẹn oborẹ e nẹ. Ọrẹn erhe nie ne, iruẹn ọrhẹ ughe na nọ hobọte oborẹ ọwan e roro ọrhẹ oborẹ e ruẹ. Omamọ iruẹn ọrhẹ ughe ọnọ sabu rhuọnrhuọn ọwan oma; ọrẹn, orharhere iruẹn ọrhẹ ughe ọnọ sabu ha ẹkuọn rẹn ọwan. (Se James 1:14, 15.) Rhẹ ogege ya na mẹrẹn ẹkuọn na vwrurhe-e, ọrẹn bibiesuọn bibiesuọn. Ọnana yọ soriẹ Baibol na o ti ọwan orhọ: “Are i vwe jenẹ a phiẹ are rhọ-ọ: Osolobrugwẹ rhẹ ohworho ra ha djechẹ-ẹ. Fọkime oborẹ ohworho ọ wọre, ọyẹ ono vuon; fọkime, ohworho rọ wọ oborẹ o sekpahen ugboma ọnẹyen, ono vun oghwọghọ nẹ ugboma ọnẹyen.” (Gal. 6:7, 8) Ọnana yọ soriẹ ọghanren na tiẹn aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe re jiri ekwakwa ri Jehova o vwo utuoma kpahen!—Ps. 97:10.

15. Ẹghẹlẹ ọgo yi Jehova ọ yẹrẹ ọwan na riamerhiẹn?

¹⁵ Ihworho i Jehova buebun a mẹrẹn erere nẹ ughe JW Broadcasting^®, ro rhiẹ ughe ro serhọ ra na sabu ni. Omizu ọmase owu re se Marilyn, nọ tare: “JW Broadcasting ọ ha userhumu mẹ vwo omamọ iroro ne, ofẹn o vwo ji mwu mẹ taghene mi ne ni oborẹ ọ sọre-e. Mẹmẹ ọvo i rha havwiẹ yanghene ẹhẹn mẹ orho seriotọre, ni mia guọlọ ẹmro ra haphia yanghene Ogame Urhiọke mi na kerhọ ye. Ọrana ọ lẹrhe mẹ tiẹkẹrẹ i Jehova ọrhẹ ukoko yi rhọ. Ẹkwaphiẹrhotọre i JW Broadcasting o wene akpenyerẹn mẹ ne.” Wa ji mẹrẹn erere nẹ ẹghẹlẹ i Jehova? Haba ughe sansan re tiobọnẹ kibiamo kibiamo uvuẹn JW Broadcasting, ana ji sabu kerhọ ikpekporo, ni ividio, jeghwai riamerhen ijoro sansan re tiobọnu ne.

16-17. Mesoriẹ o fo ne suẹn ọke ra ghwọghọ rhẹ iruẹn ọrhẹ ughe, marhẹ ene ruie lele?

¹⁶ O fori na dabu ni aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe re nẹ, kugbe uchunu ọke ra ghwọghọ rhẹ aye. Orho rhiomara-an, ana sabu ghwọghọ ọke ọwan rhẹ iruẹn ọrhẹ ughe ukperẹ ono rhiẹ ogame i Jehova. Ọ bẹn rẹ ihworho buebun ine suẹn uchunu ọke aye a ghwọghọ rhẹ iruẹn ọrhẹ ughe. Omizu ọmase owu re se Abigail rọ ha ẹgbukpe 18, nọ tare: “Ekpetughe mie nẹ ọ ha userhumu  mẹ sabu ronmoma owuọwọn orho te ne. Ọrẹn mia rha jomarhotọre-e, mia sabu ghwọghọ inọke buebun fughwẹ obaro ekpetughe na.” Omizu ọhworhare owu re se Samuel, nọ tare: “Ọkezẹko mie nughe ividio sansan ri kpetẹre uvuẹn itanẹti. Owu ọvo mi ne kiki ni, ọrẹn bọmọke mi ne rhe oborẹ ọ phia, mi ghwọghọ inọke esa yanghene ẹne fughwẹ ne.”

¹⁷ Marhẹ wu ne ru suẹn uchunu ọke wa ghwọghọ rhẹ iruẹn ọrhẹ ughe? Udjoghwẹ ọrukaro, ọrẹ wu ne rhe uchunu ọke wa ghini ghwọghọ rhọ ye. Wu na sabu ya uchunu ọke wa ghwọghọ rhọ ye uvuẹn ọkprughwre owuowu rhotọre. Ya rhẹ uvuẹn ikalẹnda uchunu inọke wa ha ni ekpetughe, guọlọ emru uvuẹn itanẹti, yanghene wa ha ruiruẹn uvuẹn ifonuo. Wu rhe roro taghene ọke wa ghwọghọ rhẹ iruẹn ọrhẹ ughe e buẹn phan, damoma kwaphiẹ ọke na rhọ. Djiroro wu ne ruẹ ekwakwa ri mai ghanren vwẹre, orho ru wu na sabu bru ọke rhotọre rẹn iruẹn ọrhẹ ughe. Habaye, rẹ i Jehova nọ ha userhumu wẹn sabu nyamwu ẹkwaphiẹrhotọre na. Omarana, ne wu ne vwo ọke ọrhẹ omẹgbanhon wu ne ruẹ uyono i Baibol omobọ, ogame ekrun, riẹ iyono ukoko jeghwai vwobọrhọ owian aghwoghwo, ọrhẹ ọrẹ ene yono ihworho. Wu na ji riamerhen iruẹn ọrhẹ ughe wu djẹre, fọkime wu ha ogame i Jehova karo.

18-19. Marhẹ ene ru djephia taghene a ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova?

¹⁸ Ọke ọnyikọ Peter ọ ya kpahen oba enyerakpọ Echu, ọrhẹ akpọ ọkpokpọ rọ sa obaro na hin, nọ tare: “Imizu mi vwo ẹguọlọ kpahen, ra mẹriẹn taghene are a hẹrhẹ ekwakwa enana, are i damoma je vwo oka ọrhẹ upe uvuẹn oma are, nẹ are i ji vwo ufuoma.” (2 Pet. 3:14) Arha nyalele urhebro ọrana jeghwai damoma nyerẹn akpọ ọwan izede ri Jehova o vwo ekwerhọ kpahen, ọwan e djephia taghene a ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova.

¹⁹ Echu ọrhẹ akpọ ye ina rha damoma riẹriẹ ọwan na ha ojemẹ ugboma karo rẹn ogame i Jehova. (Luke 4:13) Ọrẹn udabọ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwu, ọwan i ha uphẹn rẹn ohworho owuorowu yanghene emru owuorowu nọ ha ẹrhẹ i Jehova uvuẹn ọmudu ọwa-an. Ọwan i brorhiẹn ra na yẹ i Jehova oborẹ ọye ọvo o mwuovwan yen, nọyẹ ẹga ro fiotọre!