1. Me yi Jehova ọnọ sabu ru neneyo e ruẹ ọhọriẹ gba?

JEHOVA ọnọ sabu rhiẹ kemru kemru neneyo ọhọriẹ ọ sabu te orugba. Jerẹ udje, Jehova Oyono, Obrurhe, yanghene Oghwoghwẹmro, enana ezẹko usuẹn ewian i Jehova. (Isa. 48:17; 2 Cor. 7:6; Gal. 3:8) Ọrẹn, ọgbọ buebun ọ ha ituakpọ ruẹ ọhọriẹ. (Matt. 24:14; 28:19, 20; 2 Cor. 1:3, 4) Jehova ọnọ sabu yẹ ọwan ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon ra guọlọre neneyo na sabu ru ọhọriẹ gba. Ọnana usuẹn oborẹ odẹ na Jehova o mevirhọ, jerẹ oborẹ egba irherhe ezẹko i rorori.

2. (a) Mesoriẹ e vwo ẹhẹn eveva ọkezẹko sẹ i Jehova ọ ha ọwan ruiruo? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ọwan ephian i guọlọre taghene i Jehova ọ ha ọwan ruẹ ọhọriẹ, ọrẹn ihworho ezẹko ina sabu vwo ẹhẹn eveva sẹ i Jehova ọ ha aye ruiruo. Mesoriẹ? Fọkime aye e roro taghene ẹgbukpe aye, erhirhiẹ aye, yanghene omẹgbanhon aye, ọ vwọ sabu lẹrhẹ aye wian te-e. Habaye, ezẹko ina sabu vwo ẹhẹn taghene oborẹ aye e ruẹ o bun te ne, omarana aye i vwa rha mẹrẹn ọghanromẹ re ne ru riarorhọ-ọ. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ i Jehova ono ru yẹ ọwan omẹgbanhon neneyo a sabu ru ọhọriẹ gba. Habaye, ene ji yono iyẹnrẹn ri sekpahen idibo Osolobrugwẹ, te ehworhare ọrhẹ emẹse rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹre omwemẹ ọrhẹ omẹgbanhon aye ina ha ruiruo. Ọrọ kẹta, ene yono oborẹ ene ru homakpahontọre neneyo i Jehova ọ sabu ha ọwan ruiruo.

3. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Philippians 2:13, marhẹ i Jehova ono ru yẹ ọwan omwemẹ ra na ha ruiruo?

³ Se Philippians 2:13. * Jehova ọnọ sabu yẹ ọwan omwemẹ ra na ha ruiruo. Marhẹ o ruẹ ọnana lele? Jerẹ udje, ana sabu mẹrẹn omizu uvuẹn ukoko na ro kpomẹ, yanghene ro vwo ọdamẹ ọrọrọ rọ ji guọlọ userhumu. Yanghene ekpako ukoko i se ileta ro nẹ obẹ Oghọn Ukoko rhe, taghene a guọlọ userhumu uvuẹn ẹkwotọre owu. Omarana, ana sabu nọ oma ọwan, ‘marhẹ mi ne ru ha userhumu phia?’ Yanghene a yẹrẹ ọwan owian ọduado, ọrẹn ne roro sẹ ana sabu wian yen. Habaye, ọkezẹko ọwan i se ekete owu uvuẹn i Baibol na, ọrẹn ne roro, ‘Marhẹ mi ne ru ha ekete i Baibol ọnana ha userhumu rẹn awọrọ?’ Jehova ọ gba ọwan ruẹ emru owuorowu-u. Ọrẹn, ọrhọ mẹrẹnvwrurhe taghene e vwo omwemẹ ra na wian riẹn, ọnọ sabu yẹ ọwan oruru ra na kpare idjaghwẹ.

4. Marhẹ i Jehova ono ru yẹ ọwan omẹgbanhon ra na ha ruiruo?

⁴ Jehova ọnọ ji sabu yẹ ọwan omẹgbanhon ra na ha ruiruo. (Isa. 40:29) Ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan nẹ ena re vwori i rhomurhọ nyoma ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen. (Ex. 35:30-35) Nyoma ukoko yi, Jehova ọnọ sabu yono ọwan oborẹ ana wian ewian ezẹko lele. Orhianẹ we rhe oborẹ wu na wian owian owu lele-e, nekpẹn userhumu. Habaye, nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ “omẹgbanhon rọ vrẹn ovwan.” (2 Cor. 4:7; Luke 11:13) Idje buebun i ha uvuẹn Baibol na, sekpahen oborẹ Jehova o mwuegbe ehworhare ọrhẹ emẹse nyoma rọ yẹ aye omwemẹ kugbe omẹgbanhon aye ina ha ruiruo. Ọke re ne yono kpahen idje enana, gbe roro kpahen oborẹ i Jehova ono ru ha ruiruo izede ọrana.

5. Me yẹ ọwan i yonorin nẹ ọke ọrhẹ oborẹ i Jehova ọ ha i Moses simi ihworho yi lele?

⁵ Jehova o ruẹ i Moses rhiẹ ohworho ro simi emọ Israel. Ọrẹn, ọkiọgo yi Jehova ọ ha ye ruiruo? Ọke ro mwuovwan nime e “yono i Moses uvuẹn ọsoso ẹghwanren itu Egypt” ne? (Acts 7:22-25) Ẹjo, Jehova ọ ha i Moses ruiruo ọke rọ dabu yonie no vwo uruemru omeriotọre ọrhẹ ẹhẹn ọfọfọ hin. (Acts 7:30, 34-36) Jehova ọ yẹ Moses omẹgbanhon ro no mevi obaro orodje rọ mai gbanhonma uvuẹn Egypt. (Ex. 9:13-19) Me yẹ ọwan i yonorin nẹ ọke ọrhẹ oborẹ i Jehova ọ ha i Moses ruiruo lele? Jehova ọ ha ihworho ri vwo uruemru ọ ga Osolobrugwẹ ri jeghwai hẹroso omẹgbanhon ọnẹyen ruiruo.—Phil. 4:13.

6. Me ye yono nẹ oborẹ i Jehova o ru ha Barzillai ha userhumu rẹn Orodje David?

⁶ Ẹgbukpe buebun ọke oru, Jehova nọ ha Barzillai ha userhumu rẹn Orodje David. Orhọmo o kpe i David ọrhẹ ihworho yi, nime aye a zẹ nẹ abọ Absalom ro rhiẹ ọmọ i David. Ọrẹn ọke ọrana Barzillai ọ ho ne, ọye ọrhẹ awọrọ ni fi arhọ aye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn neneyo aye i sabu ha userhumu rẹn David. Barzillai ọ ta taghene fọkime ọye o ho ne, orho vwo oborẹ ọnọ sabu ru rẹn i Jehova-a. Ukpomaran, ọye o tiobọnu oborẹ o vwori ghwologhwolo ha userhumu rẹn idibo Osolobrugwẹ ri ha erhirhiẹ ọkanromẹ. (2 Sam. 17:27-29) Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? O toro ẹgbukpe ra havwọ-ọ, Jehova ọnọ sabu ha ọwan ha userhumu rẹn imizu ukoko ọwan yanghene eri ha ekete erọrọ ri ha erhirhiẹ ọkanromẹ. (Prov. 3:27, 28; 19:17) Orhianẹ a  sabu ha userhumu phia uvuẹn ekete aye i havwọ-ọ, ana sabu toro igho rhẹ ekpeti ukoko neneyo a sabu mẹrẹn igho ra na ha userhumu phia uvuẹn ekete ọrhẹ ọke ra guọliẹ.—2 Cor. 8:14, 15; 9:11.

7. Marhẹ i Jehova ọ ha Simeon ruiruo lele, mesoriẹ ọnana ọ ha udu rhẹ ọwan aghwẹ?

⁷ Jehova o vive rẹn Simeon ro rhiẹ ọhworhare rọ ho ne omamọ uvuẹn i Jerusalem taghene ọ hwuẹ-ẹ, jokpanẹ ọ mẹrẹn i Messiah na. Itiọrurhomẹmro, ive ọrana ọ lẹrhẹ imwẹro i Simeon gbanhon, fọkime o jiri ne rọ hẹrhẹ i Messiah na. Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn Simeon fọkiẹ esegburhomẹmro ọrhẹ edirin ọnẹyen. Ẹdẹ owu “nyoma omẹgbanhon ẹhẹn ọfuanfon na,” nọ ruẹ uvuẹn oghwa ẹga na. Nọ mẹrẹn i Jesu, omarana Jehova nọ ha Simeon ghwoghwo aruẹmẹrẹn owu sekpahen ọmọ na, ro no rhiẹ Kristi. (Luke 2:25-35) Ọkezẹko, Simeon o tọ te ọke i Jesu o wian owian aghwoghwo yi-i, ọrẹn Simeon o vwo ọdaremẹro kpahen uphẹn ro vwori, ono ji vwo ebrurhọ ọduado ọke rọ sa na! Uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, Simeon ọnọ mẹrẹn oborẹ usun i Jesu ono ru rhua ebrurhọ vwe ọsoso ekrun ri ha uvuẹn otọrakpọ na. (Gen. 22:18) Ọwan ina ji sabu dje ọdaremẹro phia kpahen uphẹn ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan uvuẹn ogame ọnẹyen.

8. Marhẹ i Jehova ono ru ha ọwan ruiruo jerẹ Barnabas?

⁸ Uvuẹn ọke inyikọ na, o vwo ọhworhare owu re se Joseph ro rhiẹ ohworho ghwologhwolo, rọ jeghwai homakpahontọre ni Jehova ọ ha ye ruiruo. (Acts 4:36, 37) Ọkezẹko, fọkime Joseph ọ dabu rhe oborẹ a ha urhebro rẹn awọrọ, inyikọ na ni serie Barnabas, ro mevirhọ “Ọmọ Urhebro.” Jerẹ udje, ọke i Saul o rhiẹ Olele Kristi hin, ofẹn no mwu imizu buebun aye ine bruie nya, nime ọye ohworho rọ kparehaso ikoko Ilele Kristi bi. Ọrẹn, Barnabas ro rhiẹ ohworho ghwologhwolo nọ ha userhumu rẹn i Saul, Saul ọ dabu vwo ọdaremẹro kpahen uruemru esiri ọnana. (Acts 9:21, 26-28) Ọke oru, ekpako ri ha uvuẹn Jerusalem ni mẹrẹnvwrurhe taghene imizu ri ha Antioch ọrẹ Syria i guọlọ urhebro. Ọrọmo yẹ aye i djeri? Barnabas! Odjẹ aye o serhọ dẹn. Iyẹnrẹn na o djephia taghene Barnabas ọ dabu ha urhebro rẹn ọsoso imizu na rhẹ ẹhẹn ghwologhwolo. (Acts 11:22-24) Omaran ọ ji havwọ inyenana, Jehova ọnọ ji ha userhumu harẹn ọwan rhiẹ “ọmọ urhebro” rẹn Ilele Kristi erọrọ. Jerẹ udje, Jehova ọnọ sabu ha ọwan ha urhebro rẹn imizu rẹ ihworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen i hwuru. Yanghene ọnọ sabu yẹ ọwan omwemẹ ana kọn bru yanghene se ohworho ro kpomẹ, yanghene tẹmro bọrọbọrọ rẹn ohworho ẹhẹn yen o seriotọre. Wu na homakpahontọre ni Jehova ọ ha ruiruo jerẹ oborẹ ọ ha i Barnabas ruiruo?—1 Thess. 5:14.

9. Me ye yono nẹ oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn omizu re se Vasily no rhiẹ omamọ oniruo?

⁹ Jehova ọ ha userhumu rẹn omizu ọhworhare owu re se Vasily no rhiẹ omamọ oniruo. Ọke i Vasily ọ ha ẹgbukpe 26, ya ha ye mwu ẹrhẹ ọkpako ukoko, ọrẹn ofẹn no mwuie taghene ọye o mwuovwan rọ nọ ha userhumu rẹn ukoko na-a, maido imizu ri ha erhirhiẹ egbogbanhon. Ọrẹn, na dabu ha userhumu riẹn nyoma ekpako ri te edje, ọrhẹ Isukuru Ekpako Ukoko ọrhẹ Idibo Owian. Vasily nọ wian riarorhọ. Jerẹ udje, no bru ẹkẹ ekokamu te oma. Ọke rọ nyamwu owuowu, nọ sabu fi ofẹn kparobọ bibiesuọn. Vwana nọ tare: “Oborẹ ọ lẹrhẹ ofẹn mwu mẹ ọke ọrana yọ yẹ mẹ aghọghọ vwana. Jehova ọrhọ ha  userhumu mẹ mẹrẹn ekete i Baibol rọ nọ ha urhebro rẹn omizu uvuẹn ukoko na, ọ yẹ mẹ aghọghọ rode.” Imizu ehworhare, are i rha homakpahontọre jerẹ Vasily ni Jehova ọ ha are wian, ọnọ sabu yẹ are omẹgbanhon are ina wian ewian eduado uvuẹn ukoko na.

10. Me yẹ Abigail o ruru, me wu yono nẹ udje yi?

¹⁰ Orodje Saul ọ hatua i David ọrhẹ ihworho ri vwo atamwu kpahiẹn, aye i guọlọ userhumu. Ehworhare re leli David ni nọ onyẹ Israel owu ro feri re se Nabal nọ yẹ aye ibiẹ emaren, oborẹ o vwori ephian. Aye i rorori taghene aye ina sabu nekpẹn userhumu mie i Nabal, fọkime aye a hẹrote isurhe yi uvuẹn ato na. Ọrẹn Nabal ro vwo ufiuvwele, o kwe yẹ aye emru owuorowu-u. Evwan no biomu i David, nọ ji guọlọ kpe ọsoso ehworhare ri ha uvuẹn ekrun i Nabal. (1 Sam. 25:3-13, 22) Ọren, ane i Nabal re se Abigail, ohworho ro vwo erhumu, ro ji vwo oniso. No fiudugbere, no se gburhomurhotọre obaro i David jeghwai rẹ ye taghene o vwo ru kele nyoma ro no biomu ọbara-a. Nọ ha ẹghwanren ha urhebro riẹn taghene ọ nyaji erhirhiẹ na vwo rẹn i Jehova. Omeriotọre Abigail ọrhẹ idjaghwẹ ẹghwanren ọnẹyen ọ hobọte i David. Nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova yo djerie. (1 Sam. 25:23-28, 32-34) Abigail o vwo iruemru ri lẹrhẹ i Jehova sabu ha ye ruiruo. Omaran ọ ji havwọ, Jehova ọnọ sabu ha imizu emẹse ri vwo ona ọrhẹ oniso bọn ekrun aye ọrhẹ awọrọ uvuẹn ukoko na gbanhon.—Prov. 24:3; Titus 2:3-5.

11. Me yẹ emọ egbọtọ i Shallum i ruru, ayọmo ya hẹrokele aye inyenana?

¹¹ Ẹgbukpe buebun a vrẹn, emọ egbọtọ i Shallum i ha usuẹn ihworho ri Jehova ọ ha kwaphiẹ ugbomoghwa i Jerusalem. (Neh. 2:20; 3:12) Dedevwo ọsẹ aye ọmọ orodje, emọ egbọtọ i Shallum i vwo omwemẹ aye ina wian owian ọrana rọ gbanhonron ro ji mwuofẹn. (Neh. 4:15-18) Ọnana ọ vẹnẹ uruemru itu i Tekoa, ri vwe kwe “homariotọre vwobọrhọ owian” na! (Neh. 3:5) Roro kpahen oborẹ oma ọ merhen emọ egbọtọ i Shallum lele, ọke ra wian owian na hin ẹdẹ 52 ọvo! (Neh. 6:15) Uvuẹn ọke ọwan na, imizu emẹse ri vwo omwemẹ a mẹrẹn omamerhomẹ ọke aye arha wian owian oghẹnrensan uvuẹn ukoko i Jehova, jerẹ ewian ebanbọn ọrhẹ erufon ekete ra ha ruẹ ogame. Ena, oruru ọrhẹ atamwu aye, ọ lẹrhẹ owian na vwo efikparobọ.

12. Marhẹ i Jehova ono ru ha ọwan ruiruo jerẹ Tabitha?

¹² Jehova o mwu i Tabitha no rho ruẹ “ekwakwa irhorhomu buebun jeghwai tiobọnu ẹghẹlẹ arodọmẹ,” maido harẹn emẹse uku. (Acts 9:36) Fọkiẹ uruemru ghwologhwolo ọrhẹ uruemru esiri ro vwori, buebun ihworho ni viẹre ọke ro hwu. Ọrẹn, oma nọ merhenren aye ọke ọnyikọ Peter ọ rhọmiẹ. (Acts 9:39-41) Me ye yono miẹ Tabitha? Sẹ ọwan iphuphẹn yanghene a ho ne, emẹse yanghene ehworhare, ana sabu ha userhumu re rhiẹromẹrẹn phia rẹn imizu uvuẹn ukoko na.—Heb. 13:16.

13. Marhẹ i Jehova ọ ha omizu ọmase owu re se Ruth rọ zofa ruiruo, me yọ tare?

¹³ Omizu ọmase owu rọ zofa re se Ruth, ọ guọlọ rhiẹ imishọnari. Ọke rọ kamu, o brokpakpa nẹ oghwa riẹ oghwa ya ghalẹ itrati. Nọ tare: “Mia ghini riamerhen owian ọnana.” Ọrẹn, ọ bẹn ro no ghwoghwo uvuẹn anurẹsẹ ohworho jeghwai ta rẹn awọrọ kpahen Uvie Osolobrugwẹ. Udabọ ofa rọ ruiẹ, Ruth no rhiẹ okobaro ọke rọ te ẹgbukpe 18. Uvuẹn ẹgbukpe  1946, no riẹ Isukuru i Gilead, ọke oru nọ gare obẹ Hawaii ọrhẹ Japan. Jehova ọ hariẹ ruiruo izede ro vwo fiẹrorhọ, e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na uvuẹn ẹkwotọre erana. Ọke rọ wian owian aghwoghwo na emrẹ ẹgbukpe 80 ne, nọ tare: “Jehova yọ yẹ mẹ omẹgbanhon ọke ephian. Ọ ha userhumu mẹ fiẹ ofa kparobọ ne. Mi vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene Jehova ọnọ sabu ha kohworho kohworho rọ hẹrosuiẹ wian.”

14. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Colossians 1:29, me ye ne vi ru ni Jehova ọ ha ọwan ruiruo?

¹⁴ Jerẹ oborẹ iyẹnrẹn o djephia, Jehova ọ ha idibo yi ruiruo izede sansan ne. Me yọ nọ ha ru? Ono sekpahen oborẹ wu homakpahontọre wian lele. (Se Colossians 1:29.) Wu rha homakpahontọre, Jehova ọnọ sabu ruo rhiẹ oghwoghwẹmro ro vwo oruru, oyono ro mwidjẹn, obọdẹn obrurhe, ọwena, obọdẹn ugbehian yanghene emru ọrọrọ rọ guọlọre, na sabu ru ọhọre ọnẹyen gba.

15. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Timothy 4:12, 15, me yẹ idama ina rẹ i Jehova nọ ha userhumu rẹn aye ru?

¹⁵ Nẹ are idama ra ghwanran sa vwo? A guọlọ imizu ehworhare ri sasare nẹ aye i ha userhumu rẹn ukoko na jerẹ idibo owian. Uvuẹn ikoko buebun, ekpako ukoko ri havwiẹ i bun vrẹn idibo owian na. Are imizu ehworhare ri rhiẹ iphuphẹn, are i vwo omwemẹ are ina ha userhumu phia uvuẹn ukoko na? Ọkezẹko, imizu ehworhare ezẹko a ta: “Oma ọ merhen mẹ mia ga ẹrhẹ oghwoghwẹmro.” Orho rhiomaran we roro, rẹ i Jehova nọ ha userhumu wẹn vwo omwemẹ wu ne rhiẹ odibo owian jeghwai yọ omẹgbanhon wu na sabu ru ọsoso oborẹ wu na sabu ru uvuẹn ogame ọnẹyen. (Eccl. 12:1) Ame i guọlọ userhumu are!—Se 1 Timothy 4:12, 15.

16. Me yo fori na nọ mie Jehova, mesoriẹ?

¹⁶ Jehova ọnọ sabu lẹrhuọ rhiẹ oborẹ ọ guọlọre ne wu sabu ru ọhọriẹ gba. Omarana, nekpẹn userhumu mie yi nọ yọ omwemẹ wu na wian owian yen, jeghwai nọ yen nọ yọ omẹgbanhon wu guọlọre. Sẹ ọwan iphuphẹn yanghene a ho ne, o fori na ha ọke, omẹgbanhon ọrhẹ ekwakwa re vwori jiri Jehova vwana. (Eccl. 9:10) Wu vwa lẹrhẹ ofẹn yanghene iroro taghene we mwuovwan, da obọ ji wu ne ru riaro uvuẹn ogame i Jehova-a. Ọnana ghini uphẹn ọduado re ne ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri uvuẹn ogame Jehova, jeghwai ha ujiri ro mwuovwan yen vwe yi!