1. Me ya na sabu karorhọ arha tẹmro kpahen ohworho ro vwo arodọmẹ?

ỌKE erhe roro kpahen ohworho ro dje arodọmẹ phia, ana sabu ha ẹhẹn roro kpahen ohworho esiri, ro vwo ẹhẹn bọrọbọrọ, ro dje aruẹdọn phia, ro ji tiobọnẹ ghwologhwolo. Ana sabu karorhọ ikuegbe i Jesu kpahen onyẹ i Samaria ro dje uruemru esiri phia. Ọhworhare ọrana ro nẹ ẹkwotọre ọrọrọ rhe na, o “dje arodọmẹ rẹn” onyẹ i Jew rẹ ihi i kperi jeghwai so igho yi. Onyẹ i Samaria na no ‘gbe arodọmẹ’ rẹn onyẹ i Jew ra konron na, no ji ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre re ne simie. (Luke 10:29-37) Udje ọnana, o dje omamọ uruemru Osolobrugwẹ owu phia—arodọmẹ. Jehova o dje arodọmẹ phia fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, o ji dje yi phia uvuẹn izede ro lele ọwan ruẹ kugbe kẹdẹkẹdẹ.

2. Me yẹ izede ọrọrọ ene ru dje arodọmẹ phia?

² O ji vwo oghọn ọrọrọ ro surhobọmwu arodọmẹ ra na karorhọ. Ọnana o sekpahen ọrẹ ana kpariroro vrẹn ọghwọghwu, dedevwo erhirhiẹ na o fo ọrẹ ana ghwọghwu ohworho. Uvuẹn ọhọ ọrana, Jehova o ghini dje arodọmẹ phia rẹn ọwan. Ọbo ijoro na ọrhọ ta, “O vwo ru ọwan lele oborẹ edandan ọwan e havwọ-ọ.” (Ps. 103:10) Ọrẹn ọkezẹko, Jehova ọnọ sabu ha ọghwọghwu ọgbogbanhon rẹn oruọdandan.

3. Enọ ego ye ne yono kpahen?

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana kpahenrhọ enọ esa: Mesoriẹ i Jehova o dje arodọmẹ phia? Marhẹ ọghwọghwu ọrhẹ arodọmẹ i ru surhobọmwu owuowọnwan? Me yọ nọ ha userhmu rẹn ọwan dje arodọmẹ phia? Jenẹ a mẹrẹn ẹkpahenrhọ i Baibol na.

4. Mesoriẹ i Jehova o dje arodọmẹ phia?

⁴ Oma ọ merhen i Jehova ro no dje arodọmẹ phia. Ọnyikọ Paul ọ yare taghene Osolobrugwẹ ọ “vuọnren rhẹ arodọmẹ.” Uvuẹn ẹmro ọrana, Paul ọ ta kpahen arọdọmẹ i Jehova fọkime o tiobọnu ifiẹrorhọ arhọ ọgbagba obẹ idjuwu rẹn idibo yi ri vwa gba. (Eph. 2:4-7) Ọrẹn, arodọmẹ i Jehova o kerabọ ghwẹ omaran. David ọrhọ ya: “Jehova o ruẹ oborẹ orhomurun harẹn ihworho ephian, a jeghwai mẹrẹn arodọmẹ ye vwrurhe uvuẹn ewian enẹyen.” (Ps. 145:9) Fọkime i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho, no dje arodọmẹ phia orhianẹ erhirhiẹ na ọ guọleriẹ.

5. Marhẹ i Jesu o ru yono kpahen arodọmẹ i Jehova?

⁵ Jesu ọ dabu rhe oborẹ oma ọ merhen i Jehova te, ro no dje arodọmẹ phia ghwẹ kohworho kohworho. Jehova ọrhẹ Jesu i rhirhiẹ odjuwu kugbe uvwre ẹgbukpe uriusionrin buebun uvuẹn ikuegbe ituakpọ. (Prov. 8:30, 31) Uvuẹn erhirhiẹ buebun, Jesu ọ mẹrẹn oborẹ Ọsẹ ye o dje arodọmẹ rẹn ituakpọ ri ruẹ edandan. (Ps. 78:37-42) Uvuẹn uyono yi, Jesu ọ dabu dje omamọ uruemru ọnana Ọsẹ ye o vwori phia ọgbọ buebun.

6. Marhẹ i Jesu o dje kpahen arodọmẹ Ọsẹ ye lele?

⁶ Jerẹ oborẹ a hunute uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren, Jesu ọ ha udje ọmọ ro vruru, e dje oborẹ i Jehova o vwo omamerhomẹ kpahen ọrẹ ono dje arodọmẹ phia. Ọmọ na ọ kwa nẹ oghwa, ji “ghwọghọ enyerẹn ọnẹyen oboran nyoma ro nyerẹn orharhere akpọ.” (Luke 15:13) Ọke oru, nọ homariotọre ji ghwẹriẹ nẹ irueruo ijẹfuọn ye, nọ rharhumu riẹ oghwa. Marhẹ ọsẹ ye ọ kpahenrhọ ye? Idama na o kpọke ọ ki mẹrẹn ẹkpahenrhọ ọsẹ ye-e. Jesu nọ tare: “Ọke [ọmọ na ọ] ji ha uvuẹn izede oseseri, ọsẹ ye nọ mẹrenriẹn, aruiẹ nọ dọnriẹn, nọ zẹ bruie jeghwai gbaliẹ, nọ ji dabu fiọnfiẹn.” Ọsẹ na ọ phọphọ ọmọye-en. Ukpomaran, nọ harhomie ji rharhumu dedie rhiẹ ekrun na. Ọmọ ro vruru na ọ ruẹ ọdandan ọghwaghwa, ọrẹn fọkime ọ ghwẹriẹre, ọsẹ ye nọ harhomie. Ọsẹ na ro dje arodọmẹ phia uvuẹn udje na, o mevirhọ i Jehova. Nyoma ẹmro ro te ọmudu, Jesu no dje omwemẹ rẹ Ọsẹ ye o vwori rọ nọ harhomu iruedandan ri ghini ghwẹriẹ.—Luke 15:17-24.

7. Marhẹ ẹghwanren Jehova o ru surhobọmwu ọrẹ o dje arodọmẹ phia?

⁷ Jehova o dje arodọmẹ phia fọkiẹ ẹghwanren ọnẹyen. Jehova o dje arodọmẹ phia  fọkime o vwo ẹghwanren, ọke ephian yo brorhiẹn ri rhomurun rẹn emama enẹyen. Baibol na ọrhọ ta, “Ẹghwanren ro nẹ oberun rhe na,” ọ “vuọnren rhẹ arodọmẹ ọrhẹ obọdẹn emamọ.” (Jas. 3:17) Jerẹ Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ, Jehova o rheri taghene emọyen a mẹrẹn erere nẹ arodọmẹ ọnẹyen. (Ps. 103:13; Isa. 49:15) Arodọmẹ ro nẹ odjuwu rhe, ọ lẹrhẹ aye vwo ifiẹrorhọ udabọ ijẹgba. Omarana, ẹghwanren i Jehova ro vwo vwoba, no mwuien dje arodọmẹ phia uvuẹn erhirhiẹ ro fori. Uvwre ọke owu na, Jehova o rhe erhirhiẹ ro no jo dje arodọmẹ phia. Ọrẹ ẹghwanren, Jehova o vwo dje arodọmẹ phia orhianẹ ono mevirhọ ọrẹ ene kwenu rẹn ọdanda-an.

8. Idjaghwẹ ọgo yo fori na kpare ọkezẹko, mesoriẹ?

⁸ Orhianẹ odibo i Jehova ọ ha arudo brorhiẹn ro no nyerẹn akpọ ijẹfuọn. Me ye ne ruo? Paul ọrhọ ta “Are i vwe kwomakugbe” ohworho ọrana-a. (1 Cor. 5:11) E le iruedandan ri kwe ghwẹriẹ nẹ ukoko na. O fori na kpare idjaghwẹ ọrana neneyo a sabu sẹrorẹ imizu ukoko na, ne ji ruẹ ukoko i Jehova fon. Ọrẹn, ezẹko ina sabu nie taghene ẹkwaphiẹrhotọre re ne le ohworho nẹ ukoko, o dje arodọmẹ phia-a. Ọrana urhomẹmro? Jene yono kpahiẹn.

9-10. Lele oborẹ ọ ha Hebrews 12:5, 6, mesoriẹ ana sabu ta taghene erhe le ohworho nẹ ukoko, emru arodọmẹ? Dje udje yi.

⁹ Erhe ghwoghwo uvuẹn ukoko na taghene omizu owu re vwo ẹguọlọ kpahen “orho rhiẹ owuowan usuẹn Iseri Jehova-a,” ọ lẹrhẹ ọwan mwuomarhọ. Ana sabu roro sẹ oserhọ re ne le ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen nẹ ukoko. Ghini emru arodọmẹ erhe le ohworho nẹ ukoko? Ee. Arha ghwọghwu ohworho ro fori na ghwọghwu-u, ọrana rhẹ emru ẹghwanre-en, o ji dje ẹguọlọ ọrhẹ arodọmẹ phia-a. (Prov. 13:24) Erhe le ohworho nẹ ukoko, ọnọ ghini sabu ha userhumu riẹn ghwẹriẹ? Ee. Imizu buebun ri ruẹ ọdandan ọghwaghwa, i mẹrẹnvwrurhe taghene idjaghwẹ ekpako na i kparare, ọ lẹrherẹ aye vwo iroro rọ gbare, ji ha userhumu rẹn aye ghwẹriẹ ji rharhumu bru i Jehova.—Se Hebrews 12:5, 6.

¹⁰ Roro kpahen udje ọnana. Osuingegede owu nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ogegede yi owu o kpomẹ. O rheri taghene nọ sabu simi emiamo ọnana, o fori no tiẹ ogegede ro kpomẹ na nẹ uvwre igegede ri hẹrhẹre. Ọrẹn, igegede eranmo re ruẹ kugbe. Aye a daji kẹrẹ omoma aye, udu o bru aye, ọke aye i rhe tephe rẹn ẹko igegede na. Ọrẹn, ọrana no mevirhọ taghene osuingegede na ọvwọkon fọkime o tiẹ ogegede ro kpomẹ na nẹ usuẹn aye? Ẹjo. O rheri taghene ọrhọ ha uphẹn rẹn ọro kpomẹ na no lele eri hẹrhẹre ru kugbe, ọnọ ha emiamo na mwu aye. Nyoma ro ti ọro kpomẹ nẹ usuẹn aye, nọ sabu sẹrorẹ ẹko igegede na.—Haye vwanvwọn Leviticus 13:3, 4.

11. (a) Izede ọgo ye ne ru sabu ha omizu re le nẹ ukoko dje ogegede ro kpomẹ? (b) Ekwakwa ẹgo yi havwiẹ ri na ha userhumu rẹn ere le nẹ ukoko?

¹¹ Erhe le omizu nẹ ukoko, ana sabu haye taghene ọye ogegede ro kpomẹ uvuẹn udje ọrana. Ọye o kpomẹ izede ọrẹ ẹhẹn. (Jas. 5:14) Emiamo ọrẹ ẹhẹn jerẹ emiamo ugboma ezẹko, a sabu mwu awọrọ phẹphẹrẹ. Omarana, orhiẹ oborẹ o fori uvuẹn erhirhiẹ ezẹko re ne le omizu ro ruẹ ọdandan nẹ ukoko na. Ọghwọghwu ọnana o djephia taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen igegede enẹyen ra fuevwan ga ye, ọnana ọnọ ji sabu hobọte ọmudu oruọdandan na, ji mwuien ghwẹriẹ. Ọke re le yi nẹ ukoko na, ọnọ sabu rhe riẹ uyono, ọnọ ji riamerhen ẹmro ri nẹ i Baibol  rhe ri na bọn yen gbanhon. O ji vwo uphẹn rọ nọ ha ẹbe ukoko na ro no se rẹn omobọ ye, ji ni JW Broadcasting^®. Ọke ekpako na erhe ni eru riaro ọnẹyen, ọkezẹko aye ina sabu yẹ ye urhebro ọrhẹ ọkpọvi rọ nọ ha userhumu riẹn rharhumu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Jehova, na ji sabu rharhumu haye rhiẹ ukoko na. *

12. Me yẹ emru ẹguọlọ ọrhẹ arodọmẹ rẹ ekpako ina sabu ru rẹn oruọdandan ro vwo kwe ghwẹriẹ?

¹² O fori na karorhọ taghene iruedandan ri vwe kwe ghwẹriẹ ọvo ye le nẹ ukoko. Ekpako na i rheri taghene ọnana ẹmro ọghoghanren, omarana aye i vwa haye vwiẹzẹvwiẹzẹ-ẹ. Aye i rheri taghene Jehova ọ ha ọghwọghwu “ro fori” rẹn ihworho. (Jer. 30:11) Aye i vwo ẹguọlọ kpahen imizu aye, aye a guọlọ ru emru owuorowu rọ nọ ha ẹkuọn rẹn onyerẹnkugbe aye rhẹ Jehova-a. Ọrẹn ọkezẹko, emru ẹguọlọ ọrhẹ arodọmẹ ro fori ne ru, yẹ ọrẹ ene le oruọdandan nẹ ukoko i Jehova uvwre ọke.

13. Mesoriẹ o fo ne le Olele Kristi owu rọ ha i Corinth?

¹³ Roro kpahen oborẹ ọnyikọ Paul o ruẹ oruọdandan owu ro vwo kwe ghwẹriẹ uvuẹn ọke inyikọ na. Olele Kristi owu uvuẹn Corinth o ruẹ irueruo ijẹfuọn rhẹ ane ọsẹ ye. Ọnana emru aghwa! Sekpahen erhirhiẹ ọnana, Jehova ọ ta rẹn emọ Israel ọke ahwanren: “Ọhworhare ro lele aniẹ ọsẹ ye mẹrẹn oma, ọ phọphọ ọsẹ ye ne. Ene vi kpe aye awanva hwu.” (Lev. 20:11) Itiọrurhomẹmro, Paul o vwo omẹgbanhon rọ nọ ta taghene e kpe ọhworhare na hwu-u. Ọrẹn, nọ ta rẹn imizu ri ha Corinth nẹ aye i le yi nẹ ukoko na. Uruemru ijẹfuọn ọhworhare na ọ hobọte awọrọ uvuẹn ukoko na, ezẹko dede i vwe roro taghene o ruẹ ọdandan ọghwaghwa-a!—1 Cor. 5:1, 2, 13.

14. Marhẹ i Paul o ru dje arodọmẹ rẹn ọhworhare na re le nẹ ukoko uvuẹn Corinth, mesoriẹ? (2 Corinthians 2:5-8, 11)

¹⁴ Ọke oru, Paul nọ mwẹrẹnvwrurhe taghene omizu na o ruẹ ewene ne. Oruọdandan na ọ ghini ghwẹriẹ ne! Dedevwo ọhworhare na ọ rhua ofa vwe ukoko na, ọrẹn Paul nọ ta rẹn ekpako na taghene ọ guọlọ ru “hwainhwain” pha-an. Nọ ta ren aye: “Are i harhomie ji yẹ ye urhebro.” Djokarhọ iroro i Paul: “Neneyo o jo rho mwuomarhọ phan.” Paul o gbe arodọmẹ rẹn ọhworhare rọ ghwẹriẹre na. Ọnyikọ Paul ọ guọlọ taghene ẹhẹn ọhworhare na o seriotọre phan fọkiẹ  oborẹ o ruru na-a, neneyo o jo vwo ẹhẹn rọ nọ jọ guọlọ ẹharhomu.—Se 2 Corinthians 2:5-8, 11.

15. Marhẹ ekpako ine ru ha ọghwọghwu ro fori phia ji vwo arodọmẹ uvwre ọke owu na?

¹⁵ Jerẹ i Jehova, ekpako na e dje ẹguọlọ ọrhẹ arodọmẹ phia. Aye a dabu ghwọghwu oruọdandan orho fo, ọrẹn aye e dje arodọmẹ phia orhianẹ erhirhiẹ na ọ guọleriẹ. Orhiomara-an, nọyẹ aye i vwe dje arodọmẹ phia-a, ukpomaran aye nẹro rẹn ọdandan. Ọrẹn, ekpako ọvo yi ne dje arodọmẹ phia?

16. Lele oborẹ ọ ha Proverbs 21:13, marhẹ i Jehova ọ kpahanrhọ ye rẹn eri vwe dje arodọmẹ phia?

¹⁶ O fori nẹ Ilele Kristi ephian i hẹrokele arodọmẹ i Jehova. Mesoriẹ? Iroro owu yẹ, Jehova ọ kerhọ ihworho ri vwe dje arodọmẹ phia rẹn awọrọ-ọ. (Se Proverbs 21:13.) O vwo ọrọ guọlọre taghene Jehova ọ vwọ kerhọ erhomo ọnẹye-en, omarana o fori na kẹnoma rẹn uruemru hwainhwain. Ukperẹ ana sẹrerhumuji omizu ro vwo omiamiamo, o fori ne mwuegbe ra na kerhọ “oviẹ ovwiegbere” na. Omaran ọ ji havwọ, ọwan a damoma ha urhebro ọnana ruiruo: “Ohworho ro vwo dje arodọmẹ phia, ene guẹnzọn yen vabọ arodọmẹ.” (Jas. 2:13) Arha homariotọre karorhọ oborẹ ọwan i guọlọ arodọmẹ te, ene vwo ẹhẹn re ne dje arodọmẹ phia. O fori ne dje arodọmẹ phia maido, ọke oruọdandan rọ ghwẹriẹre ọrhọ rharhumu rhiẹ ukoko na.

17. Marhẹ Orodje David o ru dje obọdẹn arodọmẹ phia?

¹⁷ Idje ri ha i Baibol na ina sabu ha userhumu rẹn ọwan dje arodọmẹ phia, ji kẹnoma rẹn uruemru hwainhwain. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn Orodje David. O dje arodọmẹ phia ọgbọ buebun. Dedevwo Saul ọ guọlọ kpe yi, David o dje arodọmẹ rẹn orodje ri Jehova ọ ha mwu, o vwo ẹhẹn ro no rukele-e.—1 Sam. 24:9-12, 18, 19.

18-19. Erhirhiẹ eva ego yi David o vwo dje arodọmẹ phia?

¹⁸ Ọrẹn, orhiẹ ọke ephian yi David o dje arodọmẹ phia-a. Jerẹ udje, ọke Nabal, ro rhiẹ ohworho rọ djoma ọ tẹmro hwainhwain ji ten taghene ọye ọ yẹ isodja i David emare-en, evwan no biomu i David gbangbanhon, no ji brorhiẹn ro no kpe ọhworhare na ọrhẹ ọsoso uvwiẹ oghwa ye hwu. Orhiẹ emru omamerhomẹ taghene aniẹ re se Abigail ro vwo edirin uvuẹn orọnmo na, ọ kpare idjaghwẹ kpatakpata rọ lẹrhẹ i David je biomu ọbara.—1 Sam. 25:9-22, 32-35.

¹⁹ Uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, ọmẹraro Nathan nọ ta rẹn David kpahen ọdafe owu rọ ha ogegede ovwiegbere o vwo ẹguọlọ kpahen. Ọrẹ evwan ebiomu, David nọ kpahenrhọ ye: “Ri Jehova o nyerẹn na, ọhworhare ro ru ẹmru ọnana ono vi hwu!” (2 Sam. 12:1-6) David ọ dabu rhe Urhi Moses. Ohi ro so ogegede, ọnọ ha igegede ẹne ha kwosa ye. (Ex. 22:1) Ọrẹn nọ tẹmro uhwu. Ọrana ẹzenguon ọgbogbanhon. O fiotọre taghene Nathan ọ ha omamọ udje ọrana e dje oborẹ edandan i David e ghwa te! Ọrẹn, arodọmẹ i  Jehova o djephia rẹn David, ọ ghwẹ ọrẹ David orho djephia rẹn ohworho ro so ogegede uvuẹn udje i Nathan na!—2 Sam. 12:7-13.

20. Me ya na sabu yono nẹ udje i David?

²⁰ Djokarhọ ye taghene David ọ ha uphẹn rẹn ekwẹre ọgbogbanhon, no brorhiẹn taghene Nabal ọrhẹ ọsoso uvwioghwa ye i fo uhwu. Ọke oru, David no mwuegbe ro no brorhiẹn kpe ọhworhare rọ ha udje i Nathan na taghene o fo uhwu. Uvuẹn erhirhiẹ ọrẹva ye na, ana sabu roro oborẹ ọsoriẹ ohworho ro vwo omamọ ẹhẹn, ono brorhiẹn ọghwaghwa ọrana. Roro kpahen erhirhiẹ na. Uvwre ọke ọrana, David o vwo ẹhẹn iborhin. Ẹhẹn hwainhwain ra ha awan guẹnzọn, o djephia taghene ohworho o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Jehova-a. Itiọrurhomẹmro, Jesu ọ ha orhetio rẹn idibo yi: “Are i dobọ iguegun ji, neneyo e je gun are; aruẹ ẹzeguon wu ha gun awọrọ, ọyẹ ana ji ha guon.” (Matt. 7:1, 2) Omarana, jenẹ a kẹnoma rẹn uruemru hwainhwain, na damoma rhiẹ ihworho ri “vuọnren rhẹ arodọmẹ,” jerẹ Jehova.

21-22. Me yẹ izede ezẹko re rhiẹromẹrẹn ene ru dje arodọmẹ phia?

²¹ Arodọmẹ ọ ghwẹ ọre roro rẹn awọrọ. Itiọrurhomẹmro, a rhian arodọmẹ rhẹ “uruemru ra ha userhumu rẹn awọrọ.” Ọwan ephian ina sabu guọlọ oborẹ o rhiẹ ọdamẹ rẹn ekrun ọwan, ukoko na ọrhẹ amwa re rhirhiẹ. Habaye, o vwo erhirhiẹ buebun re ne dje arodọmẹ phia! O vwo ohworho rọ guọlọ urhebro? Ana sabu ha userhumu re rhiẹromẹrẹn phia, jerẹ emaren yanghene ha userhumu ọrọrọ riẹn? Ohworho ra rharhumu ha rhiẹ ukoko na, ọ guọlọ okugbe imizu ri na sabu bọn yen gbanhon? Ana sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn awọrọ? Ọnana izede owu rọ mai rhomu ene ru dje arodọmẹ rẹn kohworho kohworho ra vware.—Job 29:12, 13; Rom. 10:14, 15; Jas. 1:27.

²² Arha kpomavi rẹn edamẹ awọrọ, ana mẹrẹn uphẹn sansan re ne dje arodọmẹ phia. Erhe dje arodọmẹ phia, oma nọ merhen i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu, rọ “vuọnren rhẹ arodọmẹ”!