1. Mesoriẹ ihworho buebun i vwe rhe oborẹ aye ine ruo?

O VWO ẹga buebun inyenana ra ta taghene aye a ga Osolobrugwẹ izede rọ guọlọre. Ọnana yọ soriẹ ihworho i vwe rhe oborẹ aye ine ruo! Aye na nọ, “O vwo ẹga urhomẹmro owu ọvo, gbinẹ ẹga ephian ye ruẹ oborẹ ọ merhen Osolobrugwẹ oma?” E vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene oborẹ e yono yẹ urhomẹmro na, ọrhẹ udje ogame rẹ Iseri Jehova e lele inyenana yi Jehova o kwerhọ? Ana ghini sabu vwo aruẹ imwẹro ọrana? Jene yono kpahen imwẹro na.

2. Lele oborẹ ọ ha 1 Thessalonians 1:5, mesoriẹ ọnyikọ Paul o vwo imwẹro kpahen urhomẹmro na?

² Ọnyikọ Paul o vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen urhomẹmro na. (Se 1 Thessalonians 1:5.) O vwo imwẹro ọrana, fọkime ọ lẹrhẹ oma merhiẹ-ẹn. Paul o gbẹro rhotọre yono Ẹmro Osolobrugwẹ. O vwo imwẹro taghene “Eyaya Ọfuanfon na ephian, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yẹ a ha ya ye.” (2 Tim. 3:16) Me yo yonorin? Uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na, Paul ọ mẹrẹn imwẹro ọgbogbanhon ro djerie phia taghene Jesu yi Messiah re ve kpahen na, imwẹro rẹ ilori ẹga itu i Jew, i vwe rhiabọ dede. Ilori ẹga erana a ta taghene aye e yono urhomẹmro na kpahen Osolobrugwẹ, ọrẹn aye e ruẹ oborẹ o vwo utuoma kpahen. (Titus 1:16) Ọrẹ ovẹnẹ, Paul ọ djẹ oghọn ro no vwo imwẹro kpahen uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na-a. O mwuegbe ro no yono ji ha “ọsoso urhebro Osolobrugwẹ” ruiruo.—Acts 20:27.

3. Na sabu vwo imwẹro ọgbogbanhon, ene vi vwo ẹkpahenrhọ rẹn enọ ọwan ephian? (Se ekpeti na “ Ewian Ọrhẹ Iroro i Jehova—‘i Bun Phan ra na Karorhọ.’”)

 ³ Ihworho ezẹko e roro taghene ogame urhomẹmro na ọnọ sabu kpahenrhọ enọ ephian re vwori, tobọ te enọ kirighwo ra vwa hunute uvuẹn i Baibol na. Ọhọ ọ ha iroro ọrana? Roro kpahen udje i Paul. O jiririe rẹn Ilele Kristi nẹ ‘ekwakwa ephian i dabu mwu aye ẹro,’ ọrẹn nọ ji ta taghene o vwo ekwakwa buebun ro vwo vwẹruọ ye. (1 Thess. 5:21) Paul ọrhọ ya, “ọwan i vwo irherhe rọ vwọ vuọn,” nọ habaye, “ọwan a mẹrẹn ekwakwa ri vwe fiotọre nyoma ujegbe iroro ọwan.” (1 Cor. 13:9, 12) Paul o vwẹruọ i kemru kemru-u; omaran ji te ọwan. Ọrẹn, Paul o vwẹruọ irhomẹmro eghoghanren kpahen Jehova. Oborẹ o rheri o teri ro no mwuien ẹro taghene o rhe urhomẹmro na!

4. Marhẹ ene ru ruẹ imwẹro ọwan taghene e vwo urhomẹmro na gbanhonrhọ, me ye ne yono kpahen Ilele Kristi urhomẹmro na?

⁴ Izede ene ru ruẹ imwẹro ọwan taghene e vwo urhomẹmro na gbanhonrhọ, yẹ ọrẹ ana ha udje ogame ri Jesu o dje rhotọre vwanvwọn oborẹ Iseri Jehova e ruẹ inyenana. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ Ilele Kristi urhomẹmro na e ru (1) tiẹn emẹgọ, (2) họghọ rẹn odẹ i Jehova, (3) vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na, (4) vwo ẹguọlọ okokodo kpahen owuowọnwan.

5. Me ye yono mie i Jesu kpahen izede ro serhọ ra na ga i Jehova, marhẹ ene ru ha oborẹ o yonorin ruiruo?

⁵ Fọkiẹ ẹguọlọ okokodo ro vwo kpahen Jehova, Jesu nọ ha ẹga rẹn Jehova ọvo, ọke rọ ha obẹ odjuwu ọrhẹ ọke rọ ha otọrakpọ na. (Luke 4:8) O yono idibo yi nẹ aye i ga i  Jehova ọvo. Jesu ọrhẹ idibo yi, ọ ha ema ba ogame aye-e. Ra mẹriẹn taghene Jehova ohworho ẹhẹn, o vwo oborẹ onyakpọ ọnọ sabu ma ra na ha vwanvwọn odidi Jehova-a! (Isa. 46:5) Ọrẹn, ne ruẹ ema ihworho re rorori taghene aye i fonron ji nẹrhomo vwe aye vwo? Uvuẹn urhi ọreva uvuẹn Ekama Ikpe na, Jehova ọrhọ ta: ‘Are i vwa vi jare oma, yanghene emru rọ họhọ ekwakwa ri ha obẹ idjuwu yanghene otọrakpọ na-a . . . Are i vwe vi gburhomu rhotọre harẹn aye-e.’ (Ex. 20:4, 5) Ẹmro enana i fiotọre rẹn eri guọlọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova.

6. Udje ogame ọgo yẹ Iseri Jehova a hẹrokele inyenana?

⁶ Egba irherhe i kwerhọ ye taghene Ilele Kristi erukaro na, i ha ẹga rẹn Osolobrugwẹ ọvo. Jerẹ udje, ọbe na History of the Christian Church ọ tare taghene Ilele Kristi erukaro na “e vwo utuoma” kpahen irorẹdjẹ re ne fiẹ ema rhẹ ekete ra ga ogame. Inyenana, Iseri Jehova a ji nyalele udje ọrana rẹ Ilele Kristi erukaro na i dje rhotọre. Ọwan i vwa nẹrhomo vwe ema “ihworho efuanfon” yanghene emakashe-e; ọwan i vwa tobọ nẹrhomo vwe i Jesu-u. Ọwan i vwa mroma aphiala yanghene ha ẹga rẹn ẹkwotọre-e. O toro oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ-ọ, e mwuegbe ra na huvwele i Jesu: “Jehova Osolobrugwẹ ọnọ ọvo ye wu na ha ẹga riẹn.”—Matt. 4:10.

7. Ovẹnẹ ego ri fiotọre yọ havwiẹ uvwre Iseri Jehova ọrhẹ ẹga erọrọ?

⁷ Inyenana, ihworho buebun a kerhọ iyono ilori ẹga ri titiri. Aye i vwo ojemẹ kpahen ilori ẹga enana te erhirhiẹ aye a joma ha ẹga rẹn aye. Ihworho a ghwiẹ riẹ ishọshi aye, dẹ ẹbe aye, ji toro igho buebun rẹn aye yanghene ukoko aye. Ezẹko e vwo imwẹro kpahen kẹmro kẹmro aye i tare. O mwu ẹro taghene oma ọnọ merhen ihworho enana ghwẹ omana orhianẹ i Jesu ọ homaphia rẹn aye-e! Ọrẹ ovẹnẹ, era ga i Jehova i vwa ghwiẹ lele onyakpọ-ọ. Dedevwo ọwan họghọ rẹn era kobaro uvuẹn ukoko na, ọwan a nyalele uyono i Jesu rọ tare: “Are ephian imizu.” (Matt. 23:8-10) Ọwan i vwa ha ẹga rẹn ituakpọ-ọ, sẹ aye ilori ẹga yanghene ere suẹ-ẹn. Ọwan i vwa hobọtua ekwakwa aye e jirẹ-ẹ. Ukpomaran, ọwan a sẹrorẹ emevigbanhon ọwan ji tioma nẹ irueruo akpọ na. Uvuẹn erhirhiẹ enana, ọwan i vẹnẹ ẹga erọrọ ra ta taghene aye Ilele Kristi.—John 18:36.

8. Marhẹ e ru rhe taghene Jehova ọ guọlọre na ha odidi rẹn odẹ ye ji ghwoghwie rẹn awọrọ?

⁸ Uvuẹn erhirhiẹ owu, Jesu ọrhọ nẹrhomo: “Ọsẹ, ha odidi rẹn odẹ ọnọ.” Jehova ọvo yọ kpahenrhọ ẹrhomo ọrana rhẹ uvwele gorigori ro kwe nẹ odjuwu rhe, nyoma ro ve taghene ọnọ ha odidi rẹn odẹ ye. (John 12:28) Uvuẹn owian aghwoghwo yi, Jesu ha ujiri rẹn odẹ Ọsẹ ye. (John 17:26) Omarana, oma ọ merhen Ilele Kristi urhomẹmro na aye ina ha odẹ Osolobrugwẹ ruiruo, ji ghwoghwie rẹn awọrọ.

9. Marhẹ Ilele Kristi erukaro na i ru djephia taghene aye i họghọ rẹn odẹ Osolobrugwẹ?

⁹ Uvuẹn ọke inyikọ na, ogege ra ha ukoko Ilele Kristi mwu hin, Jehova nọ “kpomavi rẹn egbamwa na nọ ha ihworho nẹ uvuien harẹn odẹ ọnẹyen.” (Acts 15:14) Oma ọ merhen Ilele Kristi erana aye ina ha odẹ Osolobrugwẹ ruiruo ji ghwoghwie rẹn awọrọ. Aye i dabu ha odẹ na ruiruo uvuẹn aghwoghwo na ọrhẹ ọke aye a ya ẹbe i Baibol na. * Aye ni djephia taghene aye yẹ ihworho  ra ha odẹ Osolobrugwẹ ruiruo.—Acts 2:14, 21.

10. Imwẹro ego yi havwiẹ ri djephia taghene Iseri Jehova ọvo ya ha odẹ i Jehova ruiruo?

¹⁰ Iseri Jehova ihworho ra ha odẹ i Jehova ruiruo? Djokarhọ imwẹro na. Inyenana, ilori ẹga buebun, i ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri nẹ aye i sabu tiẹ odẹ Osolobrugwẹ nu. Aye i tirie nẹ uvuẹn erhianrhian i Baibol aye, uvuẹn erhirhiẹ ezẹko aye tobọ dobọ odẹ na ẹha ruiruo ji uvuẹn irueruo ogame aye. * O vwo ọrọ nọ tiẹn taghene Iseri Jehova ọvo ya dabu mwuọghọ rẹn odẹ na? Ọwan e ghwoghwo odẹ Osolobrugwẹ rẹn ihworho ephian ghwẹ ẹga erọrọ! Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, ọwan a damoma nyerẹn mwu odẹ re se ọwan, Iseri Jehova! (Isa. 43:10-12) Ọwan i fomu New World Translation of the Holy Scriptures buebun ne, rọ ha odẹ i Jehova ruiruo uvuẹn ekete erhierhianrhian i Baibol erọrọ e tiẹ odẹ na nie. Ọwan e ji fomu ẹbe buebun ra bọn kpahen Baibol na, re jiri odẹ i Jehova uvuẹn edjadjẹ ri vrẹn 1,000!

11. Marhẹ Ilele Kristi erukaro i ru dje ẹguọlọ aye kpahen urhomẹmro na phia?

¹¹ Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na, nọyẹ urhomẹmro ro sekpahen Jehova  ọrhẹ Ọhọriẹ. Jesu o vwo imwẹro kpahen urhomẹmro na, ji yono awọrọ kpahiẹn. (John 18:37) Idibo i Jesu i ji vwo ẹguọlọ okokodo kpahen urhomẹmro na. (John 4:23, 24) Itiọrurhomẹmro, ọnyikọ Peter o se ogame Ilele Kristi “izede urhomẹmro na.” (2 Pet. 2:2) Fọkiẹ ẹguọlọ okokodo aye i vwo kpahen urhomẹmro na, Ilele Kristi erukaro na ni tiẹn irueruo ẹga, irueruo amwa re ru nẹ otọre rhe ọrhẹ iroro omobọ ri vwe serhọ rhẹ urhomẹmro na. (Col. 2:8) Omaran ọ ji havwọ inyenana, Ilele Kristi a damoma aye ina “nya riaro uvuẹn urhomẹmro na,” nyoma aye a jomarhotọre bọn ọsoso imwẹro ọrhẹ akpenyerẹn aye kpahen i Baibol na.—3 John 3, 4.

12. Me yọ phia orhianẹ era kobaro i mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne wene oborẹ e vwẹruọ uyono owu bi, mesoriẹ aye e ruẹ ewene enana?

¹² Ihworho i Jehova inyenana, i vwa ta taghene aye i vwẹruọ ekwakwa ephian uvuẹn i Baibol na-a. Ọkezẹko, aye i rusọ uvuẹn izede aye i dje uyono i Baibol owu lele, yanghene ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ukoko lele. Ọrana o vwo gbe ọwan unu-u. Baibol na ọ tare taghene irherhe rọ gbare o kodorhọ bibiesuọn. (Col. 1:9, 10) Jehova o ghwolo urhomẹmro na phia bibiesuọn, omarana o fori ne vwo erhionrin hẹrhẹ ọke re ne vwẹruọ urhomẹmro na rhọ. (Prov. 4:18) Ọke era kobaro uvuẹn ukoko na, i rha mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne wene oborẹ e vwẹruọ urhomẹmro owu bi, aye i vwe tirierhumu aye ine dje yi phia-a. Ọke ẹga efian buebun e ruẹ ewene rọ nọ merhen ihworho re riẹ ẹga aye oma, yanghene nọ lẹrhẹ aye titi uvuẹn akpọ na, ukoko i Jehova e ruẹ ewene ri na lẹrhẹ ihworho yi tikẹrẹ Jehova rhọ, ji nyalele udje ogame ri Jesu o dje rhotọre. (Jas. 4:4) Aye i vwe ruẹ ewene enana fọkime iroro ihworho uvuẹn akpọ na o wene ne-e, ọrẹn fọkime aye i vwẹruọ i Baibol na rhọ ne. Ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na!—1 Thess. 2:3, 4.

13. Me yẹ uruemru ọghoghanren rẹ Ilele Kristi e djephia, marhẹ Iseri Jehova e ru dje yi phia inyenana?

¹³ Ilele Kristi erukaro na i vwo iruemru irhorhomu buebun, ọrẹn ọrọ mai ghanren yẹ ẹguọlọ. Jesu ọrhọ ta: “Nyoma ọnana, ihworho ephian ine rhe taghene are idibo mẹ—are i rhe vwo ẹguọlọ kpahen omomare.” (John 13:34, 35) Inyenana, Iseri Jehova a riamerhen ẹguọlọ okugbe uvuẹn akpọ na ephian. Ọwan a họhọ ẹga erọrọ-ọ, fọkime okugbe ọwan ọ lẹrherẹ ọwan họhọ ekrun dedevwo e nẹ ẹkwotọre sansan rhe, ji vwo irueruo amwa ri vẹnẹren. Ọwan a mẹrẹn obọdẹn ẹguọlọ re djephia uvuẹn uyono ukoko, omẹvwa okinhariẹ ọrhẹ emẹvwa ẹkwotọre. Ọrana ọ ha userhumu rẹn ọwan vwo imwẹro taghene a ga i Jehova izede rọ guọlọre.

14. Lele oborẹ ọ ha Colossians 3:12-14, me ye izede ọghoghanren owu ene ru dje ẹguọlọ okokodo rẹn owuowọnwan?

¹⁴ Baibol na ọ ta rẹn ọwan ne ‘vwo ẹguọlọ okokodo kpahen owuowọnwan.’ (1 Pet. 4:8) Izede owu ene ru dje ẹguọlọ ọnana phia yẹ, ọrẹ ana harhomu awọrọ ọrhẹ ijẹgba aye. Ọwan a ji guọlọ uphẹn re ne dje uruemru ghwologhwolo ọrhẹ uruemru re dede epha phia rẹn imizu ephian uvuẹn ukoko na, tobọ te eri ruru ọwan sọ. (Se Colossians 3:12-14.) Aruẹ ẹguọlọ ọnana, yo ghini djephia taghene ọwan Ilele Kristi urhomẹmro na.

15. Izede erọrọ ego yẹ ọwan e ru hẹrokele udje ogame Ilele Kristi erukaro na i djeri?

¹⁵ Ọwan a nyalele udje ogame rẹ Ilele Kristi erukaro na i dje rhotọre nyoma izede erọrọ. Jerẹ udje, ẹkwaphiẹrhotọre ukoko na—ro surhobọmwu iniruo okinhariẹ, ekpako ọrhẹ idibo owian—ọ họhọ aruẹ ẹkwaphiẹrhotọre inyikọ na i ha mwu. (Phil. 1:1; Titus 1:5) Ukẹro ra ha ni ehware ọrhẹ orọnmo, ukẹro ọghoghanren ra ha ni ọbara, ọrhẹ ojemẹ ra na sẹrorẹ ukoko na nẹ iruedandan ri vwe kwe ghwẹriẹ, i sekpahen udje inyikọ na i dje rhotọre.—Acts 15:28, 29; 1 Cor. 5:11-13; 6:9, 10; Heb. 13:4.

16. Me ye yono nẹ ẹmro ri ha Ephesians 4:4-6?

¹⁶ Jesu ọ tare taghene ihworho buebun ina ta taghene aye idibo yi, ọrẹn orhiẹ aye ephian ya hẹrokele udje yi-i. (Matt. 7:21-23) Baibol na o ji ti ọwan orhọ taghene uvuẹn ẹdẹ ri koba na, ihworho buebun ina “gemai ruẹ jerẹ e ga Osolobrugwẹ.” (2 Tim. 3:1, 5) Ọrẹn, Baibol na o dje fiotọre taghene “esegburhomẹmro owu” ọvo yi Jehova o kwerhọ.—Se Ephesians 4:4-6.

17. Ayọmo ya hẹrokele i Jesu ji ga ogame urhomẹmro na?

¹⁷ Ayọmo ya ga ogame urhomẹmro na inyenana? Owan i dabu ni imwẹro na so ne. E yono kpahen udje ogame ri Jesu o yono kpahen ne, ọrhẹ oborẹ Ilele Kristi erukaro na i ru nyalelie. Ẹkpahenrhọ na yẹ—Iseri Jehova. Ọnana ghini uphẹn ọduado re rhiẹ usuẹn ihworho i Jehova, ji rhe urhomẹmro na kpahen Jehova ọrhẹ ọhọriẹ! Jenẹ arha tanbọmwu urhomẹmro na rhẹ imwẹro ọgbogbanhon.