1, 2. (a) Owian ọghoghanren ọgo ya yẹ i Solomon? (b) Mesoriẹ i David o dje ọdamẹ kpahen i Solomon?

A YẸ Solomon owian ro no rhiẹ oniruo rẹn owian ebanbọn ọghoghanren owu, owian ra na bọn oghwa ẹga uvuẹn i Jerusalem. Oghwa ẹga na “ọnọ do omamọ, neneyo ọdo ọrhẹ erhumie o kpere usi lele ẹkwotọre na ephian.” Ọrọ mai ghanren, oghwa ẹga na ono rhiẹ “oghwa i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro na.” Jehova ọ tare taghene i Solomon yo no rhiẹ oniruo owian ebanbọn na.​—⁠1 Chron. 22:​1, 5, 9-11.

² Orodje David o vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ hobọtua owian na, ọrẹn, Solomon “ọmọvwerhe rọ vwọ jeghwai rhe ekwakwa bun.” Solomon ono vwo uduefigbere rọ nọ hẹrote owian ra na bọn oghwa ẹga na? Nime Solomon ọmọvwerhe ro vwo rhe ekwakwa bun, ọrana ono rhiẹ emru ukọ rẹn owian na? Neneyo i Solomon ọ sabu fikparobọ, o fori no fiudugbere jeghwai tuẹn owian rhọ.

3. Me yi Solomon o yono mie ọsẹ ye kpahen uduefigbere?

³ Ọkezẹko, Solomon o yono uduefigbere mie David ro rhiẹ ọsẹ ye. Ọke i David ọ ha uphuphẹn, o lele eranmo ra djoma ra guọlọ kpe igegede ọsẹ ye wọnrọn. (1 Sam. 17:​34, 35) David ọ jeghwai dje uduefigbere  oghẹnrensan phia, ọke ọ dẹrughwaroghwu aduaran rọ tẹn ona owọnren. Itiọrurhomẹmro, nyoma userhumu i Jehova ọrhẹ atita owu, David nọ sabu kpe i Goliath.​—⁠1 Sam. 17:​45, 49, 50.

4. Mesoriẹ i Solomon ọ guọlọ uduefigbere?

⁴ A mẹrẹn oborẹ ọsoriẹ o serhọ nẹ i David ọ ha udu rhẹ i Solomon aghwẹ no fiudugbere, nọ jeghwai tuẹn ọwian ebanbọn na rhọ! (Se 1 Chronicles 28:20.) Orhianẹ i Solomon o fiudugbere-e, manẹ ofẹn ọ sabu mwuie ro no jo rhiabọ dede owian na, ọrana ọnọ tobọ biomu ghwẹ ọrẹ ọnọ jọ wian owian na hin.

5. Mesoriẹ a guọlọ uduefigbere?

⁵ Jerẹ i Solomon, ọwan i ji guọlọ userhumu i Jehova na sabu fiudugbere jeghwai wian owian na hin. Na sabu ru omaran, jene yono kpahen idje ihworho ri fiudugbere. Ene ji yono kpahen oborẹ ene ru dje uduefigbere phia jeghwai wian owian ọwan hin.

6. Me yọ merhen ruọn oma kpahen uduefigbere i Joseph?

⁶ Roro kpahen uduefigbere ri Joseph o djephia ọke ane i Potiphar ọ riẹriẹ ye no lelie gbọfanrhiẹn. O vwo ẹfro-o, Joseph o rheri taghene ọrhọ ten rẹn ane i Potiphar, ọnọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon. Udabọ ọrana, o dje uduefigbere phia nyoma ọ kpare udjoghwẹ ro serhọ.​—⁠Gen. 39:​10, 12.

7. Dje oborẹ Rahab o fiudugbere lele. (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁷ Rahab o ji dje uduefigbere phia. Ọke idọrhẹ emọ Israel a rhiẹ oghwa ye uvuẹn Jericho, ofẹn ọnọ sabu mwuie ro no le aye ghwẹrioma. Ọrẹn, nime Rahab ọ hẹroso i Jehova, no fiudugbere ti idọrhẹ awanva na nu, nọ jeghwai ha userhumu rẹn aye zẹ vabọ. (Josh. 2:​4, 5, 9, 12-16) Rahab o vwo imwẹro taghene i Jehova, yẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro na, ọ jeghwai vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ yẹ emọ Israel ẹkwotọre na. Rahab ọ lẹrhẹ ofẹn kpahen oborẹ awọrọ, orodje i Jericho kugbe isodja ye ine ruie, lẹrhiẹ je ru oborẹ ọgbare-e. Ukpomaran, Rahab nọ kpare udjoghwẹ rọ lẹrheriẹ ọrhẹ ekrun ọnẹyen simirhọ.​—⁠Josh. 6:​22, 23.

8. Marhẹ uduefigbere i Jesu o ru hobọte inyikọ ye?

⁸ Inyikọ i Jesu i ji dje uduefigbere phia. Aye i mẹrẹn uduefigbere i Jesu o djephia. (Matt. 8:​28-32; John 2:​13-17; 18:​3-5) Ọrana, nọ lẹrherẹ aye fiudugbere. Ọke itu Sadducee a kparehaso aye, inyikọ na a dobọji rẹ aye ine ghwoghwo kpahen odẹ i Jesu-u.​—⁠Acts 5:​17, 18, 27-29.

9. Marhẹ 2 Timothy 1:7 o ru lẹrhẹ ọwan vwẹruọ ekete ra na sabu mẹrẹn uduefigbere?

⁹ Joseph, Rahab, Jesu, ọrhẹ inyikọ na i vwo omwemẹ rẹ aye ine ru oborẹ ọgbare. Aye e fiudugbere nime aye i hẹroso oma aye pha-an. Ọrẹn, aye i fiudugbere nime aye i hẹroso i Jehova. Ọwan a ji dẹrughwaroghwẹ erhirhiẹ sansan ri guọlọ uduefigbere. Ukperẹ ana hẹroso oma ọwan, o fori na hẹroso i Jehova. (Se 2 Timothy 1:⁠7.) Jene yono kpahen ada eva ra guọlọ uduefigbere uvuẹn akpenyerẹn ọwan, nọyẹ uvuẹn ekrun ọwan ọrhẹ uvuẹn ukoko na.

10. Mesoriẹ iphuphẹn ri rhiẹ Iseri Jehova a guọlọ uduefigbere?

¹⁰ Iphuphẹn ri rhiẹ Iseri Jehova a dẹrughwaroghwu erhirhiẹ sansan rẹ aye a guọlọ uduefigbere nẹ aye i sabu ga i Jehova. Aye ina sabu yono nẹ udje i Solomon jeghwai hẹrokelie. Solomon o dje uduefigbere phia nyoma o brorhiẹn ẹghwanren rọ nọ bọn oghwa ẹga na hin. Dedevwo, o fori nẹ iphuphẹn i ha ọkpọvi ọsẹ ọrhẹ izu aye, ọrẹn, aye ọvo yi ne brorhiẹn eghoghanren uvuẹn akpenyerẹn aye. (Prov. 27:11) Aye e dje uduefigbere phia, nyoma aye e brorhiẹn ẹghwanren kpahen aruo igbehian aye ine vwo, aruo ughe yanghene akpẹriọ aye ine vwobọrhọ, aruo akpenyerẹn aye ine nyerẹn kugbe omebrurhame. A guọlọ uduefigbere uvuẹn erhirhiẹ enana, nime  iphuphẹn a damoma rẹ aye ina haso ọhọre Echu ro rhiẹ ohworho rọ ha Osolobrugwẹ djechẹẹ na.

11, 12. (a) Omamọ udje ọgo kpahen uduefigbere yi Moses o djephia? (b) Marhẹ iphuphẹn ine ru sabu hẹrokele udje i Moses?

¹¹ Orhienbro ọghoghanren owu rẹ iphuphẹn i vwori, o sekpahen ẹkẹ rẹ aye ine bru te oma. Uvuẹn ẹkwotọre ezẹko, iphuphẹn a dẹrughwaroghwẹ ọhiẹn rẹ aye ine riẹ isukuru eduado yanghene vwo omamọ iruo. Uvuẹn ẹkwotọre erọrọ, fọkiẹ erhirhiẹ ogbere ihworho a dẹrughwaroghwẹ, nọ lẹrhẹ iphuphẹn roro taghene o fori nẹ aye i tẹnrovi oborẹ aye ine ru hẹrote ekrun aye. Wu rha ha uvuẹn aruo erhirhiẹ ọnana, roro kaphen udje i Moses. Ra mẹriẹn taghene ọmọ ọgbọtọ i Pharaoh yọ mọrọn i Moses ghwanren na, manẹ ọ sabu bru ẹkẹ te omayen ro no titi jeghwai fe. O vwo ẹfro-o, Moses ọ mẹrẹn ọhiẹn nẹ obẹ ekrun i Pharaoh rhe, ihworho re yonie, ọrhẹ ihworho ra ha urhebro riẹn! Ukperẹ Moses ono fiobọrhotọre, ọye no fiudugbere hobọtua ogame urhomẹmro. Ọke i Moses o tiobọnu efe erẹ Egypt hin, no fiudugbere hẹroso i Jehova. (Heb. 11:​24-26) Ọrana nọ lẹrhẹ i Jehova yẹ ye ebrurhọ ọke ọrana, habaye Moses ono ji vwo ebrurhọ ọke rọ sa na.

¹² Omaran ọ ji havwọ, iphuphẹn i rhe fiudugbere brorhiẹn rẹ aye ina ha iruo Uvie na karo uvuẹn akpenyerẹn aye, Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn aye. Jehova ọnọ ha userhumu rẹn aye, nẹ aye i sabu hẹrote ekrun aye. Uvuẹn ọke inyikọ na, idama owu re se Timothy o bru omamọ ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova, wu na ji sabu ru omaran inyenana. *​—⁠Se Philippians 2:​19-22.

13. Marhẹ uduefigbere o ru ha userhumu rẹn omizu ọmase owu nyamwu ẹkẹ ro bru te omayen?

¹³ Omizu ọmase owu obẹ Alabama, U.S.A., o dje uduefigbere phia ọke ro bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova. Omizu na nọ yare: “Ọke mia ghwanran, ofa ọ ro mẹ omamọ. Mi vwa sabu lele ihworho tẹmro uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie-e, mi vwa ji sabu ha obọ fomu ighwe ihworho mi vwe rhe-e.” Ọrẹn, nyoma userhumu eri vwiẹriẹ ọrhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na, omizu na nọ sabu nyamwu ẹkẹ ro no rhiẹ ọkobaro ọke ephian. Omizu na nọ ji habaye: “Akpọ Echu o titi isukuru eduado, ẹrhẹ eduado, igho buebun, ọrhẹ ekwakwa ugboma buebun. Ọke buebun, a vwa sabu vwo ekwakwa erana-a, ọnana nọ suẹ ọfiamu ọrhẹ uduebro. Nime mi fioma rhọ ogame i Jehova, nọ lẹrhere mẹ vwo obọdẹn omamerhomẹ ọrhẹ efikparobọ.”

14. Erhirhiẹ ego yẹ emiemọ a guọlọ uduefigbere?

¹⁴ Emiemọ ri rhiẹ Iseri Jehova i ji guọlọ uduefigbere. Jerẹ udje, ohworho wa wian riẹn ọnọ sabu ta wẹn ọke ephian taghene wu wian vrẹn ọke wa wian bi uvuẹn owuọwọn ọrhẹ obẹta ọkprughwre na, ọrẹn, wu kwaphiẹ ọke erana rhotọre wu ne vwobọrhọ ogame ekrun, owian aghwoghwo na ọrhẹ uyono ẹnya. O fori ne wu fiudugbere tiẹn ewian erana neneyo wu sabu dje omamọ udje rẹn emọ enọ. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene emiemọ ezẹko uvuẹn ukoko na, a ha uphẹn rẹn emọ aye nẹ aye i ru oborẹ wu vwa guọlọ taghene emọ enọ i ru. Emiemọ erana ina sabu nọ kpahen oborẹ ọsoriẹ emọ enọ i vwe ru ekwakwa erana. Wu ne dje uduefigbere phia jeghwai ha ẹghwanren dje yi fiotọre rẹn aye oborẹ ọsoriẹ we brorhiẹn ọrana?

15. Marhẹ Psalm 37:25 ọrhẹ Hebrews 13:5 ine ru ha userhumu rẹn emiemọ?

¹⁵ Emiemo e dje uduefigbere phia, aye i rha ha userhumu rẹn emọ aye bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova jeghwai nyamwu aye. Jerẹ udje, emiemọ ezẹko ina sabu ti rierhumu rẹ aye ina ha urhebro rẹn emọ aye nẹ aye i fioma rhọ owian ọkobaro ọke ephian, ga ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na, ga uvuẹn oghọn ukoko yanghene wian owian  ebanbọn uvuẹn ukoko na. Ọkezẹko, ofẹn o mwu emiemọ na taghene aye i rha ho ne, emọ aye i sabu hẹrote aye-e. Ọrẹn, emiemọ ri vwo ẹghwanren e dje uduefigbere phia, jeghwai hẹroso ive i Jehova. (Se Psalm 37:25; Hebrews 13:⁠5.) Izede ọrọrọ wu ne dje uduefigbere ọnọ phia jeghwai hẹroso i Jehova, ọyẹ wu na ha userhumu rẹn emọ enọ nẹ aye i hẹroso i Jehova jeghwai dje uduefigbere phia.​—⁠1 Sam. 1:​27, 28; 2 Tim. 3:​14, 15.

16. Marhẹ emiemọ ezẹko i ru ha userhumu rẹn emọ aye bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova, erere ego yi nẹ erhumie rhe?

¹⁶ Ọsẹ ọrhẹ izu owu obẹ United States, i ha userhumu rẹn emọ aye bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova. Ọsẹ na nọ tare: “Bọmọke emọ ame e rhe oborẹ a nya yanghene tẹmro, ame a ta rẹn aye kpahen aghọghọ ra mẹrẹn erhe fioma rhẹ iruo ọkobaro ọke ephian yanghene ewian erọrọ uvuẹn ukoko na. Vwana, ọrana yẹ ẹkẹ rẹ aye i bru te oma. Nime emọ ame i bru ẹkẹ te oma aye jeghwai nyamwuie, ọrana nọ ha userhumu rẹn aye wọnrọn haso ọhiẹn ro nẹ obẹ akpọ Echu sa jeghwai tẹnroviẹ ogamẹ i Jehova.” Omizu ọhworhare owu ro vwo emọ awanva, nọ yare: “Emiemọ buebun a ghwọghọ ọke ọrhẹ igho yono emọ aye nẹ aye i rhiẹ ihworho ri titiri uvuẹn akpọ na, jerẹ ihworho ra fa ibọru, ihworho ra so ijoro, ọrhẹ ihworho ri riẹ isukuru eduado. Ono rhiẹ emru ẹghwanren, emiemọ i rha ghwọghọ ọke ọrhẹ igho aye ha userhumu rẹn emọ aye sẹrorẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. O rhiẹ emru omamerhomẹ rẹn ame omamọ, rẹ ame a ha userhumu rẹn emọ ame nyamwu ẹkẹ rẹ aye i bru te oma uvuẹn ogame i Jehova.” Imwẹro ọ havwiẹ taghene Osolobrugwẹ ọnọ ha ebrurhọ rẹn emiemọ ri ha userhumu rẹn emọ aye bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova jeghwai nyamwuie.

17. Hunute erhirhiẹ sansan re ne dje uduefigbere phia uvuẹn ukoko na.

¹⁷ O ji fo ne dje uduefigbere phia uvuẹn ukoko na. Jerẹ udje, o fori nẹ ekpako ukoko i dje uduefigbere phia, ọke aye a hẹrote ẹmro ri sekpahen ihworho ri ruẹ ọdandan yanghene ọke aye a ha userhumu rẹn ihworho ri dẹrughwaroghwu emiamo ọgbogbanhon. Ekpako ezẹko e rhiẹ ọpha ruẹ ihworho ri ha uvuẹn ekanron, nẹ aye i sabu lele aye yono i Baibol na kugbe. Imizu emẹse ri vwa ji rọnmọ vwo? Uphẹn buebun i rhiefirhọ uvuẹn ogame i Jehova rẹ aye  ine kerabo iruo Uvie na, aye ina sabu rhiẹ ekobaro ọke ephian, ya ga ekete a mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na, wian uvuẹn umẹ ra bọn ebanbọn, jeghwai riẹ Isukuru Harẹn Ighwoghwẹmro Uvie na. Imizu emẹse ezẹko a tobọ riẹ isukuru i Gilead.

18. Marhẹ imizu emẹse ri kpako ne ine ru dje uduefigbere phia?

¹⁸ Imizu emẹse ri kpako ne jeghwai ebrurhọ rẹn ukoko na. E ghini vwo ẹguọlọ kpahen imizu emẹse enana! Ezẹko usuẹn aye i vwa sabu ruẹ te oborẹ aye e ruẹ bi uvuẹn ogame i Jehova-a, ọrẹn, aye ina ji sabu fiudugbere jeghwai wian owian. (Se Titus 2:​3-5.) Jerẹ udje, omizu ọmase rọ kpako ne, ọ guọlọ uduefigbere ọrhọ ha urhebro rẹn omizu ọmase ro rhiẹ uphuphẹn kpahen osẹme ro serhọ. Ọye ọ vwọ samọ van ghwu uphuphẹn na kpahen aruo osẹme ọnẹye-en, ọrẹn, omizu rọ kpako ne na, ọnọ sabu ha urhebro rẹn uphuphẹn na no roro kpahen oborẹ osẹme ọnẹyen ọ hobọte awọrọ lele. (1 Tim. 2:​9, 10) Aruo urhebro ọrana, ọ sabu te ọmudu na.

19. (a) Marhẹ imizu ehworhare ri bromarhame ne, ine ru fiudugbere? (b) Marhẹ Philippians 2:13 ọrhẹ 4:​13, ono ru ha userhumu rẹn imizu ehworhare fiudugbere?

¹⁹ Imizu erọrọ ri ji guọlọ uduefigbere nẹ aye i sabu tuẹn owian rhọ, yẹ imizu ehworhare ri bromarhame ne. Ehworhare ri vwo uduefigbere ri jeghwai vwo omwemẹ rẹ aye ina kpare ohwan, ebrurhọ rẹn ukoko na. (1 Tim. 3:⁠1) Ọrẹn, imizu ezẹko ina sabu ti rierhumu rẹ aye ine ru riaro. Jerẹ udje, omizu ọhworhare ro ru ọdandan bi ne, ọnọ sabu rhe roro taghene ọye o mwuovwan ro no rhiẹ odibo owian yanghene ọkpako uvuẹn ukoko na-a. Omizu ọrọrọ ọnọ sabu roro taghene ọye ọ sabu wian owian ra yẹriẹ-ẹ. Orhianẹ we roro omaran, Jehova ọnọ sabu ha userhumu wẹn fiudugbere. (Se Philippians 2:13; 4:13.) Karorhọ taghene ọke owu, Moses o rorori taghene ọye o mwuovwan rọ nọ wian owian ra yẹriẹ-ẹ. (Ex. 3:11) Ọrẹn, Jehova ọ ha userhumu riẹn, ọke oru, Moses no ghini fiudugbere wian owian na. Omizu ọhworhare ro bromarhame ne, ọnọ sabu ji fiudugbere nyoma ọnọ nẹrhomo vwe i Jehova jeghwai se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ. Erhe roro kodo kpahen ikuegbe ihworho ri fiudugbere, ọnọ ji ha userhumu phia. Omizu na ọnọ sabu ta rẹn ekpako ukoko na nẹ aye i yonie, nọ jeghwai homakpahontọre wian owian ra yẹriẹ ephian. A ha urhebro rẹn imizu ehworhare ri bromarhame ne, nẹ aye i wian gbanhon uvuẹn ukoko na!

20, 21. (a) Imwẹro ọgo yi David ọ yẹ Solomon? (b) Imwẹro ọgo ya na sabu vwo?

²⁰ Orodje David ọ karorhọ i Solomon taghene i Jehova ọrhẹ ọye ine gbe rhirhiẹ ye, bọmọke owian ebanbọn oghwa ẹga na ono hin. (1 Chron. 28:20) Nime Solomon ọ ha urhebro ọsẹ ye te ọmudu, ọye ọrhọ lẹrhẹ uphuphẹn rọ havwọ ọrhẹ je rhe ekwakwa bun rhiẹ ukọ riẹ-ẹn. Solomon o dje uduefigbere phia, nọ wian owian na, nyoma userhumu i Jehova nọ sabu bọn oghwa ẹga ọduado na hin uvwre ẹgbukpe irhiruẹ gbẹ uphrophro.

²¹ Jerẹ oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn i Solomon, ọnọ ji sabu yẹ ọwan uduefigbere ra na wian owian ọwan, uvuẹn ekrun na ọrhẹ uvuẹn ukoko na. (Isa. 41:​10, 13) Erhe fiudugbere uvuẹn ogame ra harẹn i Jehova, ana mẹrẹn ebrurhọ ọke ọnana ọrhẹ ọke rọ sa na. Omarana, “fiudugbere . . . ne wu tuẹn owian rhọ.”