1. Izede oghẹnrensan ọgo yi Jehova o ru dje omayen rẹn Moses, mesoriẹ ọnana o rhiẹ oborẹ ọ ghanranren omamọ?

UVUẸN erhirhiẹ owu, Osolobrugwẹ no dje omayen rẹn i Moses nyoma o se odẹ ye riẹn jeghwai hunute iruemru enẹyen. Iruemru erukaro ro kiki hunute yẹ arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn. (Se Exodus 34:​5-7.) Manẹ i Jehova ọ sabu hunute omẹgbanhon ọrhẹ ẹghwanren ọnẹyen. Ọrẹn, nime Moses ọ guọlọ vwo imwẹro sẹ i Jehova ọnọ ghini hobọtua ye, Jehova nọ karunumwu iruemru ri djephia taghene ọye o vwo omwemẹ rọ nọ ha userhumu rẹn idibo yi. (Ex. 33:13) Orhiẹ emru omamerhomẹ taghene i Jehova ọ hunute iruemru eghoghanren enana ọ ki hunute eri hẹrhẹre na. Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ta kpahen uruemru re dje arodọmẹ phia, nọyẹ re rhe oborẹ ohworho ọ rioja te, na jeghwai vwo omwemẹ re ne ruẹ emru kpahiẹn.

2, 3. (a) Me yo djephia taghene a ma ituakpọ rhẹ uruemru re dje arodọmẹ phia? (b) Mesoriẹ o fo ne roro kpahen oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen uruemru arodọmẹ?

² A ma ituakpọ uvuẹn ohọhọme Osolobrugwẹ. Omarana, nime i Jehova o dje arodọmẹ harẹn ihworho, nọ lẹrhẹ ituakpọ ephian ji dje arodọmẹ phia. Ihworho ri vwa tobọ rhe i Jehova, e ji dje  arodọmẹ phia. (Gen. 1:27) Iyẹnrẹn buebun kpahen ihworho ri dje arodọmẹ phia i ha uvuẹn i Baibol na. Karorhọ ikuegbe igberadja awanva ri kpare ẹzọn bru Orodje Solomon, kpahen ohworho ro ghini rhiẹ izu ọmọ owu. Ọke i Solomon ọ damu aye ni taghene e bru ọmọ na akwava, ọmase ro ghini rhiẹ izu ọmọ na no vwo arodọmẹ kpahen ọmọ na. Ọrana no mwurien kpare idjaghwẹ ro no tiobọnu ọmọ na rẹn ọmase ọreva na. (1 Ki. 3:​23-27) Gbe ji roro kpahen ọmọ ọgbọtọ i Pharaoh ro simi Moses ọke ọ ha ọmọboban. Dedevwo, o rheri taghene i Moses ọmọ itu i Hebrew re brorhiẹn kpe, ọye no vwo arodọmẹ kpahen i Moses, nọ jeghwai brorhiẹn rọ nọ hẹrote yi jerẹ ọmọ ọnẹyen.​—⁠Ex. 2:​5, 6.

³ Mesoriẹ o fo ne yono kpahen uruemru arodọmẹ? Nime i Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan na hẹrokele i Jehova. (Eph. 5:⁠1) Itiọrurhomẹmro, a ma ituakpọ rhẹ uruemru re dje arodọmẹ phia, ọrẹn, nime a ha ọdandan riuku mie Adam, nọ lẹrhẹ ọwan vwo ọdamẹ kpahen oma ọwan ọvo. Ọkezẹko, ọ bẹn re ne brorhiẹn sẹ ana ha userhumu rẹn awọrọ yanghene ana tẹnrovi oma ọwan ọvo. Me yọ nọ ha userhumu wẹn vwo arodọmẹ jeghwai rhe dje yi phia? Ọrukaro, o fori ne wu dabu roro kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ awọrọ i ru dje arodọmẹ phia. Ọreva ye, o fori ne wu roro kpahen oborẹ wu ne ru hẹrokele udje i Jehova, kugbe erere ro no nẹ erhumie rhe.

4. (a) Mesoriẹ i Jehova o dje emakashe yi riẹ Sodom? (b) Me yẹ iyẹnrẹn kpahen i Lot ọrhẹ emọyen egbọtọ awanva i yonirin ọwan kpahen i Jehova?

⁴ O vwo erhirhiẹ buebun uvuẹn i Baibol na ri Jehova o dje arodọmẹ phia. Gbe roro kpahen udje i Lot. Ẹhẹn i Lot ro rhiẹ ọvwata o seriotọre fọkiẹ irueruo ofa rẹ ihworho re rhirhiẹ Sodom ọrhẹ Gomorrah e ruẹ. Omarana, Jehova no brorhiẹn rọ nọ ghwọghọ aye. (2 Pet. 2:​7, 8) Ọrẹn, Osolobrugwẹ no dje emakashe ye simi Lot. Aye ni ta rẹn Lot ọrhẹ ekrun ọnẹyen taghene aye i zẹ nẹ emwa erana. “Fọkiẹ arodọmẹ i Jehova o vwo kpahiẹn, [emakashe] na ni mọrọn obọ ye ọrhẹ obọ aniẹ kugbe abọ emọyen egbọtọ awanva ọke ro gbeghẹrẹ, aye ni sunrun aye te otafe amwa na.” (Gen. 19:16) Udje ọnana o djephia taghene i Jehova o vwẹruọ erhirhiẹ egbogbanhon rẹ ihworho yi a dẹrughwaroghwẹ?​—⁠Isa. 63:​7-9; Jas. 5:​11, ftn.; 2 Pet. 2:⁠9.

5. Marhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn 1 John 3:​17, ono ru ha userhumu rẹn ọwan dje arodọmẹ phia?

⁵ Jehova o dje arodọmẹ phia, nọ jeghwai yono ihworho yi nẹ aye i dje uruemru ọghoghanren ọnana phia. Roro kpahen urhi ri Jehova ọ yẹ emọ Israel kpahen uruemru ra ha ewun ohworho orhianẹ ọ riosa. (Se Exodus 22:​26, 27.) Ohworho ra riosa ye na, ọnọ sabu ha izede ọkon rhe roro taghene ọrhọ ha ewun ohworho rọ riosa ye na, ọ mẹrẹn ewun ro no kurhọ semerhẹ-ẹn. Ọrẹn, Jehova o yono ihworho yi nẹ aye i kẹnoma rẹn uruemru ọkon ọrana. O fori nẹ ihworho yi, i dje arodọmẹ phia. Me yẹ uruemru-urhi ọrana o yonirin ọwan? Orhianẹ ọwan ina sabu ha userhumu rẹn omizu rọ ha erhirhiẹ ọgbogbanhon, o fori na ha userhumu riẹn.​—⁠Col. 3:12; Jas. 2:​15, 16; se 1 John 3:⁠17.

6. Me ya na sabu yono nẹ uruemru ri Jehova ọ damoma ọke ephian nọ lẹrhẹ emọ Israel ghwẹriẹ?

⁶ Jehova ọ jeghwai dje arodọmẹ rẹn emọ Israel ọke aye a tobọ ruẹ edandan. Baibol na ọrhọ ta: “Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ esẹ aye ride nọ ha orhetio rẹn aye nyoma inyikọ ye ọke ephian, fọkime o vwo arodọmẹ kpahen ihworho yi ọrhẹ ekete ro rhirhiẹ.” (2 Chron. 36:15) O ji fo ne vwo arodọmẹ kpahen ihworho ri na sabu wene akpenyerẹn aye jeghwai vwo ekwerhọ i Jehova? Jehova ọ guọlọ  nẹ ohworho owuorowu o hwu, ọke rọ nọ ghwọghọ akpọ ọnana-a. (2 Pet. 3:⁠9) Omarana, jene rhe ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn ihworho buebun, bọmọke i Jehova ọnọ ghwọghọ evwọkon na.

7, 8. Mesoriẹ ekrun owu e vwo imwẹro taghene i Jehova o dje arodọmẹ rẹn aye?

⁷ Ana sabu hunute ọke sansan ri Jehova o dje arodọmẹ phia. Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn ekrun idama owu re ne se Milan, rọ ha ẹgbukpe 12. Uvwre ọtonrhọ ẹgbukpe 1990, egbamwa sansan a wọnrọn jeghwai kpe omoma aye. Milan, omizie ọkokamu, ọsẹ ye ọrhẹ izie, kugbe Iseri Jehova erọrọ ni ruẹ ibọsu ro nẹ Bosnia riẹ Serbia. Aye e riẹ omẹvwa ọduado rẹ ọsẹ ọrhẹ izu i Milan, a guọlọ bromarhame. Ọke aye e te ughere amwa na, isodja ezẹko ni lọrẹ ekrun i Milan nẹ ibọsu na nime aye ihworho amwa ọrọrọ; ọrẹn, isodja na ni nyajẹ imizu ri hẹrherẹ na vwo nẹ aye i nyarhẹn. Ọke aye a daji avwaye te ẹdọke eva ne, isodja ro mwu rẹ aye na no se olotu aye nyoma ifonu, nọ nọriẹn kpahen oborẹ aye ine ru ihworho na. Isodja na o mevi obaro ekrun na, omarana aye ne rhon oborẹ olotu isodja na ọ ta rẹn isodja ọreva na, “Ha aye nẹ avwaye, ne wu sa aye kpe!”

⁸ Uvwre ọke olotu isodja na ọ tẹmro rẹn isodja ri hẹrhẹre, ehworhare awanva ni bru ekrun na rhe, aye ni bẹbẹ dje oma aye phia taghene aye Iseri Jehova. Ihworho ri hẹrhẹre uvuẹn ibọsu na, i ta rẹn aye kpahen oborẹ ọ phiare. Ehworhare awanva na ni ta rẹn Milan ọrhẹ omizie nẹ aye i ruẹ imoto aye, nẹ aye i kpare aye vrẹn ughere amwa na, nime isodja na i vwe ni ẹbe emọvwerhe-e. Ehworhare awanva na ni ta rẹn ọsẹ ọrhẹ izu i Milan nẹ aye i nya izede ọrọrọ ya vwa emọ aye. Milan o rhe sẹ ọye ọnọ chẹẹ yanghene ọnọ viẹ fọkiẹ oborẹ aye i tare na-a. Ọsẹ ọrhẹ izu i Milan ni nọ ehworhare awanva na, “Are i rorori taghene isodja na ina nyajẹ ame vwo nẹ ame i nyarhẹn?” Ọrẹn, ọke aye a nyarhẹn, nọ họhọre taghene isodja na i vwa tobọ mẹrẹn aye-e. Ọsẹ ọrhẹ izu i Milan ni kwomakugbe emọ aye uvuẹn obọreva ughere amwa na. Aye ni riẹ omẹvwa ọduado na, aye ni vwo imwẹro taghene i Jehova yọ kpahenrhọ ẹrhomo aye nyoma ọ sa aye erhumu. Nyoma i Baibol na, ọwan i rheri taghene i Jehova ọ vwọ sẹrorẹ idibo yi izede igbevwunu ọke ephia-an. (Acts 7:​58-60) Ọrẹn ọke oru, Milan nọ tare, “Ọ họhọre taghene i Jehova o dje emakashe enẹyen ye tuẹ ikẹro isodja na, Jehova nọ ha izede ọrana simi ame.”​—⁠Ps. 97:⁠10.

9. Me yi Jesu o ru kpahen erhirhiẹ ihworho ra nyalelie? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁹ Ọwan ina sabu yono nẹ udje i Jesu. Ọke i Jesu ọ mẹrẹn ihworho buebun, arọ aye nọ dọn riẹn “fọkime aye i djabọ jeghwai họhọ igegede ra nya sa nya rie, ri vwe vwo ohworho ro sun aye.” Me yo ru kpahen erhirhiẹ ihworho na i havwọ? Jesu “no yono aye ekwakwa buebun.” (Matt. 9:36; se Mark 6:34.) Uruemru i Jesu ọ vẹnẹ uruemru itu i Pharisee na, ri vwe vwo omwemẹ rẹ aye ina ha userhumu rẹn ivwiegbere. (Matt. 12:​9-14; 23:4; John 7:49) Wu vwo aruo omwemẹ ri Jesu o vwori ro no yono ihworho ri guọlọ rhe kpahen Osolobrugwẹ?

10, 11. Ọke ephian yẹ arodọmẹ o serhọ? Dje yi fiotọre

¹⁰ Ọrẹn, ọrana o mevirhọ taghene o fori ne rhe dje arodọmẹ phia uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ-e. Idje i Baibol ra hunute oberun na, i djephia taghene Osolobrugwẹ o gbe arodọmẹ rẹn ihworho uvuẹn erhirhiẹ ro serhọ. Jerẹ udje, Orodje Saul ọ tiẹn uvwele i Jehova ọke ro roro taghene ọye o dje arodọmẹ rẹn ohworho. Saul o kwe kpe Agag ro rhiẹ ọvwreghrẹn Osolobrugwẹ-ẹ, ọ jeghwai kpe omamọ eranmo ri ha uvuẹn amwa na-a. Fọkiẹ ọrana, Jehova nọ tiẹn i Saul ro rhiẹ Orodje ro suẹn Israel. (1 Sam. 15:​3,  9, 15, ekete ra djokarhọ) Itiọrurhomẹmro, Jehova yẹ oguẹnzọn ọvwata. Ọye o rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ohworho, ọ jeghwai rhe ọke ro fori ro no dje arodọmẹ phia. (Lam. 2:17; Ezek. 5:11) Phẹrẹkpẹ, Jehova ọ samọ brorhiẹn kpe ihworho ri vwe kwe huvwele yi. (2 Thess. 1:​6-10) Ọrana orhiẹ ọke ro no dje arodọmẹ phia rẹn evwọkon ro brorhiẹn kpe ne-e. Ukpomaran, ọrana ono djephia taghene Osolobrugwẹ o gbe arodọmẹ rẹn ihworho ọsoso, rẹ ọye ono simirhọ.

¹¹ Itiọrurhomẹmro, orhiẹ ọwan yi ne brorhiẹn sẹ ohworho ono nyerẹn yanghene ana ghwọghiẹ-ẹ. Ukpomaran, o fori ne ru oborẹ ana sabu ru neneyo a ha userhumu rẹn ihworho. Marhẹ ene ru gbe arodọmẹ rẹn ihworho? Jene yono kpahen izede ezẹko.

12. Marhẹ wu ne ru dje uruemru arodọmẹ rẹn ihworho?

¹² Ha userhumu phia rẹn ihworho kẹdẹkẹdẹ. Re ne gbe arodọmẹ rẹn ereva ọwan ọrhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na, yẹ oborẹ Ilele Kristi urhomẹmro ine vi rhe ruẹ. (John 13:​34, 35; 1 Pet. 3:⁠8) Arodọmẹ o ji mevirhọ uruemru “re lele ohworho rioja kugbe.” Ohworho ro dje arodọmẹ phia, o vwo omwemẹ ro no ti ojẹriọ ihworho nẹ aye oma. O fori ne wu guọlọ izede wu ne ji ru omaran rẹn ihworho! Jerẹ udje, wu na sabu ha userhumu rẹn ohworho nyoma wu ne lelie wian owian yanghene nya urhomu riẹn.​—⁠Matt. 7:⁠12.

13. Iruemru ego yẹ Ilele Kristi e djephia oghwọghọ kpregede ọrhọ homaphia?

¹³ Vwobọrhọ owian ra ha userhumu phia, oghwọghọ kpregede ọrhọ phia. Arha mẹrẹn ihworho ra rioja fọkiẹ oghwọghọ kpregede, o fori na ha userhumu rẹn aye. E rheri taghene Iseri Jehova a ha userhumu phia ọke ra guọliẹ. (1 Pet. 2:17) Omizu owu ro rhirhiẹ obẹ Japan, o rhiẹromẹrẹn oghwọghọ ọke otọre o kpogho gbangbanhon jeghwai lẹrhẹ ame kpare ruẹ amwa uvuẹn ẹgbukpe 2011. Ọmase na nọ tare taghene, “ọ mẹrẹn urhebro” ọke ihworho buebun ri nẹ Japan ọrhẹ ekete erọrọ rhe, a ha userhumu rẹn aye kwaphie ekwakwa aye. Ọmase na nọ yare: “Ọnana ọ lẹrhere mẹ rhe taghene i Jehova ọ hẹrote  mẹ. Iseri enẹyen a ha userhumu rẹn omoma aye. Ọrana ọ ji lẹrhe mẹ rhe taghene imizu ri ha ekete ephian uvuẹn akpọ na a nẹrhomo rẹn ame.”

14. Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ihworho ri ho ne ọrhẹ ere kpomẹ?

¹⁴ Ha userhumu rẹn ihworho ri ho ne ọrhẹ ere kpomẹ. Arha mẹrẹn ihworho ri ho ne yanghene ihworho re kpomẹ, o fori na ha userhumu rẹn aye. Ọwan e fiẹrorhọ taghene emiamo ọrhẹ ọho ine nie phẹrẹkpẹ. Omarana, ọwan na nẹrhomo nẹ Uvie Osolobrugwẹ ọ rhe. Ọrẹn vwana, o fori na ha userhumu rẹn ihworho ri ha erhirhiẹ ọgbogbanhon. Roro kpahen oborẹ ọyẹbe owu ọ ya kpahen izie rọ ho ne omamọ, rọ jeghwai kpomu emiamo rọ hobọte aphẹrhiẹn yen. Ẹdẹ owu, izie no gbe omayen ghwu, nime o kiki te ekete ro kpitanghwẹ-ẹ. Ọke rọ damoma ro no ruẹ omayen fon, ihworho ni hobọ fomu ighwe yi. Ihworho ri hobọ fomu ighwe na yẹ Iseri Jehova awanva re bru ọmase na sa ọke ephian. Imizu na ni nọriẹn sẹ o vwo oborẹ aye ine ru ha userhumu riẹn. Ọmase na nọ tare, “dedevwo ofa ọ ro mẹ, o vwo oborẹ are ina sabu ru.” Iseri Jehova na ni ha userhumu riẹn ruẹ omayen fon. Aye ni gbe iti riẹn nọ da, aye ni jeghwai lelie gbikun. Oma ọ merhen ọmọyen ro rhiẹ ọyẹbe na omamọ. Ọyẹbe na nọ tare: “Mi kpẹmẹ Iseri Jehova erana omamọ. Aye e ruẹ lele oborẹ aye e ghwoghwo.” O fori nẹ arodọmẹ re vwo kpahen ihworho re kpomẹ ọrhẹ eri ho ne, ọ lẹrhẹ ọwan ha userhumu rẹn aye.​—⁠Phil. 2:​3, 4.

15. Uphẹn sansan ego ye owian aghwoghwo na ọ ye ọwan?

¹⁵ Sa ihworho erhumu nẹ aye i rhe Osolobrugwẹ. Ọwan i guọlọ ha userhumu rẹn ihworho fọkiẹ ebẹnbẹn ọrhẹ ọfiamu aye a dẹrughwaroghwẹ. Izede rọ mai rhomu re ne ru ọnana ye ne yono aye kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ oborẹ Uvie na ono ru rẹn ituakpọ. Izede ọrọrọ yẹ ọrẹ ana lẹrhẹ aye mẹrẹn erere rọ havwiẹ ra na nyalele urhi Osolobrugwẹ. (Isa. 48:​17, 18) Iruo Uvie na, owian rọ họghọ rẹn i Jehova jeghwai dje arodọmẹ ọnẹyen phia. Wu na sabu vwobọrhọ rhọ ye ghwẹ oborẹ we ruẹ bi?​—⁠1 Tim. 2:​3, 4. 

16. Marhẹ ohworho ro vwo arodọmẹ o ru mẹrẹn erere?

¹⁶ Idọkitọ buebun i tare taghene erhe dje arodọmẹ phia, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo oma ọkpokpọ, ọrhẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ. Wu rha ha userhumu rẹn ihworho ra dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn, wu ne vwo omamerhomẹ, ifiẹrorhọ, igbehian, ọrhẹ omamọ iroro. Itiọrurhomẹmro, wu rhe dje arodọmẹ phia ọnọ yọ erere. (Eph. 4:​31, 32) Ilele Kristi ra userhumu rẹn awọrọ, e vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron, nime aye i rheri taghene aye e ruẹ lele iruemru-urhi Baibol na. Ihworho re dje arodọmẹ phia, e rhiẹ omamọ ọsẹ yanghene izu, omamọ esa yanghene ane, ọrhẹ omamọ ugbehian. Ihworho re dje arodọmẹ phia, na ji sabu vwo ihworho ri na ha userhumu rẹn aye, aye i rha guọliẹ.​—⁠Se Matthew 5:7; Luke 6:⁠38.

17. Mesoriẹ wa guọlọ vwo uruemru arodọmẹ jeghwai rhe dje yi phia?

¹⁷ Itiọrurhomẹmro, ne dje arodọmẹ phia o rhomu rẹn ọwan, ọrẹn, ọrana vwo rhiẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan dje yi phia-a. O fori ne vi dje arodọmẹ phia, nime ọwan i guọlọ hẹrokele i Jehova Osolobrugwẹ ro rhiẹ Esiri ẹguọlọ ọrhẹ arodọmẹ. (Prov. 14:31) Ọye o dje omamọ udje na rẹn ọwan ne. Omarana, o fori ne ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri, na hẹrokele i Jehova dje arodọmẹ phia, na sabu toroba ẹguọlọ ọrhẹ omamọ onyerẹnkugbe uvwre ihworho ephian.​—⁠Gal. 6:10; 1 John 4:⁠16.