1, 2. (a) Me yọ nọ sabu phia erhe vwo uruemru omerhesu-un? (b) Mesoriẹ urhomu-ẹmro ọnana o rhiẹ emru ọghoghanren ekete ọke ọ havwọ na?

OMERHESUN uruemru rẹ Osolobrugwẹ ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan vwo. (Gal. 5:​22, 23) Jehova ọ sabu sun omayen uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ. Ọren, ọ bẹn rẹn ituakpọ ri vwa gba, aye ina sẹrorẹ uruemru omerhesun. Itiọrurhomẹmro, ihworho buebun a dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn nime aye i vwa sabu sun oma aye-e. Fọkime ihworho i vwa sabu sun oma aye-e, nọ lẹrhẹ aye kpọke uvuẹn owian aye, aye i vwe rhe ji ruẹ riaro uvuẹn isukuru ọrhẹ ekete iruo aye-e. Ọnana ọ ji suẹ uruemru aruehinmo, enyo ẹda vrẹn oma, ozighi egbe, orọnmo ẹfan, osa ẹriọ, emiamiamo ugboma, emiamo ọfanrhiẹn, uruemru re rhiẹ ọvrẹn rẹn erharhere irueruo, ezẹko a mẹrevwan rẹ aye i vwa guọlọ, kugbe ekwakwa erọrọ. Habaye, ọnọ ji sabu lele fi ọrẹ e fi ohworho ro vwo rhe omayen sun rhẹ ekanron.​—⁠Ps. 34:​11-14.

² Itiọrurhomẹmro, ihworho ri vwe rhe oma aye suẹn, na suẹ ebẹnbẹn rẹn oma aye ọrhẹ awọrọ. Inyenana, uruemru je rhe oma sun o biomẹrhọ biomẹrhọ. Ọke e tu yono kpahen uruemru omerhesun uvwre ẹgbukpe 1940, a mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho i vwo uruemru omerhesun, ọrẹn, oborẹ e yono mẹrẹn o vwo ji jiri na, o djephia taghene uruemru je rhe oma sun o biomẹrhọ biomẹrhọ. Ọnana o gbe Ilele Kristi urhomẹmro unu-u, nime i Baibol na ọ tare taghene uruemru je rhe oma sun ọnọ homaphia uvuẹn “ẹdẹ ri koba na.”​—⁠2 Tim. 3:​1-3.

3. Mesoriẹ o fo nẹ Ilele Kristi i vwo uruemru omerhesun?

 ³ Mesoriẹ o fo ne vwo uruemru omerhesun? Jene yono kpahen iroro eghoghanren eva. Ọrukaro, a mẹrenriẹn vwrurhe taghene ihworho ra sabu sun oma aye, i vwe vwo ebẹnbẹn buẹ-ẹn. Aye a ji sabu sun iroro aye, aye e vwo omamọ onyerẹnkugbe, aye i vwa ji kiki mwuomarhọ, tuekwẹre yanghene vwo ọfiamu-u. Ọreva, na sabu mẹrẹn ebrurhọ Osolobrugwẹ, o fori na tiẹn ọdandan ọrhẹ ojemẹ esọsọ. Fọkime Adam ọrhẹ Eve e sun oma aye-e, nọ lẹrherẹ aye ruẹ ọdandan. (Gen. 3:⁠6) Jerẹ Adam ọrhẹ Eve, ihworho buebun ri vwe ji rhe oma aye suẹn, a ji dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn sansan.

4. Urhebro ọgo yọ havwiẹ rẹn ihworho ra damoma rẹ aye ine sun oma aye?

⁴ O vwo onyakpọ owuorowu rọ nọ sabu rhe omayen sun izede rọ gbare-e. Jehova ọ dabu rhe omẹdamu idibo yi rẹ aye ine sun oma aye, ọ ji guọlọ ha userhumu rẹn aye. (1 Ki. 8:​46-50) Jerẹ ugbehian ro vwo ẹguọlọ, Jehova ọ ha urhebro rẹn ihworho ra ga ye, ra damoma rẹ aye ine sun oma aye uvuẹn ada ezẹko uvuẹn akpenyerẹn aye. Jene yono kpahen izede sansan ri Jehova o dje omerhesun phia. Ana jeghwai yono kpahen ihworho ri rhe oma aye sun ọrhẹ eri vwe rhe oma aye sun uvuẹn i Baibol na. Ana jeghwai roro kpahen iyono eghoghanren ri na sa ọwan erhumu sun oma ọwan.

5, 6. Idje ego yi Jehova ọ haphia kpahen omerhesun?

⁵ Jehova o dje uruemru omerhesun phia izede rọ gbare, nime irueruo enẹyen ephian i gbare. (Deut. 32:⁠4) Ọrẹn, ọwan ihworho re vwa gba. Omarana, na sabu vwẹruọ uruemru omerhesun, o fori ne roro kpahen udje i Jehova neneyo na sabu hẹrokelie. Erhirhiẹ ego yi Jehova o dje uruemru omerhesun phia?

⁶ Gbe roro kpahen oborẹ i Jehova o dje uruemru omerhesun phia, ọke Echu ọ kparehasuiẹ. O fori na kwaphiẹ ẹmro ọrana rhọ. Itiọrurhomẹmro, ẹkparehaso i Dẹbolo na ọ lẹrhẹ emakashe ri vwo atamwu kpahen i Jehova tuekwẹre jeghwai vwo utuoma kpahen Echu. Ọkezẹko, evwan o ji biomuo ọke we rhiẹromẹrẹn ojẹriọ rẹ Echu ọ soro rẹn ituakpọ. Ọrẹn, Jehova o brokpakpa brorhiẹ-ẹn. Ọye o brorhiẹn ọke ro serhọ. Jehova o vwo edirin rọ jeghwai dje uruemru ọsoso phia sekpahen ẹkparehaso Echu. (Ex. 34:6; Job 2:​2-6) Mẹsoriẹ? Jehova ọ ha uphẹn rhotọre nime ọye ọ guọlọ nẹ ohworho owuorowu ọ ghwọghọ-ọ, ọrẹn “ọ guọlọre nẹ ihworho ephian i ghwẹriẹ.”​—⁠2 Pet. 3:⁠9.

7. Me ya na sabu yono nẹ udje i Jehova?

⁷ Uruemru omerhesun ri Jehova o djephia o yonirin ọwan taghene o fori ne sun ẹmro ra ta ọrhẹ idjaghwẹ ọwan; o fo ne brokpakpa brorhiẹ-ẹn. Wu rha dẹrughwaroghwu orhienbro ọghoghanren, dabu roro kpahiẹn wu ki brorhiẹn. Nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ ẹghwanren wu na tẹmro yanghene brorhiẹn rọ gbare. (Ps. 141:⁠3) Erhe biomevwan yanghene arha tuekwẹre, ọ lẹrhẹ ruẹ ekwakwa vrẹn ovwan. Ọke buebun, ẹmro yanghene irueruo ọwan ezẹko a da ọwan orho jiribẹn.​—⁠Prov. 14:29; 15:28; 19:⁠2.

8. (a) Bọgo ya na mẹrẹn idje ihworho ri vwo omamọ iruemru? (b) Me yọ ha userhumu rẹn i Joseph sabu fi oriẹriẹme ane i Potiphar kparobọ? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁸ Ihworho ego yi dje ọghanronmẹ re ne sun oma ọwan phia uvuẹn i Baibol na? Ọkezẹko, wu sabu karorhọ ihworho ri dje omerhesun phia ọke a damu aye ni. Owu usuẹn ihworho erana yẹ Joseph rọ rhiẹ ọmọ i Jacob. Ọye o dje omerhesun phia ọke rọ ga uvuẹn oghwa i Potiphar ro rhiẹ olotu isodja  i Pharaoh. Ane i Potiphar no vwo ẹguọlọ kpahen i Joseph, nime Joseph o vwo erhumu omamọ, ane i Potiphar nọ damoma rọ nọ riẹriẹ i Joseph no lelie gbọfanrhiẹn. Me yọ ha userhumu rẹn i Joseph fi oriẹriẹme ọnana kparobọ? O vwo ẹfro-o, Joseph ọ dabu ha ọke roro kpahen oborẹ ono nẹ erhumie rhe, orho ru ọdandan ọrana. Ọke erhirhiẹ na ọ gbanhon omamọ ne, Joseph nọ zẹre. Ọye o roririe: “Marhẹ mi ne ru ruẹ ọdandan ọghwaghwa ọnana haso Osolobrugwẹ?”​—⁠Gen. 39:​6, 9; se Proverbs 1:⁠10.

9. Marhẹ wu ne ru sabu mwuegbe oma ọnọ ne wu sabu fi edamuni kparobọ?

⁹ Me ye yono nẹ udje i Joseph? O fori na zẹ nẹ ọdamuni re ne gbe urhi Jehova ghwu. Bọmọke ihworho ezẹko i ki rhiẹ Iseri Jehova, aye i dẹrughwaroghwu uruemru ẹre bun phan, ẹda bun phan, isigẹti ephopho, imwu egbogbanhon ẹha, uruemru ọfanrhiẹn, ọrhẹ irueruo ibiobiomu erọrọ. Ọke aye a tobọ bromarhame hin, aye i ji dẹrughwaroghwu ọdamuni aye ina rharhumu ru irueruo erana. Ọrẹn, wu rha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ rọ nọ sabu lẹrhuọ ja nyalele irhi Jehova, o fori ne wu dabu ha ọke roro kpahen oborẹ ono nẹ erhumie rhe ọrhẹ oborẹ ọnọ hobọte onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova lele, ọrhianẹ we sun oma ọnọ kpahen ojemẹ esọsọ erana-a. O fori ne wu ni erhirhiẹ sansan ri na sabu lẹrhuọ dẹrughwaroghwu edamuni, ne wu jeghwai brorhiẹn wu na kẹnoma rẹn aye. (Ps. 26:​4, 5; Prov. 22:⁠3) Wu rha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ edamuni erana, nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ ẹghwanren ọrhẹ omerhesun ne wu sabu fi erhirhiẹ na kparobọ.

10, 11. (a) Erhirhiẹ ọgo yẹ iphuphẹn a dẹrughwaroghwẹ obẹ isukuru? (b) Me yọ nọ sabu sa iphuphẹn erhumu tiẹn ọhiẹn aye ine vwobọrhọ irueruo ri sọre?

¹⁰ Iphuphẹn buebun a ji dẹrughwaroghwẹ aruo ọdamuni ri Joseph ọ dẹrughwaroghwu na. Roro kpahen udje i Kim. Ihworho ri Kim o lele riẹ isukuru kugbe i vwo uruemru ọfanrhiẹn, aye i rha ya riakpọ uvuẹn ehion ọkpughwre ezẹko, aye na ha irueruo ọfanrhiẹn aye wonma. Kim o vwo aruo ikun erana ro no gbe-e. Kim nọ tare taghene nime ọye o vwo uruemru rọ vẹnẹ ọrẹ awọrọ, nọ lẹrhiẹ roro taghene “ọye ọvo yọ havwiẹ kologho,” habaye, o ji roro taghene igbehian yen e nie taghene ọye o rhiẹro-o. Udabọ ọrana, Kim o rheri taghene iphuphẹn buebun a ji dẹrughwaroghwẹ ọdamuni aye ine gbọfanrhiẹn. (2 Tim. 2:22) Ọke buebun igbehian yen a nọ yen sẹ ọye o chọghọ ne. Ọrana nọ yẹ ye uphẹn rọ nọ ta rẹn aye oborẹ ọsoriẹ ọye ọ vwọ guọlọ gbọfanrhiẹn. E jiri iphuphẹn ri brorhiẹn rẹ aye ina tiẹn ọhiẹn aye ine vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn, oma aye ọ ji merhen i Jehova!

¹¹ Baibol na ọ hunute ihworho ri vwe vwo uruemru omerhesun kpahen irueruo ọfanrhiẹn. Ọ jeghwai hunute oborẹ o nẹ erhumu uruemru ọrana rhe. O fori nẹ kohworho kohworho rọ dẹrughwaroghwẹ aruo erhirhiẹ Kim na, o roro kpahen idama ọvwidjigbo ra hunute uvuẹn Proverbs urhomu-ẹmro 7 na. O fori ne ji roro kpahen oborẹ Amnon o ruru ọrhẹ oborẹ o nẹ erhumie rhe. (2 Sam. 13:​1, 2, 10-15, 28-32) Emiemọ, are i sa emọ are erhumu vwo uruemru omerhesun ọrhẹ ẹghwanren sekpahen ọse ẹdjẹ nyoma are ine yono kpahiẹn ọke are e ruẹ uyono ekrun, are ina sabu ha ekete i Baibol ra hunute oberun na ruiruo.

12. (a) Marhẹ i Joseph o ru sun omayen ọke rọ mẹrẹn imizie? (b) Erhirhiẹ ego yo fo ne sun oma ọwan?

¹² Uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, Joseph no dje omamọ udje phia sekpahen omerhesun. Ni Joseph ọ sabu vwẹruọ oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn imizie, orho dje omayen phia rẹn aye ọke aye a rhe ma dẹ emaren obẹ Egypti-i. Ọke ẹhẹn yen o seriotọre omamọ, Joseph  no riẹ okokọ ya viẹ. (Gen. 43:​30, 31; 45:⁠1) Orhianẹ omizu uvuẹn ukoko na yanghene ohworho wu vwo ẹguọlọ kpahen o brorhiẹn ro vwo serhọ, wu rhe sun oma ọnọ jerẹ oborẹ i Joseph o ruru, ọnọ ha userhumu wẹn kẹnoma rẹn uruemru re ruẹ emru vwẹre e ki roro. (Prov. 16:32; 17:27) Wu rhe vwo ohworho re le nẹ ukoko, o fori ne wu sun oma ọnọ ne wu je rhe lelie nyerẹnkugbe phan. Ọ lọhọ re ne sun oma ọwan erhirhiẹ ọrana-a, ọrẹn, arha mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ọwan e ruẹ o serhọ rhẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ tare nyoma i Baibol na, ọrana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan sun oma ọwan.

13. Iyono ego ya na sabu yono mie Orodje David?

¹³ Baibol na ọ hunute uruemru kirighwo rẹ Orodje David o djephia. David o vwo omẹgbanhon omamọ, ọrẹn, ọke Saul ọrhẹ Shimei a lẹrhiẹ tuekwẹre, ọ ha omẹgbanhon ọnẹyen ruiruo izede rọ sọre-e. (1 Sam. 26:​9-11; 2 Sam. 16:​5-10) Ọrana ọ mevirhọ taghene ọke ephian yi David o sun omaye-en, jerẹ udje, David o lele Bath-sheba ghwọwe, ọ jeghwai tuekwẹre ọgbogbanhon ọke i Nabal o dje uruemru ufiuvwele phia. (1 Sam. 25:​10-13; 2 Sam. 11:​2-4) Ọrẹn, ọwan ina sabu yono iyono eghoghanren mie i David. Ọrukaro, o fori nẹ ekpako ukoko i dabu sun oma aye, neneyo aye i ja rha ha omẹgbanhon aye ruiruo izede rọ sọre. Ọreva ye, o fo na hẹroso oma ọwan phan jeghwai roro taghene ọwan i sabu se rhẹ ọdamuni-i.​—⁠1 Cor. 10:⁠12

14. Me yẹ omizu owu o rhiẹromẹrẹn, mesoriẹ o fo ne sun oma ọwan uvuẹn aruo erhirhiẹ ọrana?

¹⁴ Me wu na sabu ru neneyo wu sabu sun oma ọnọ? Roro kpahen oborẹ omizu owu re se Luigi o rhiẹromẹrẹn. Imoto owu ọ bọmọ imoto Luigi. Ohworho rọ bọmọ imoto Luigi na yo ru sọ, ọrẹn, nọ rharhumu phien Luigi jeghwai guọlọ lelie wọnrọn. Luigi nọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ sa ye erhumu vwo omerhesun, Luigi nọ ji damoma rọ nọ bọrọ ohworho rọ bọmọ imoto yi na, ọrẹn, o kwe-e. Luigi nọ dabu ni ẹbe imoto ohworho rọ bọmọ imoto yi na ọke rọ ji tuekwẹre, Luigi nọ nyaje vwo. Ọkprughwrẹ owu ọ vrẹn hin, Luigi nọ rharhumu ya vwa ọmase owu ro ghwoghwo riẹn bi, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene esa ye yọ bọmọ imoto yi na! Ofa nọ ruẹ ọhworhare na, no rhomunu rẹn Luigi fọkiẹ erharhere ẹmro rọ ta riẹn. Ọhworhare na nọ tare taghene ọye ono riẹ ikọmpini ri Luigi o rejista imoto yi, neneyo a kwaphiẹ imoto na. Ọhworhare na no kwomakugbe aniẹ yono i Baibol na, nọ jeghwai vwo omamerhomẹ kpahen oborẹ aye i yonorin na. Luigi nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọ ghanranren omamọ rẹ ọye o sun omayen ọke asidẹnti na ọ phia na, orhianẹ o sun omayen bi-i, manẹ ekwakwa i vwe serhọ-ọ.​—⁠Se 2 Corinthians 6:​3, 4.

15, 16. Marhẹ uyono i Baibol ono ru ha userhumu wẹn ọrhẹ ekrun ọnọ vwo uruemru omerhesun?

¹⁵ Arha dabu fiomarhọ uyono i Baibol na, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo uruemru omerhesun. Karorhọ oborẹ i Jehova ọ ta rẹn i Joshua: “Ọbe Urhi ọnana o vwo nẹ unu ọnọ-ọ, wu ne vi se yi jeghwai roro kpahiẹn ason te uvo, neneyo wu jomarhotọre ru lele ọsoso oborẹ a ya rhẹ uvuien; nẹ ọnọ lẹrhẹ izede ọnọ serhọ jeghwai lẹrhẹ irueru ọnọ rhiẹ ọrẹ ẹghwanren.” (Josh. 1:⁠8) Marhẹ uyono i Baibol na o ru ha userhumu rẹn ọwan vwo uruemru omerhesun?

¹⁶ Ọwan i yonorin taghene i Baibol na, o vwo idje kpahen oborẹ o nẹ erhumu irueruo ọwan sa. Jehova ọ sẹrorẹ iyẹnrẹn enana neneyo a sabu yono emru nẹ aye rhe. (Rom. 15:⁠4) Itiọrurhomẹmro, ọ ghanranren omamọ re ne se aye, roro kokodo kpahen aye jeghwai yono kpahen aye! Roro kpahen oborẹ o ru sekpahuọn ọrhẹ ekrun ọnọ. Nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu  wẹn ne wu sabu ha ẹmro i Baibol na ruiruo. Wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene wu vwiẹlẹre uvuẹn erhirhiẹ omerhesun, gba wian kpahiẹn. Nẹrhomo vwe i Jehova kpahen ovwiẹlẹme na, jeghwai guọlọ izede wu ne ru riaro. (Jas. 1:⁠5) O vwo ẹfro-o, wu na mẹrẹn iyẹnrẹn sansan ri sekpahen omerhesun uvuẹn ẹbe ukoko na ri na ha userhumu wẹn.

17. Izede ego yẹ emiemọ ine ru sabu yono emọ aye kpahen uruemru omerhesun?

¹⁷ Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn emọ enọ, nẹ aye i vwo uruemru omerhesun? Emiemọ i rheri taghene e vwe vwiẹ ohworho rhẹ uruemru omerhesu-un. Omarana, o fori nẹ aye i yono emọ aye nẹ aye i vwo omamọ iruemru nyoma udje aye. (Eph. 6:⁠4) Omarana, are i rha mẹrẹnvwrurhe taghene emọ are e vwo uruemru omerhesu-un, are i gbe ni oma are so sẹ are e dje omamọ udje phia. Are erhe riẹ aghwoghwo ọke ephian, uyono ukoko na jeghwai ru ogame ekrun kugbe, ọ hobọte uruemru emọ na. Orhiẹ ọke ephian wu na yẹ emọ enọ i kemru kemru aye i nekpẹn ye-en. Jehova ọ yẹ Adam ọrhẹ Eve ughwru, orhianẹ aye i huvwele, manẹ ughwru ọrana ọ lẹrhẹ aye vwo uruemru ra hobọtua usun i Jehova. Omaran ọ ji havwọ, emiemọ arha ghwọghwu emọ aye jeghwai dje omamọ udje phia rẹn aye, ono yono emọ na oborẹ aye ine ru vwo uruemru omerhesun. Ẹguọlọ re ne vwo kpahen ọdo usun i Jehova ọrhẹ ọghọ ra na ha rẹn irhi enẹyen, i ha usuẹn iyono eghoghanren rẹ emiemọ ine yono emọ aye.​—⁠Se Proverbs 1:​5, 7, 8.

18. Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene omamọ igbehian ina sabu lẹrhẹ ọwan vwo ebrurhọ?

¹⁸ Itiọrurhomẹmro, o fori nẹ kohworho kohworho i djẹ omamọ igbehian. Mwu ugbehian ri na ha userhumu wẹn bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova ọrhẹ igbehian ri na ha userhumu wẹn kẹnoma rẹn okpetu. (Prov. 13:20) Ihworho ri te edje uvuẹn ukoko na, ina hobọte uruemru ọnọ, ọrana nẹ ono mwuo hẹrokele uruemru omerhesun rẹ aye i vwori. O vwo ẹfro-o, omamọ uruemru ọnọ, ọnọ ji hobọte igbehian enọ. Uruemru omerhesun, ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo ekwerhọ i Jehova, nyerẹn omamọ akpọ jeghwai lele awọrọ nyerẹnkugbe ọrẹ ufuoma.