1, 2. (a) Marhẹ i Jehova o ru vẹnẹ ihworho ri vwo omẹgbanhon uvuẹn akpọ na? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

IHWORHO ri vwo omẹgbanhon ri jeghwai titi e sehiẹn awọrọ. (Matt. 20:25; Eccl. 8:9) Ọrẹn, Jehova o vwo sehiẹn ohworho-o! Dedevwo Jehova yẹ Ọrọmaigbanhon, ọrẹn o roro rẹn ituakpọ ri vwa gba. Jehova ohworho esiri rọ jeghwai vwo arodọmẹ. Jehova o roro rẹn ọwan, nọ jeghwai damerhọ edamẹ ọwan. Jehova “ọ karorhọ taghene ọwan eyẹn,” ọ vwọ nekpẹn oborẹ ọwan ina ja sabu ru-u.—Ps. 103:13, 14.

² Baibol na ọ ta kpahen oborẹ i Jehova o ru roro rẹn idibo yi. Jene yono kpahen idje esa. Ọrukaro, ene yono kpahen oborẹ Jehova ọ ha userhumu rẹn i Samuel ọke rọ ha ọmọvwerhe sabu ta rẹn Orherẹn Ọduado re se Eli kpahen ẹzenguon i Jehova; ọreva, ene yono kpahen obọre i Jehova o ru vwo erhionrin ọke i Moses ọ ta taghene o mwuovwan ro no suẹn emọ Israe-el; ọresa, ene ji yono kpahen oborẹ i Jehova o ru  roro rẹn emọ Israel ọke ro suẹn aye nẹ otọre Egypt. Rẹ ọwan e yono kpahen idje enana, je na djokarhọ oborẹ ana sabu yono kpahen i Jehova ọrhẹ oborẹ ana ha aye ruiruo lele.

3. Me yọ phia rẹn i Samuel ason owu, onọ ọgo ya na sabu nọ? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

³ Samuel ọmọvwerhe ọke rọ ga i Jehova uvuẹn i tabernacle na. (1 Sam. 3:1) Ason owu ọke i Samuel ọ merhẹn, emru igbevwunu nọ phiare. * (Se 1 Samuel 3:2-10.) Samuel no rhon uvwele ro se odẹ ye. No rorori taghene Eli ro rhiẹ Orherẹn Ọduado rọ jeghwai ho ne na yo se yi, omarana, Samuel nọ zẹ bruie, nọ tare: “Mẹmẹ na, wu seri mẹ.” Eli nọ tare taghene o se yi-i. Ọrẹn, ọke uvwele na o se yi te ọgbesa ne, Eli nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Osolobrugwẹ yo se i Samuel. Omarana, Eli nọ ta rẹn i Samuel oborẹ ọnọ kpahenrhọ ye lele, Samuel nọ huvwele yi. Mesoriẹ i Jehova ọ vwọ ta rẹn i Samuel nẹ ọtonrhọ taghene ọye yo se yi? Baibol na ọ ta kpahiẹ-ẹn, ọrẹn, oborẹ ekwakwa i phia lele o djephia taghene i Jehova o roro rẹn i Samuel. Izede ọgo?

4, 5. (a) Marhẹ i Samuel ọ kpahenrhọ urhomu i Jehova o djerie, me yọ phiare urhiọke ẹdẹ ọreva ye? (b) Me yẹ ikun ọnana o yonirin ọwan kpahen i Jehova?

⁴ Se 1 Samuel 3:11-18. Jehova o jurhi rẹn emọ nẹ aye i họghọ rẹn ohworho rọ kpako ne, maido okakuro. (Ex. 22:28; Lev. 19:32) Omarana, no rhiẹ oborẹ ọ bẹn rẹn i Samuel ro no fiudugbere ya ta rẹn Eli kpahen ẹzenguon ọghwaghwa i Jehova na. Itiọrurhomẹmro, Baibol na ọ tare taghene “ofẹn no mwu i Samuel rọ nọ ta rẹn Eli kpahen emena arudo na.” Ọrẹn, Osolobrugwẹ no djephia rẹn Eli taghene ọye yo se i Samuel. Fokiẹ ọrana, Eli nọ ta rẹn i Samuel nọ tẹmro. Eli nọ tare: ‘Wu vwe tiẹ ukorẹ ẹmro owuorowu nu, usuẹn ọsoso oborẹ Jehova ọ ta wẹn na-a.’ Samuel nọ huvwele Eli, nọ jeghwai ta i kemru kemru riẹn.

⁵ Iyẹnrẹn i Samuel o gbe Eli unu-u. Nime o serhọ rhẹ oborẹ odibo Osolobrugwẹ owu re vwe se odẹ ye ọ ji ta riẹn vrẹn ne. (1 Sam. 2:27-36) Ikun ọnana ro sekpahen i Samuel ọrhẹ Eli na, o djephia taghene i Jehova o vwo ẹghwanren, ọ jeghwai roro rẹn ọwan.

6. Iyono ego ya na sabu yono nẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ ha userhumu rẹn i Samuel lele?

⁶ Wẹwẹ uphuphẹn? Orho rhiẹ omaran, ikun i Samuel na o djephia taghene i Jehova o vwẹruọ ebẹnbẹn wa dẹrughwaroghwẹ ọrhẹ iroro ọnọ. Ọkezẹko ofa ọ ruọ wu ne ghwoghwo rẹn imirẹghwa yanghene ofa ọ ruọ wu na vẹnẹ otuẹdẹruọ. Vwo imwẹro taghene i Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ ha userhumu wẹn. Omarana, nẹrhomo vwe yi nẹ ẹhẹn rhe. (Ps. 62:8) Roro kpahen idje uvuẹn i Baibol na jerẹ udje i Samuel. Ne wu jeghwai lele Ilele Kristi ri kpako ne ọrhẹ iphuphẹn tẹmro kpahen oborẹ aye i ru fi ebẹnbẹn aye kparobọ. Itiọrurhomẹmro, aye ina sabu ta wẹn kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn aye, ọkezẹko uvuẹn izede aye i vwe fiẹrorhọ.

7, 8. Marhẹ i Jehova o ru roro rẹn i Moses?

⁷ Ọke i Moses ọ ha ẹgbukpe 80, Jehova nọ yẹriẹ owian ọghwaghwa. Jehova ọ ta riẹn no simi emọ Israel nẹ Egypt. (Ex. 3:10) Ra mẹriẹn taghene i Moses o rhiẹ osuingegede te ẹgbukpe 40 uvuẹn i Midian ne na, ọnana no gberie unu. Moses  nọ nọren: “Mẹmẹ ọrọmo mi ne bru Pharaoh nya, jeghwai simi emọ Israel nẹ Egypt?” Jehova nọ yẹriẹ imwẹro: “Mẹmẹ rhẹ owẹwẹ i gba havwiẹ.” (Ex. 3:11, 12) Jehova nọ jeghwai vive taghene ekpako emọ Israel ina huvwele i Moses. Udabọ ọrana, Moses nọ ji nọ: ‘Orhianẹ aye e kwerhọ oborẹ mi tare na vwo?’ (Ex. 3:18; 4:1) Nọ họhọre taghene i Moses o vwo ẹhẹn eveva! Ọrẹn, Jehova o ji vwo erhionrin kpahiẹn. Itiọrurhomẹmro, Jehova no ji ru emru ọrọrọ. Nọ ha omẹgbanhon rẹn i Moses no ruẹ igbevwunu, ọnana nọ lẹrhẹ i Moses rhiẹ onyakpọ ọrukaro ro ruẹ igbevwunu.—Ex. 4:2-9, 21.

⁸ Moses nọ ji damoma rọ nọ tiẹn owian na, nọ tare taghene ọye o rhe oborẹ a tẹmro-o. Jehova nọ kpahenrhọ riẹn: “Mẹmẹ ọrhẹ owẹwẹ i gba havwiẹ ọke wu na tẹmro, mi ne yonuo oborẹ wu na ta.” Ẹmro enana i wene ẹhẹn i Moses? Ẹjo, nime nọ rharhumu rẹ Osolobrugwẹ no dje ọwọrọ urhomu na. Omarana, evwan ni biomu i Jehova. Ọrẹn, o ji roro rẹn i Moses. Omarana, Jehova nọ ha Aaron mwu no rhiẹ ọtẹmro rẹn i Moses.—Ex. 4:10-16.

9. Marhẹ yẹ erhionrin ọrhẹ uruemru re roro rẹn awọrọ ri Jehova o vwori, o ru ha userhumu rẹn i Moses wian owian yen?

⁹ Me yẹ ọnana o yonirin ọwan kpahen i Jehova? Ra mẹriẹn taghene Osolobrugwẹ yẹ Ọrọmaigbanhon na, manẹ ọ sabu djofẹnmwu i Moses nọ nya urhomu na. Ukpomaran, Jehova o vwo erhionrin kpahen i Moses, nọ ha udu rhọye aghwẹ. Me yo nerhumie rhe? Moses no mo rhiẹ osun rọ damoma ro no nyerẹn rhẹ awọrọ rhẹ ẹhẹn bọrọbọrọ, rọ jeghwai roro rẹn awọrọ jerẹ oborẹ i Jehova o ru riẹn.—Num. 12:3.

10. Arha hẹrokele i Jehova vwo uruemru re roro rẹn awọrọ, erere ego ya na mẹrẹn?

¹⁰ Iyono ra na sabu ha ruiruo: Wẹwẹ esa, ọmiọmọ yanghene ọkpako ukoko? Orho rhiẹ omaran, wu vwo ibiẹ omẹgbanhon. Omarana, no fori ne wu hẹrokele i Jehova nyoma wu ne roro rẹn  awọrọ, jeghwai vwo uruemru esiri ọrhẹ erhionrin kpahen ihworho wa hẹrote! (Col. 3:19-21; 1 Pet. 5:1-3) Wu rha hẹrokele i Jehova ọrhẹ i Jesu Kristi ro rhiẹ i Moses Rode na, ne wu ne rhiẹ ohworho ra sabu tiẹ kẹrẹ rọ jeghwai rhuọnrhuọn awọrọ oma. (Matt. 11:28, 29) Wu na ji sabu ha omamọ udje rhotọre rẹ awọrọ ina hẹrokele.—Heb. 13:7.

11, 12. Ọke i Jehova o suẹn emọ Israel na nẹ ẹkwotọre Egypt, marhẹ o ru lẹrhẹ ẹhẹn aye totọre?

¹¹ Ọke emọ Israel e nẹ Egypt uvuẹn ẹgbukpe 1513 B.C.E., aye i ghwẹ iduduru esa. Emọvwerhe, ekpako ọrhẹ ihworho re kpomẹ i ha usuẹn aye. Aye i guọlọ ohworho ro no roro rẹn aye, rọ nọ sabu sun aye ephian nẹ Egypt. Omarana, Jehova no rhiẹ aruẹ ohworho ọrana nyoma i Moses. Ọnana nọ lẹrhẹ emọ Israel vwo ẹhẹn ro totọre ọke aye e nẹ Egypt.—Ps. 78:52, 53.

¹² Me yi Jehova o ruru rọ lẹrhẹ ẹhẹn emọ Israel na totọre? Ọke ro suẹn aye nẹ Egypt, ọ dabu kwaphiẹ aye rhọ “jerẹ ihworho re ye fiuvweri.” (Ex. 13:18) Ẹkwaphiẹrhọ ọnana ọ yẹ emọ Israel na imwẹro taghene Osolobrugwẹ yo suẹn aye. Habaye, Jehova o djephia taghene ọ ha uvwre aye nyoma o sun aye rhẹ ‘avwre uvuẹn ẹdẹ ọrhẹ erhanren rọ bara uvuẹn ason.’ (Ps. 78:14) Omarana, Jehova nọ haye ta: “Are i vwa zofẹ-ẹn. Mi ne sun are jeghwai sẹrorẹ are.” Itiọrurhomẹmro, emọ Israel i ghini guọlọ aruẹ uduẹharhaghwẹ ọrana!

13, 14. (a) Marhẹ i Jehova o ru roro rẹn emọ Israel na uvuẹn Urhie i Red? (b) Marhẹ i Jehova o ru dje omẹgbanhon ọnẹyen rẹn itu Egypt?

¹³ Se Exodus 14:19-22. Gbe roro taghene wu ha erhẹrhẹ egba owọnren i Pharaoh ọrhẹ Urhie i Red na. Ọrẹn, Osolobrugwẹ nọ kpare idjaghwẹ. Usimo avwre na no riẹ oberhumu ọko na, nọ lẹrhẹ ọko itu Egypt mwuokuku. Ọrẹn, ọko wu havwọ ọ vuọnren rhẹ ukpẹ! Omarana, ne wu mẹrẹn i Moses rọ rionbọrhọ Urhie na, aphẹrẹ ọgbogbanhon nọ ghalẹ urhie na akwava. Wẹwẹ, ekrun ọnọ, isurhe wu vwori ọrhẹ ọsọsọ ihworho na ephian ni nya erhẹrhẹ urhie na vrẹn. Ogege, ne wu mẹrẹn oborẹ o gberuo unu. Otọre urhie na o vwo orogho-o, ọ vwọ jeghwai kpọ-ọ, ukpomaran ọ dabu ka, ọ vwọ bẹn ẹnya-a. Fọkiẹ ọrana, ihworho ephian ni sabu nyavrẹn.

¹⁴ Se Exodus 14:23, 26-30. Ọrẹn, Pharaoh rọ kparoma ro ji rhiẹ ọvwidjigbo na, no brokpakpa le are ruẹ urhie na. Ọgbọrọrọ, Moses nọ rionbọ ye rhẹ urhie na. Omarana, ame ro mwuze rhẹ obohwẹre ọrhẹ obọrhe na no sebru aye. Urhie rọ ghalẹ akwava na nọ rharhumu kukugbe. Pharaoh ọrhẹ isodja ye ephian ni hwuru!—Ex. 15:8-10.

15. Me yẹ ikuegbe ọnana ọ yoniruo kpahen i Jehova?

¹⁵ E yono nẹ ikuegbe ọnana taghene i Jehova ọ nyalele ẹkwaphiẹrhotọre, neneyo a sabu vwo omefuon ọrhẹ ẹhẹn ro totọre. (1 Cor. 14:33) Jehova o ji dje omayen rhẹ osuingegede ro vwo ẹguọlọ rọ ji hẹrote ihworho enẹyen. Ọye ọ dabu dede aye jeghwai sẹrorẹ aye nẹ abọ evwreghrẹn aye. Ọnana ọnọ yẹ ọwan uduefigbere ra na dẹrughwaroghwẹ oba enyerakpọ ọnana!—Prov. 1:33.

16. Erere ego ya na mẹrẹn erhe roro kpahen oborẹ i Jehova o ru simi emọ Israel?

¹⁶ Jehova ọ ji hẹrote ihworho yi inyenana. Ono ji ruẹ ọnana ọke ukpokpogho rode na. (Rev. 7:9, 10) Omarana, sẹ ọwan  iphuphẹn yanghene a kpako ne, sẹ e vwo omọkpokpọ yanghene e kpomẹ, ofẹn ọ vwọ samọ mwu ọwan ọke ukpokpogho rode na-a. * Itiọrurhomẹmro oma ọnọ merhen ọwan! Nime ana karorhọ ẹmro i Jesu enana: “Are i gba kpomavi, nẹ are i kpare ughwaro are rierun, nime usimirhọ are o ti kẹrẹ ne.” (Luke 21:28) Oma ọnọ merhen ọwan ọke ana tobọ dẹrughwaroghwẹ ẹkparehaso i Gog ro rhiẹ okugbe egbamwa ro vwo omẹgbanhon ghwẹ i Pharaoh ọke ahwanren. (Ezek. 38:2, 14-16) Mesoriẹ ihworho Osolobrugwẹ ina sẹrorẹ imwẹro ọgbogbanhon rẹ aye i vwori? Nime aye i rheri taghene i Jehova ọ vwọ wẹnẹ-ẹ. Ọgbọrọrọ, Jehova ono dje omayen rhiẹ osimi ro roro rẹn awọrọ.—Isa. 26:3, 20.

17. (a) Marhẹ e ru mẹrẹn erere nẹ ikuegbe i Baibol ri dje oborẹ i Jehova ọ hẹrote ihworho yi? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ Idje re yono kpahen ne na, i dje oborẹ i Jehova o roro rẹn ọwan te, rọ jeghwai hẹrote ọwan, habaye, o sun ihworho yi jeghwai simi aye. We rhe roro kpahen iyẹnrẹn enana, djokarhọ ekwakwa ri dje omamọ iruemru ri Jehova o vwori phia. Wu rhe ruẹ ọmaran, ne wu na sabu vwo emamọ iruemru erana, nọ nọ jeghwai bọn ẹguọlọ ọrhẹ esegburhomẹmro wu vwo kpahen Osolobrugwẹ gbanhon. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru hẹrokele i Jehova roro rẹn awọrọ. Ene ji yono kpahen oborẹ ene ru roro rẹn ekrun ọwan, imizu ukoko na ọrhẹ ihworho re ghwoghwo riẹn.