1. Marhẹ ihworho i Jehova e ru djephia taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahen oma aye?

IHWORHO i Jehova ephian ekrun owu re dje ẹguọlọ phia. (1 John 4:16, 21) A mẹrẹn aruẹ ẹguọlọ ọnana vwrurhe nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo ọwan, ukperẹ ono rhiẹ nyoma irueruo gegerege ọvo. Erhe dje uruemru esiri rẹn awọrọ ji roro rẹn aye, ne djephia taghene a “hẹrokele Osolobrugwẹ, jerẹ emọ re vwo ẹguọlọ kpahen.”—Eph. 5:1.

2. Marhẹ i Jesu o ru dje ẹguọlọ phia?

² Jesu ọ hẹrokele Ọsẹ ye. Jesu ọrhọ ta: “Are i bru mẹ rhe, are ihworho rẹ oma ọ rhọ ọrhẹ ihworho ohwan ọ bẹn, ne mi na yẹ are omẹrhuọnrhuọn . . . , fọkime mi havwọ bọrọbọrọ jeghwai vwo omeriotọre.” (Matt. 11:28, 29) Arha hẹrokele udje i Jesu nyoma e “roro rẹn ovwiegbere,” ne vwo ekwerhọ i Jehova ọrhẹ omamerhomẹ. (Ps. 41:1) Jene yono kpahen  oborẹ ene ru roro rẹn ihworho ekrun ọwan, imizu ukoko na ọrhẹ ihworho re ghwoghwo riẹn.

3. Marhẹ yo fori nẹ esa o roro rẹn aniẹ lele? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

³ O fori nẹ esa i rhe roro rẹn ekrun aye. (Eph. 5:25; 6:4) Jerẹ udje, a ta rẹn esa nẹ aye i lele ene aye nyerẹn rhẹ irherhe, ro mevirhọ ọrẹ aye ine roro rẹn aye jeghwai vwẹruọ aye. (1 Pet. 3:7) Na sabu roro rẹn ohworho, ene vi vwẹruọ ye. Jerẹ udje, o fori nẹ ọhworhare o roro rẹn aniẹ nyoma ọ ha ukẹro ọghoghanren nie jeghwai mẹrẹnvwrurhe taghene uruemru aniẹ ọ ji vẹnẹ ọnẹyen, ọrẹn o mevirhọ taghene aniẹ orho fiemru-u. (Gen. 2:18) Omarana no roro kpahen oborẹ aniẹ o roro, nọ jeghwai brọghọ rhọye oma. Ane owu ro rhirhiẹ obẹ i Canada nọ ta kpahen esa ye: “O vwo ni mẹ sakamu-u, ọ vwọ ji ta taghene ‘O fo ne wu roro omara-an.’ Ọ dabu kerhọ mẹ. Ọrhọ guọlọ kpọ mẹ viẹ, o ruie izede esiri.”

4. Marhẹ esa o ru djephia taghene o roro rẹn aniẹ ọke ro lele emẹse erọrọ ruẹ kugbe?

⁴ O fori nẹ esa o roro rẹn aniẹ ọke ro lele emẹse erọrọ ruẹ kugbe. O fo no vwo uruemru obẹlẹme kpahen emẹse erọrọ-ọ; yanghene dje ọdamẹ rẹn aye phan ọke rọ ha itanẹti ọrhẹ ikọmputa ruiruo-o. (Job 31:1) O fori nọ fuevwan kpahen aniẹ nime o vwo ẹguọlọ kpahiẹn ọrhẹ i Jehova, habaye o ji vwo utuoma kpahen oborẹ obiomurun.—Se Psalm 19:14; 97:10.

5. Marhẹ ane ono ru roro rẹn esa ye?

⁵ Esa ọrhọ hẹrokele i Jesu, nọ lẹrhẹ aniẹ họghọ okokodo riẹn. (Eph. 5:22-25, 33) Ọnana nọ nọ ji lẹrhiẹ rhe roro rẹn esa ye ọke rọ hẹrote ewian ukoko na yanghene emru orho kpokpo ẹhẹn yen. Esa owu obẹ i Britain nọ tare: “Ọkezẹko, ane mẹ ọrhọ mẹrẹnvwrurhe taghene mi mwuomarhọ, nọ ha oborẹ ọ ha i Proverbs 20:5 ruiruo, ọrhọ tobọ rhianẹ ọnọ ha ọke no ki rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu mẹ orhianẹ emru na oborẹ mi na sabu ta riẹn.”

6. Marhẹ ọwan ephian ine ru yono emọvwerhe nẹ aye i rhe roro rẹn awọrọ, marhẹ emọ na e ru mẹrẹn erere?

⁶ Emiemọ erhe roro rẹn owuowọnwan, aye ne dje omamọ udje rẹn emọ aye. Emiemọ yi ne vi yono emọ aye oborẹ aye ine ru rhe roro rẹn awọrọ. Jerẹ udje, emiemọ ina sabu yono emọ aye taghene o fo na zẹ rhe zẹ rie uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie-e. Aye ina ji sabu yono emọ aye taghene o fori nẹ aye i họghọ rẹn ihworho ri djerhirẹ aye nyoma aye ina lẹrhẹ aye kiki sa emaren uvuẹn ekete ra riakpọ. Itiọrurhomẹmro, ihworho ephian uvuẹn ukoko na ina sabu hobọtua emiemọ na. Jerẹ udje, ọmọvwerhe orho ru oborẹ orhomurun, jerẹ ọke ro rhie ighwe wẹn, jiri ọmọ na. Erhe ru omaran ọnọ sabu hobọte ọmọ na, jeghwai lẹrhiẹ rhe taghene “omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ohworho ro tiobọnẹ ghwẹ ọrẹ a yẹre.”—Acts 20:35.

7. Marhẹ i Jesu o ru roro rẹn ọhworhare owu ro dienrhọ, me ya na sabu yono nẹ udje i Jesu?

⁷ Ọke owu ri Jesu ọ ha okogho i Decapolis, ihworho “ni kpare ọhworhare owu ro dienrhọ rọ vwọ ji sabu tẹmro fiotọre bruie.” (Mark 7:31-35) Ukperẹ i Jesu ono simie avwaye, “nọ hariẹ riẹ ekete odjahen” jeghwai simie. Mesoriẹ? Manẹ emiamo ọhworhare na ọ lẹrhẹ ofa ruiẹ uvuẹn obaro otu na. Ri Jesu ọ  mẹrẹn ọnana vwrurhe, no simirien ọrẹ odjahen. E rheri taghene ọwan i sabu simi ihworho inyenana-a. Ọrẹn, o fori ne roro rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko na. Ọnyikọ Paul ọrhọ ya: “Jenẹ ọwan i roro harẹn owuowọnwan neneyo a sabu dje ẹguọlọ ọrhẹ iruo esiri phia.” (Heb. 10:24) Jesu o vwẹruọ erhirhiẹ odienrhọ na, nọ jeghwai roro riẹn. Ọnana ghini udje ro fori na hẹrokele!

8, 9. Izede ego ye ne ru sabu roro rẹn ihworho ri kpako ne ọrhẹ ere kpomẹ? (Dje udje yi.)

⁸ Roro rẹn ihworho ri kpako ne ọrhẹ ere kpomẹ. Orhiẹ ẹnyalele ẹkwaphiẹrhotọre ọvo yọ lẹrhẹ ukoko na ruẹ riaro-o, ọrẹn ẹguọlọ ọ ji haba. (John 13:34, 35) Ẹguọlọ ọrana no mwu ọwan ha userhumu rẹn imizu ri kpako ne ọrhẹ ere kpomẹ nẹ aye i sabu riẹ uyono ọrhẹ aghwoghwo. Ọrhọ tobọ rhianẹ ibiesuọn ọvo yẹ aye i sabu ru. (Matt. 13:23) Michael ro rhiẹ ukpolo o vwo ọdaremẹro kpahen userhumu rẹ imizu ukoko na a ha riẹn. Nọ tare: “Fọkiẹ userhumu aye a ha mẹ, ni mia sabu riẹ uyono ọrhẹ aghwoghwo. Aghwoghwo afiede yọ mai je mẹ.”

⁹ Eghọn ukoko buebun i vwo ihworho ri kpako ne ọrhẹ ere kpomẹ. Iniruo ra hẹrote awuiruo sansan, e roro rẹn eri kpako ne nyoma aye e ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre neneyo aye i sabu ghwoghwo nyoma ifonu ọrhẹ ileta. Jerẹ udje, Bill rọ ha ẹgbukpe 86 rọ ya ileta vwe ihworho ri ha ekete re vwe kiki te, nọ tare: “Ame i vwo ọdaremẹro kpahen uphẹn ọnana rẹ ame a ya ileta vwe ihworho na.” Nancy rọ joma te ẹgbukpe 90 ne, nọ tare: “Mi vwe nie taghene ileta ẹya emru kpekpa-a. Ọnana ẹmro eghwoghwo. O fori ne ghwoghwo rẹn ihworho!” Ethel re vwiẹrẹ uvuẹn ẹgbukpe 1921, nọ tare: “Mia dẹrughwaroghwẹ emiamiamo buebun. Ẹdẹ ezẹko ọ bẹn mi na sabu ku ewun rhọ.” Udabọ ọrana, Ethel ọ ji riamerhen aghwoghwo nyoma ifonu, ọ jeghwai vwo ẹrharhumu bru ezẹko. Barbara rọ ha ẹgbukpe 85, nọ tare: “Fọkiẹ emiamọ, mi vwa sabu riẹ aghwoghwo ọke ephia-an. Ọrẹn, aghwoghwo nyoma ifonu ọ lẹrhe mẹ sabu ghwoghwo rẹn awọrọ. Jehova wẹ nobiruo!” Uvwre ẹgbukpe owu ọvo, imizu eghoghanren enana ri kpako ne na, i vwo inọke 1,228 uvuẹn owian aghwoghwo na, aye i ya ileta ri te 6,265, aye i se ihworho ri vrẹn 2,000 nyoma ifonu, aye i jeghwai ha ẹbe ri te 6,315 rẹn ihworho! Itiọrurhomẹmro, ọnana ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova!—Prov. 27:11.

10. Marhẹ ene ru lẹrhẹ imizu ọwan riamerhen uyono ukoko na vuọnvuọn?

¹⁰ Roro rẹn awọrọ uvuẹn ukoko na. A guọlọre nẹ imizu ọwan i riamerhen uyono ukoko na. Aye ina sabu riamerhiẹn, orhianẹ e roro rẹn aye. Izede ọgo? Izede owu ọrẹ ana damoma kiki te uyono neneyo a ja rha lẹrhẹ ẹhẹn imizu na tagha fọkiẹ edon ọwan. E rheri taghene oborẹ e vwe roro rhọ ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan kpọke ọkezẹko. Ọrẹn erhe vwo uruemru re vwe kiki rhiẹ uyono, o fori ne roro kpahen izede re ne ru sabu djephia taghene e roro rẹn awọrọ. O fori na ji karorhọ taghene i Jehova ọrhẹ i Jesu yi ha use rẹn ọwan. (Matt. 18:20) O fori na họghọ okokodo rẹn aye!

11. Mesoriẹ o fo nẹ imizu ra ha ẹmro phia i nyalele urhebro rọ ha uvuẹn 1 Corinthians 14:40?

¹¹ Erhe roro rẹn imizu ọwan, na nyalele urhebro ọnana: “Jene ru ekwakwa ephian dẹndẹn lele ẹkwaphiẹrhotọre.” (1 Cor. 14:40) O fori nẹ imizu ra ha  ẹmro phia i nyalele ọkpọvi ọnana nyoma aye ina nyamwu ọke. Ọnana o djephia taghene aye e roro rẹn imizu erọrọ ri vwo ẹmro. Imizu ezẹko e rhirhiẹ ekete iseseri. Awọrọ a ruẹ imoto riẹ oghwa aye. Imizu ezẹko i vwo esa yanghene ane ri vwe rhiẹ Iseri Jehova ra hẹrhẹ aye.

12. Mesoriẹ o fo ne roro rẹn ekpako ukoko? (Se ekpeti na “ Roro rẹn Imizu ra Kobaro Uvuẹn Ukoko na.”)

¹² O fori ne roro rẹn ekpako ukoko ra kobaro uvuẹn owian aghwoghwo na rhẹ oruru. (Se 1 Thessalonians 5:12, 13.) O vwo ẹfro-o, wu vwo ọdaremẹro kpahen ewian ekpako ukoko na. Omarana, no fori na hobọtua aye. Fọkime, aye e ‘ni ọwan sua, aye ina jeghwai nẹ iyẹnrẹn kpahen ọwan.’—Heb. 13:7, 17.

13. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ i Jesu o lele awọrọ nyerẹnkugbe?

¹³ Isaiah ọrhọ ta kpahen i Jesu: “Ọye o burhun uphrophro orhan rọ joma ghwọghọ hin ne na-a, ọye ọ jeghwai fuẹn ukpẹ rọ joma fun ne na-a.” (Isa. 42:3) Ẹguọlọ i Jesu o vwo kpahen ihworho yọ lẹrheriẹ roro rẹn aye. O vwẹruọ ihworho ri họhọ ukpẹ rọ joma fun ne. Omarana, no roro rẹn aye jeghwai dje uruemru esiri ọrhẹ erhionrin rẹn aye. Emọvwerhe dede i ji vwo ẹguọlọ kpahen i Jesu. (Mark 10:14) Itiọrurhomẹmro, ọwan e vwo aruẹ omẹgbanhon oniso ọrhẹ uyono ri Jesu o vwori-i! Ọrẹn, ana sabu roro rẹn ihworho ri ha uvuẹn okegbe ra havwọ. Ọnana o sekpahen oborẹ  a tẹmro rẹn aye lele, ọke ra na tẹmro na, ọrhẹ oborẹ ẹmro na ono jiri te.

14. Mesoriẹ o fo na dabu djokarhọ oborẹ a tẹmro rẹn ihworho lele?

¹⁴ Marhẹ ana tẹmro rẹn ihworho lele? Inyenana ihworho re suẹn, ileyi akpọ na ọrhẹ ilori ẹga a phiẹ ihworho buebun rhọ. (Matt. 9:36) Fọkiẹ ọrana, ẹhẹn ihworho buebun ne seriotọre, aye erhe vwo ifiẹrorhọ-ọ. Omarana, nọ ghanranren omamọ na djẹ aruẹ ẹmro ra na ta rẹn aye ọrhẹ oborẹ ana ta ye lele! Itiọrurhomẹmro, ihworho buebun a kerhọ ọwan orhiẹ fọkiẹ irherhe i Baibol re vwori-i, ọrẹn, fọkiẹ ọdamẹ re vwo kpahen aye.

15. Izede ego ye ne ru sabu roro rẹn ihworho re ghwoghwo riẹn?

¹⁵ O vwo izede buebun re ne roro rẹn ihworho re ghwoghwo riẹn. Jerẹ udje, izede owu rọ dabu serhọ ra na sabu ha yono ihworho yẹ enọ ẹ ha ruiruo. O fori na ha ena nọ enọ. Ọkobaro owu ro ghwoghwo uvuẹn ekete rẹ ofa ọ ruẹ ihworho omamọ, ọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fo nọ nọ enọ ri na lẹrhẹ ofa ruẹ ihworho na-a. Enana i sekpahen enọ rẹ ohworho o vwo rhe ẹkpahenrhọ ye yanghene enọ rọ nọ sabu kpahenrhọ izede rọ sọre. Jerẹ udje, ọ vwọ nọ enọ enana-a, ‘Wu rhe odẹ Osolobrugwẹ?’ yanghene, ‘Wu rhe oborẹ Uvie Osolobrugwẹ o mevirhọ?’ Ukpomaran nọ ta, “Mi yonorin uvuẹn i Baibol na taghene Osolobrugwẹ o vwo odẹ. Mi na sabu dje odẹ na wẹn?” E rheri taghene irueruo amwa i vẹnẹren, omarana a vwa haye ruẹ urhi rẹn ọwa-an. Ọrẹn, o fori ne dje ọghọ phia jeghwai roro rẹn ihworho ọke ephian, na sabu ru ọnana o fori na dabu rhe aye fiotọre.

16, 17. Marhẹ eroro rẹn ereva ọwan o ru hobọte (a) ọke ro fori re ne ghwoghwo rẹn aye? (b) oborẹ ana daji avwaye jiri te?

¹⁶ Ọke ọgo yo fo ne ye ghwoghwo? Ọwan erhe ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa, ihworho i vwe fiẹrorhọ taghene ọwan a sa-a. Omarana, no fori ne ye ghwoghwo ọke e rhe taghene ihworho ina kerhọ ọwan! (Matt. 7:12) Jerẹ udje, ihworho ekete we ghwoghwo a merhẹn ọke jijiri uvuẹn ehion ọkprughwre na? Orho rhiẹ omaran, wu na sabu kiki ruẹ aghwoghwo udumu, aghwoghwo afiede, yanghene ẹrharhumu bru vwẹre wu ki riẹ aghwoghwo i nẹ oghwa riẹ oghwa.

¹⁷ Marhẹ yo fori ne jiri te? Ihworho buebun e vwo ọke-e, omarana no fori ne ruẹ aghwoghwo ọwan kpeke ọke ukaro. Orhomurun ra na tẹmro na kpeke ukperẹ ana daji avwaye ọke jijiri. (1 Cor. 9:20-23) Ihworho i rha mẹrẹnvwrurhe taghene e roro rẹn aye, aye ine rhiabọ dede ọwan ọke ọrọrọ. Omarana, no fori ne dje iruemru ẹhẹn ọfuanfon na phia uvuẹn owian aghwoghwo na. Erhe ru omaran, ne “lele Osolobrugwẹ wian kugbe,” na ji sabu vwo uphẹn ra na lẹrhẹ ohworho rhiẹ ukoko na.—1 Cor. 3:6, 7, 9.

18. Erhe roro rẹn awọrọ, ebrurhọ ego ya na mẹrẹn?

¹⁸ Omarana, jene rhe roro rẹn ihworho ekrun ọwan, imizu ukoko na ọrhẹ ihworho re ghwoghwo riẹn. Erhe ruẹ omaran, ana mẹrẹn ebrurhọ buebun ọke ọnana ọrhẹ obaro na. Psalm 41:1, 2 ọrhọ ta: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn ohworho ro roro rẹn ovwiegbere; Jehova ono simi ọravwọ uvuẹn ẹdẹ ukpokpogho. . . . Ene se yi ohworho oma ọ merhan uvuẹn otọrakpọ na.”