UVUẸN ọsoso akpọ na, ekpako ukoko ephian a ha ukẹro ọghoghanren ni uphẹn ẹga aye i vwori uvuẹn ukoko i Jehova. Aye ebrurhọ ọduado rẹn ọwan ephian! Ọrẹn, o vwo jijiri na, ne ruẹ ewene ezẹko. A ta rẹn ekpako ukoko ri ho ne nẹ aye i ha ohwan ọghwaghwa rẹ aye a kpara rẹn ekpako ukoko ri vwa ji ho. Izede ọgo?

E ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ọkpokpọ taghene iniruo okinhariẹ ọrhẹ imizu ra ha uyono phia uvuẹn isukuru Uvie na sansan ri te ẹgbukpe 70 ne, i dobọ owian na ji. Habaye, ekpako ra hẹrote ewian Umẹ rọ hẹrote Oghọn Ukoko yanghene ọrọhẹrote ewian ugboma ekpako i rhe te ẹgbukpe 80 ne, aye i ha ohwan rẹ aye a kpara rẹn ekpako erọrọ ri vwa ji ho. Marhẹ yẹ ekpako ukoko enana ri kpako ne na, i kpahenrhọ ewene ọnana lele? Itiọrurhomẹmro, aye i sẹrorẹ atamwu aye rẹn i Jehova ọrhẹ ukoko yi!

Ken rọ ga ẹrhẹ ọrọhẹrote ewian Umẹ rọ hẹrote Oghọn Ukoko joma te ẹgbukpe 49, nọ tare: “Oma ọ merhenren mẹ kpahen orhienbro na. Itiọrurhomẹmro, urhiọke mie rhon  iyẹnrẹn na, mi nẹrhomo vwe i Jehova neneyo a ha owian na rẹn omizu rọ vwọ ji ho.” Aruẹ iroro i Ken yo ji gberẹ imizu erọrọ ri vwo atamwu ri kpako ne. Itiọrurhomẹmro, nime aye i vwo ẹhẹn rẹ aye ina ha userhumu rẹn imizu na, nọ lẹrhẹ ẹhẹn aye seriotọre ibiesuọn ukukaro.

Esperandio rọ ga ẹrhẹ Ọrọhẹrote ewian ugboma ekpako nọ tare: “Ọ lẹrhere mẹ mwuomarhọ ibiesuọn. Ọrẹn, mi guọlọ ọke mi na hẹrote omamẹ bi nime omamẹ ọ ghwai gbanhon te-e.” Udabọ ọrana, Esperandio ọ sẹrorẹ atamwu ro vwo kpahen i Jehova nọ jeghwai rhiẹ ebrurhọ ọduado rẹn ukoko na.

Marhẹ yẹ iniruo okinhariẹ ezẹko ri gare ọke jijiri ne, i rorori ọke a ta rẹn aye kpahen ewene na? Allan ro kin ikoko sansan te ẹgbukpe 38, nọ tare: “Ọke mie rhon kpahen ewene na, o kiki gbe mẹ unu.” Ọrẹn, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene erhe yono iphuphẹn, ana mẹrẹn ebrurhọ buebun, omarana nọ sẹrorẹ atamwu ọnẹyen.

Russell ro kin ikoko sansan jeghwai ha uyono phia uvuẹn isukuru Uvie na te emrẹ ẹgbukpe 40, nọ tare taghene oma ọ merhiẹn ọrhẹ aniẹ ukukaro-o. Nọ habaye, “Nime owian na ọ merhen ame oma omamọ, ame ne roro taghene ame i ji vwo omẹgbanhon rẹ ame ina wian owian na riaro rhọ.” Russell ọrhẹ aniẹ a ha userhumu rẹn imizu ri ha ukoko rẹ aye i havwọ vwana.

Ọrhọ tobọ rhianẹ we ji rhiẹromẹrẹn aruẹ erhirhiẹ imizu ra hunute oberun na-a, iyẹnrẹn rọ ha 2 Samuel ọnọ ha userhumu wẹn vwẹruọ imizu na.

Roro kpahen ọke ọmọ Orodje David re se Absalom ọ kparehasuiẹ. David nọ zẹ nẹ Jerusalem riẹ Mahanaim rọ ha obọrẹ ọren na ọ va nẹ sa Urhie i Jordan. David ọrhẹ idibo yi i guọlọ userhumu ọke ọrana. Wu ji karorhọ oborẹ ọ phiare?

Ehworhare awansa uvuẹn okogho na ni kpare ekpa, emaren ọrhẹ ekwakwa erọrọ vwe aye. Barzillai owuọwan usuẹn ehworhare na. (2 Sam. 17:27-29) Ra mẹriẹn taghene ẹkparehaso i Absalom ọ dobọji ne, David nọ nọ sabu ghwẹrioma riẹ i Jerusalem, omarana, Barzillai no suẹn i David te Urhie i Jordan. David nọ ta riẹn nọ rhiẹ i Jerusalem. David nọ ji ta riẹn taghene ọnọ yẹ ye emaren, dedevwo Barzillai ọdafe. (2 Sam. 19:31-33) David ọ ha use rẹn i Barzillai nime ọ guọlọre no rhirhiẹ kẹriẹ neneyo ọ sabu mẹrẹn urhebro mie yi, ra mẹriẹn taghene Barzillai o rhiẹromẹrẹn ekwakwa buebun ne. Itiọrurhomẹmro, ono rhiẹ uphẹn ọduado rẹ Barzillai ọnọ wian uvuẹn oghwa Orodje na!

Ra mẹriẹn taghene i Barzillai ohworho dẹndẹn ro rhe ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri na, nọ tare taghene o te ẹgbukpe 80 ne. Nọ nọren: “Mi na sabu rhe ovẹnẹ oborẹ  orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun?” Me yo mevirhọ? Barzillai o rhiẹromẹrẹn ekwakwa buebun uvuẹn akpenyerẹn yen ne. Omarana, ọnọ sabu ha omamọ urhebro phia jerẹ oborẹ ekpako Israel i ru rẹn Orodje Rehoboam ọke oru. (1 Ki. 12:6, 7; Ps. 92:12-14; Prov. 16:31) Ọkezẹko erhirhiẹ ọho ro te i Barzillai oma ne, yọ lẹrheriẹ ta rẹn i David taghene ọ sabu rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre oborẹ obiomurun ọrhẹ oborẹ orhomuru-un. Ọ tare taghene ọho ọ hobọte oborẹ amerhen emaren ọ havwọ uvuẹn unuie ọrhẹ oborẹ o rhon ẹmro lele. (Eccl. 12:4, 5) Omarana, Barzillai nọ ta rẹn i David nọ ha uphuphẹn re se Chimham lele oma, rọ nọ sabu rhiẹ ọmọ i Barzillai.—2 Sam. 19:35-40.

Barzillai ọ tiẹn owian i David ọ yẹriẹ nime ọ ho ne, ọnana no djephia taghene o rhe ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri. Omarana, ne ji ruẹ ewene ra hunute ọtonrhọ na fọkiẹ aruẹ iroro ọnana. Ọrẹn, uvuẹn ọke ọwan na, orhiẹ erhirhiẹ ọrhẹ omẹgbanhon ohworho owu ọvo ye roro kpahen ru ewene na-a. A dabu roro kpahen edamẹ ekpako ukoko ri ha akpọ na e ki brorhiẹn na.

Ilele Kristi enana ri kpako ne na, i mẹrẹnvwrurhe taghene ukoko i Jehova ọnọ sabu riaro rhọ orhianẹ aye i tiobọnu ewian aye uvuẹn ukoko na rẹn imizu ri vwa ji ho. Uvuẹn erhirhiẹ buebun, imizu ri kpako ne ye yono iphuphẹn, jerẹ oborẹ Barzillai o yono ọmọyen ọrhẹ oborẹ ọnyikọ Paul o yono i Timothy. (1 Cor. 4:17; Phil. 2:20-22) Imizu ri rhiẹ iphuphẹn na, i djephia ne taghene aye “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ,” ri na sabu “bọn ugboma i Kristi na gbanhon.”—Eph. 4:8-12; Haye vwanvwọn Numbers 11:16, 17, 29.

Ihworho buebun ri tiobọnu uphẹn ẹga rẹn awọrọ, i sabu ha uphẹn aye i vwori na kerabọ ewian erọrọ uvuẹn ukoko i Jehova.

Marco ro kin ikoko sansan te ẹgbukpe 19, nọ tare: “Ewene na ọ lẹrhe mẹ sabu ha userhumu rẹn ehworhare rẹ eniẹ aye i ha ikoko na.”

Geraldo ro kin ikoko sansan te ẹgbukpe 28, nọ tare: “Ẹkẹ ọkpokpọ ame i bru te oma, yẹ ọrẹ ame ina ha userhumu rẹn ihworho furhiemu jeghwai vwo emọ iyono i Baibol bun.” Ọ tare taghene ọye ọrhẹ aniẹ a ha i Baibol yono awan 15 vwana, habaye ezẹko usuẹn ihworho furhiemu na a rhiẹ uyono ne.

Allan ra hunute oberun, nọ tare: “Ame ni vwo uphẹn ame ine fiomarhọ owian aghwoghwo na vuọnvuọn. Ame a mẹrẹn omamerhomẹ ọke ame e ghwoghwo rẹn ihworho uvuẹn afiede, eyi, ọrhẹ ekete ame e rhirhiẹ, awanva usuẹn aye i rhiẹ Aghwẹlẹ Uvie ne.”

Wu rhe rhiẹ omizu ro mwuovwan re ji tiobọnu uphẹn ẹga ọkpokpọ riẹn uvwre ihworho Osolobrugwẹ, o vwo izede oghẹnrensan ọrọrọ wu ne ru sabu toroba owian i Jehova. Wu na sabu hobọtua owian ọnana nyoma wu ne yono awọrọ ri rhiẹ iphuphẹn uvuẹn ukoko na. Russell ra hunute oberun na, nọ tare: “Jehova o yono iphuphẹn ri mwuovwan jeghwai ha aye ruiruo vuọnvuọn. Imizu na ephian a mẹrẹn erere nẹ uyono ọrhẹ urhebro aye!”—Se ekpeti na “ Ha Userhumu rẹn Iphuphẹn ri Rhiẹ Ehworhare nẹ aye i do te Edje.”

Orhianẹ e wene owian ọnọ ro vwo ji jiri na, wu vwe fiobọrhotọre-e. Wu hobọte akpenyerẹn ihworho buebun nyoma ewian enọ ne, omarana, wu na ji sabu ru riaro rhọ. E vwo ẹguọlọ kpahuọn, ene ji rhe vwo ẹguọlọ kpahuọn.

Ọrọ mai ghanren, wu sabu lẹrhẹ oma merhen i Jehova ne. Jehova ọ “sẹrerhumuji ewian are ọrhẹ ẹguọlọ are dje kpahen odẹ ọnẹye-en, nyoma are e gbodibo harẹn ihworho efuanfon na ọke ephian.” (Heb. 6:10)  Ive ọnana o djephia taghene i Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan ọrhọ tobọ rhianẹ a ho ne. Wu ghanren phan wu na sẹrẹ i Jehova ẹro, nime ewian wu wian vrẹn ne ọrhẹ ewian wa wian ọke ephian a lẹrhẹ evwan merhiẹn!

Me wu ne ruo, orho rhianẹ rhẹ owẹwẹ ye wene owian ye-en? Ẹmro ọnana o ji sekpahuọn. Izede ọgo?

Orhianẹ wu vwo uphẹn wu ne lele omizu rọ kpako ne wian, wu na sabu mẹrẹn erere nẹ irherhe ro vwori ọrhẹ oborẹ o rhiẹromẹrẹn ne. Nekpẹn urhebro mie yi. Lelie djiroro. Ne wu ji djokarhọ oborẹ ọ fuevwan wian owian yen lele.

Omarana, sẹ e wene owian wu vwori fọkime wu kpako ne yanghene wẹwẹ omizu re tiobọnu uphẹn ẹga riẹn obọ, karorhọ taghene i Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ihworho ri sẹrorẹ atamwu kpahiẹn ọrhọ tobọ rhianẹ aye i kpako ne.