1. Mesoriẹ oma ọ merhen ihworho i Jehova? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

ISERI JEHOVA ghini ihworho rẹ oma ọ merhan. Aye i rhe koko uvuẹn uyono, omẹvwa ọrhẹ ekete ra riakpọ, e rhon edon omamerhomẹ aye. Mesoriẹ oma ọ merhen aye? Iroro owu kirighwo, ọrẹ aye ephian e rhe “Osolobrugwẹ oma ọ merhan na,” aye a ga ye jeghwai hẹrokelie. (1 Tim. 1:11; Ps. 16:11) Fọkime Jehova yẹ Esiri omamerhomẹ, nọ guọlọre nẹ oma ọ merhen ọwan, ọye nọ yẹ ọwan ekwakwa buebun ri na lẹrhẹ oma merhen ọwan.—Deut. 12:7; Eccl. 3:12, 13.

2, 3. (a) Me yẹ omamerhomẹ? (b) Mesoriẹ ọ bẹn ne vwo omamerhomẹ?

² Wẹwẹ vwo? Oma ọ merhuọn? Wu na sabu ruẹ omamerhomẹ wu vwori no bunrhọ? Omamerhomẹ ọ hobọte ọmudu ohworho uvwre ọke jijiri, ọ vrẹn ọrẹ a ghwai vwo ẹhẹn otemẹ ọrhẹ ibiẹ aghọghọ, omamerhomẹ o rhirhiẹ ye ọke jijiri. Baibol na o djephia taghene obọdẹn omamerhomẹ o sekpahen ọrẹ ohworho ono vwo ebrurhọ i Jehova. Inyenana, ọ bẹn nẹ oma ọ merhen ihworho. Mesoriẹ?

 ³ Orọnmo ẹfan, iruo rọ varẹ ọwan obọ, ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen ro hwuru yanghene ohworho ọwan re le nẹ ukoko, ọnọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre jeghwai lẹrhẹ ọwan je vwo omamerhomẹ. Ẹghwọ uvuẹn ekrun ọrhẹ unuẹkọ ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan mwuomarhọ. Echẹdjẹ nẹ abọ ihworho re lele wian, ihworho re lele riẹ isukuru, ẹkparehaso nẹ abọ ilori ẹga yanghene ekanron, ina sabu hobọte omamerhomẹ ọwan. Omaran ji te emiamọ egbogbanhon yanghene ẹhẹn ro seriotọre. Ọrẹn, Jesu Kristi ro rhiẹ “Ohworho rẹ oma ọ merhan ro no sun na,” o vwo ọdamẹ rọ nọ yẹ ọwan omamerhomẹ ọrhẹ urhebro. (1 Tim. 6:15; Matt. 11:28-30) Ọke i Jesu ọ tẹmro uvuẹn oberun Ugbenu na, nọ hunute iruemru ri na sabu yẹ ọwan omamerhomẹ uvuẹn akpọ Echu ọnana rọ bẹn enyerẹn na.

4, 5. Marhẹ ene ru vwo omamerhomẹ jeghwai sẹroriẹ?

⁴ Emru ọrukaro ri Jesu ọ tẹmro kpahen ọ ghanranren omamọ, ọrhọ ta: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho ri vwo ọdamẹ aye ine yono kpahen Osolobrugwẹ, fọkime Uvie ọrẹ idjuwu na ọ havwiẹ rẹn aye.” (Matt. 5:3) Marhẹ e ru djephia taghene e vwo ọdamẹ ọrana? E ru ọnana nyoma e yono kpahen i Jehova, ra nyalele ọkpọvi ọnẹyen jeghwai ga ye. Erhe ruẹ enana, oma nọ nọ merhen ọwan. Esegburhomẹmro re vwo kpahen ive Osolobrugwẹ kpahen obaro na, nọ nọ gbanhon rhọ. Ifiẹrorhọ ri Jehova ọ yẹ idibo yi nọ nọ ji bọn ọwan gbanhon.—Titus 2:13.

⁵ Omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova yẹ esiri obọdẹn omamerhomẹ. Ọnyikọ Paul nọ yare: “Are i rha ghọghọ uvuẹn Ọrovwori [Jehova] ọke ephian. Ọgbọrọrọ mi na ta, Are i ghọghọ!” (Phil. 4:4) Na sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe ọrana, o fori ne vwo ẹghwanren Osolobrugwẹ. Baibol na ọrhọ ta: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn ohworho rọ mẹrẹn ẹghwanren ọrhẹ ohworho ro vwo ọmẹrẹnvwrurhe. Ọye orhan arhọ harẹn ihworho ri sanbọ mwuie, ọsoso ihworho ri mọrenriẹn gbanhon ine vwo omamerhomẹ.”—Prov. 3:13, 18.

6. Me ya bọn omamerhomẹ rọ nọ tọ kpahen?

⁶ Ọrẹn, na sabu vwo omamerhomẹ rọ nọ tọ, o fori ne se i Baibol na jeghwai haye ruiruo. Ọke i Jesu o dje ọghanronmẹ ra na ha oborẹ e yonorin ruiruo, nọ tare: “Are i rhe rhe ekwakwa enana, oma ọnọ merhen are orhianẹ are i ruru aye.” (John 13:17; se James 1:25.) Ọnana yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova jeghwai vwo omamerhomẹ rọ nọ tọ. Ọrẹn, marhẹ oma ono ru sabu merhen ọwan ra mẹriẹn taghene ekwakwa buebun ina sabu lẹrhẹ ọwan je vwo omamerhomẹ inyenana? Jene yono kpahen emru ọreva ri Jesu ọ ta kpahen uvuẹn ẹmro ọnẹyen na.

7. Marhẹ yẹ ihworho ri mwuomarhọ ine ru vwo omamerhomẹ?

⁷ “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho ri mwuomarhọ, nime ana yẹ aye urhebro.” (Matt. 5:4) Ihworho ezẹko ina sabu rhe roro, ‘Marhẹ yẹ oma ono ru sabu merhen ihworho re mwuomarhọ?’ Jesu ọ vwọ ta kpahen ọsoso ihworho re mwuomarhọ-ọ. Fọkime, iruedandan dede e ji mwuomarhọ fọkiẹ “ọke egbogbanhon ra bẹn enyerẹn” na. (2 Tim. 3:1) Ọrẹn, omemwurhọ iruedandan na ọ vwọ lẹrhẹ aye tiẹ kẹrẹ i Jehova-a; omarana, oma ọ vwọ rhọ merhen aye-e. Ẹmro i Jesu o sekpahen  ihworho ri guọlọ vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, fọkiẹ ọrana aye ne mwuomarhọ aye i rha mẹrẹn ekwakwa ibiobiomu ra phia. Aye i rheri taghene aye a gba-a, aye a ji mẹrẹn ekwakwa ibiobiomu ra phia inyenana. Jehova ọ djokarhọ aruẹ ihworho enana; nọ ha urhebro ọrhẹ ebrurhọ rẹn aye nyoma ẹmro ọnẹyen, nọ jeghwai yẹ aye omamerhomẹ kugbe arhọ i bẹmẹdẹ.—Se Ezekiel 5:11; 9:4.

8. Dje oborẹ ọsoriẹ uruemru dẹndẹn o ru toroba omamerhomẹ.

⁸ “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho dẹndẹn, nime aye ina ha otọrakpọ na riuku.” (Matt. 5:5) Marhẹ ọnana o ru toroba omamerhomẹ? Ihworho i rha mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe, aye ne wene akpenyerẹn aye. Ọkezẹko aye ihworho gbalogbalo, ra djoma jeghwai kunu omamọ bi. Ọrẹn, vwana aye i ku “uruemru ọkpokpọ” na rhọ ne, aye i jeghwai vwo “ẹguọlọ okokodo ọrẹ arodọmẹ, uruemru esiri, omeriotọre, uruemru dẹndẹn ọrhẹ erhionrin” ne. (Col. 3:9-12) Fọkiẹ ọrana, aye ne nyerẹn akpọ ufuoma, ẹguọlọ ọrhẹ omamerhomẹ. Habaye, Baibol na ọ tare taghene aruẹ ihworho erana ina “ha akpọ na riuku.”—Ps. 37:8-10, 29.

9. (a) Izede ọgo yẹ ihworho dẹndẹn ine ru “ha otọrakpọ na riuku”? (b) Mesoriẹ oma ọ merhen “ihworho orhọmo ọrhẹ uhrun ame ọrẹ ọsoso na ọ ka”?

⁹ Izede ọgo yẹ ‘ihworho dẹndẹn ine ru ha otọrakpọ na riuku’? Ihworho i Jesu ọ djẹha ni lelie sun ina ha akpọ na riuku ọke aye ine sun akpọ na nẹ odjuwu rhe, jerẹ irodje ọrhẹ irherẹn. (Rev. 20:6) Iduduru ihworho erọrọ ri hẹrhẹre, ine rhirhiẹ otọrakpọ na bẹmẹdẹ uvuẹn erhirhiẹ ọgbagba, ufuoma ọrhẹ omamerhomẹ. Ẹko eva enana yẹ oma ọ ji merhan nime “orhọmo ọrhẹ uhrun ame ọrẹ ọsoso na ọ ka” aye. (Matt. 5:6) Aye ina mẹrẹn obọdẹn evwẹnvuọn uvuẹn akpọ ọkpokpọ na. (2 Pet. 3:13) Ọke Osolobrugwẹ o ti evwọkon ephian nie ne, irhi egbeghwu ọrhẹ irueruo ọkon orho rhirhiẹ ye rọ nọ lẹrhẹ evwata mwuomarhọ-ọ.—Ps. 37:17.

10. Me yẹ arodọmẹ o mevirhọ?

¹⁰ “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn ihworho re dje arodọmẹ phia, fọkime ene ji dje arodọmẹ harẹn aye.” (Matt. 5:7) Ẹmro i Hebrew ra rhian rhẹ arodọmẹ o mevirhọ uruemru re vwo ẹguọlọ ọrhẹ aruẹdọn kpahen ihworho ra rioja. Omaran yẹ ẹmro i Greek na o ji sekpahen ọrẹ aro ohworho ọ dọn ọwan. Ọrẹn, arodọmẹ ọ vrẹn ọrẹ a ghwai vwo aruẹdọn. Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene re dje arodọmẹ rẹn ohworho o mevirhọ ọrẹ aro ohworho na ọnọ dọn ọwan, ọnana no mwu ọwan kpare idjaghwẹ ra na ha userhumu riẹn.

11. Me yẹ udje onyẹ i Samaria na o yonirin ọwan kpahen uruemru arodọmẹ?

¹¹ Se Luke 10:30-37. Udje i Jesu kpahen onyẹ i Samaria na, ọ dabu dje oborẹ o mevirhọ re ne dje arodọmẹ phia. Fọkiẹ ẹguọlọ ọrhẹ arodọmẹ rẹ onyẹ i Samaria na o vwori, nọ kpare idjaghwẹ neneyo ọ sabu ha userhumu rẹn ọreva ye rọ rioja. Ọke i Jesu o dje udje na hin, nọ tare: “Nyarhẹn ne wu ji rhe ruẹ omaran.” Omarana no fori na nọ oma ọwan: ‘Mie ruẹ omaran? Mie dje arodọmẹ phia jerẹ onyẹ i Samaria na? Mi na sabu gbe arodọmẹ rẹn ihworho jeghwai dje uruemru esiri rẹn ihworho ra rioja? Jerẹ udje, mi na sabu ha userhumu rẹn Ilele Kristi ri kpako ne, emẹse uku ọrhẹ emọ rẹ esẹ ọrhẹ izu aye i vwa ha ukoko na? Mi na sabu “ha urhebro bọrọbọrọ rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre”?’—1 Thess. 5:14; Jas. 1:27.

12. Marhẹ uruemru arodọmẹ o ru toroba omamerhomẹ?

¹² Marhẹ uruemru arodọmẹ o ru lẹrhẹ oma merhen ọwan? Erhe dje arodọmẹ rẹn awọrọ, oma nọ merhen ọwan nime  e tiobọnẹ rẹn awọrọ. Habaye, ọwan ne ji rhe taghene a lẹrhẹ oma merhen i Jehova. (Acts 20:35; se Hebrews 13:16.) Sekpahen ihworho re roro rẹn awọrọ, Orodje David ọrhọ ta: “Jehova ọnọ sẹrorẹ ọravwọ jeghwai simi arhọ ye. Ene se yi ohworho oma ọ merhan uvuẹn otọrakpọ na.” (Ps. 41:1, 2) Erhe gbe arodọmẹ rẹn ihworho ri guọleriẹ, Jehova ono ji gbe arodọmẹ rẹn ọwan, habaye, ana ji sabu mẹrẹn omamerhomẹ bẹmẹdẹ.—Jas. 2:13.

13, 14. Marhẹ yẹ ọmudu rọ fonron o ru surhobọmwu omamerhomẹ?

¹³ “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho rẹ ọmudu aye ọ fonron, nime aye ina mẹrẹn Osolobrugwẹ.” (Matt. 5:8) Neneyo ọmudu ọwan ọ fon, o fori nẹ iroro ọrhẹ ojemẹ ọwan i jeghwai fon. Ọnana ọ ghanranren omamọ neneyo e je rhe gbe ogame ra ha vwe i Jehova ghwu.—Se 2 Corinthians 4:2; 1 Tim. 1:5.

¹⁴ Ihworho rẹ ọmudu aye ọ fonron ina sabu vwo omamerhomẹ ọrhẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, rọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho ri fọnrhọn ewun aye.” (Rev. 22:14) Izede ego yẹ aye e ru ọnana? Harẹn Ilele Kristi ra djẹha na, aye i “fọnrhọn ewun aye,” ọke i Jehova ọ ha omamọ ukẹro ni aye jeghwai yẹ aye uphẹn rẹ aye ine vwo arhọ i bẹmẹdẹ, jeghwai vwo omamerhomẹ obẹ odjuwu rẹ aye ine sun. Otu gbidigbidi ri vwo ifiẹrorhọ rẹ aye ine nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na, i vwo uphẹn rẹ aye ine rhiẹ igbehian Osolobrugwẹ. Vwana, aye a ‘fọnrhọn ewun aye jeghwai ruẹ aye fuan uvuẹn ọbara Ọmogegede na.’—Rev. 7:9, 13, 14.

15, 16. Marhẹ yẹ ihworho rẹ ọmudu aye ọ fonron e ru “mẹrẹn Osolobrugwẹ”?

¹⁵ Marhẹ yẹ ihworho rẹ ọmudu aye ọ fonron e ru “mẹrẹn Osolobrugwẹ,” dedevwo i Baibol na ọ tare taghene “o vwo onyakpọ owuorowu rọ nọ sabu mẹrẹn [Osolobrugwẹ] jeghwai nyerẹ-ẹn”? (Ex. 33:20) Ẹmro i Greek ra rhian rhẹ “mẹrẹn” na, ọnọ sabu mevirhọ ọrẹ a ha ẹhẹn roro kpahen emru, ra mẹrẹn emru vwrurhe yanghene ọrẹ e rhe ohworho. Ihworho ra mẹrẹn Osolobrugwẹ, yẹ ihworho ri ghini rhe yi fiotọre jeghwai vwo ọdaremẹro kpahen iruemru enẹyen. (Eph. 1:18) Jesu o dje iruemru Osolobrugwẹ phia, omarana nọ sabu ta: “Kohworho kohworho rọ mẹrenren mẹ ne, ọ ji mẹrẹn Ọsẹ na ne.”—John 14:7-9.

¹⁶ Haba ọrẹ ene rhe iruemru Osolobrugwẹ, Ilele Kristi urhomẹmro a “mẹrẹn Osolobrugwẹ” nyoma aye a mẹrẹn ekwakwa ro ru rẹn aye ne. (Job 42:5) Aye a ji tẹnroviẹ ebrurhọ ri Jehova ọnọ ha rẹn ihworho rẹ ọmudu aye ọ fonron, ra fuevwan  ga ye. Itiọrurhomẹmro, Ilele Kristi ra djẹha na, ina ha ukẹro aye mẹrẹn Osolobrugwẹ ọke aye ine lele i Jesu sun obẹ odjuwu.—1 John 3:2.

17. Marhẹ ufuoma o ru surhobọmwu omamerhomẹ?

¹⁷ Ọke oru, Jesu nọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho ra guọlọ ufuoma.” (Matt. 5:9) Oma ọ merhen ihworho ra guọlọ ufuoma. Odibo James nọ yare: “A wọ ukeri ọvwata rhẹ otọre ro serhọ rẹn ihworho ra guọlọ ufuoma.” (Jas. 3:18) Erhe vwo ẹghwọ rhẹ imizu ukoko na yanghene ihworho ekrun ọwan, o fori na nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ ihworho ufuoma. Omarana, ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, irueruo ọsoso, ọrhẹ omamerhomẹ ni na sabu gberẹ ọwan vuọnvuọn. Jesu o dje ọghanronmẹ ra na guọlọ ufuoma ọke rọ ta: “Orhianẹ wa kpare izobo ọnọ riẹ agbarha na, ne wu karorhọ taghene wẹwẹ rhẹ omizu ọnọ i gbe vwo ẹghwọ, nyajẹ izobo ọnọ vwo obaro agbarha na, ne wu ghwẹrioma. Kiki ya kwaphiẹrhọ rhẹ omizu ọnọ, ne wu ghwẹrioma rhe me ze izobo ọnọ.”—Matt. 5:23, 24.

18, 19. Mesoriẹ oma ọ merhen Ilele Kristi orhianẹ a tobọ kparahasua aye?

¹⁸ “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn are, ihworho arha ha are djechẹẹ jeghwai kparehaso are, jeghwai mọrenfian banrẹn are fọkiẹ omẹmẹ.” Me yi Jesu ọ haye ta? Nọ ta riaro rhọ: “Are i ghọghọ nẹ oma ọ ji dabu merhen are, nime osa ẹkwa are ọ doro obẹ odjuwu, nime omaran ya ji kparehaso emẹraro ọke ahwanren.” (Matt. 5:11, 12) Jerẹ udje, ọke a fa inyikọ na jeghwai jurhi rẹn aye taghene aye i vwe ghwoghwo-o, “aye ni nẹ uvuẹn i Sanhedrin na rhẹ aghọghọ.” Itiọrurhomẹmro, aye i mẹrẹn omiamiamo fọkiẹ ẹfa na. Ọrẹn, aye i ghọghọren “fọkime, e kelirẹ aye ba ihworho ri vwe mwuovwan fọkiẹ odẹ [i Jesu.]”—Acts 5:41.

¹⁹ Uvuẹn ọke ọwan na, ihworho i Jehova e ji vwo edirin ọrhẹ aghọghọ ọke aye a rioja fọkiẹ odẹ i Jesu yanghene ọke aye a dẹrughwaroghwẹ edamuni. (Se James 1:2-4.) Jerẹ inyikọ na, ojẹriọ ọ vwọ merhen ọwan oma-a. Ọrẹn, arha sẹrorẹ atamwu ọwan rẹn Osolobrugwẹ udabọ ebẹnbẹn, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin. Jerẹ udje, uvuẹn August 1944, ihworho ra kparehaso Iseri Jehova ni dje Henryk Dornik ọrhẹ omizie ọhworhare riẹ ọko re mwu ihworho rhọ. Ọrẹn, ihworho ra kparahasua aye na ni tare: “A sabu riẹriẹ aye ruẹ emru owuorowu-u. Oma ọ merhen aye rẹ aye ine hwu fọkiẹ ẹga aye.” Omizu Dornik nọ ta riaro: “Dedevwo mia guọlọ hwu-u, ọrẹn ojẹriọ ọrhẹ ọghọ mia mẹrẹn fọkiẹ ogame i Jehova ọ yẹre mẹ aghọghọ. . .  Ẹrhomo ẹnẹ ọke ephian ọ lẹrhere mẹ ti kẹrẹ i Jehova, habaye, ọ ji ha userhumu mẹ.”

20. Mesoriẹ oma ọ merhen ọwan ra na ga “Osolobrugwẹ oma ọ merhan na”?

²⁰ Erhe vwo ekwerhọ “Osolobrugwẹ oma ọ merhan na,” ana sabu ghọghọ udabọ ẹkparehaso ẹga efian, ekrun ọwan, emiamo, yanghene ọho. (1 Tim. 1:11) Ọwan a jeghwai rhiẹromẹrẹn omamerhomẹ fọkiẹ ive Osolobrugwẹ “rọ vwọ mọrenfian na.” (Titus 1:2) Habaye, orugba ive i Jehova ina lẹrhẹ akpenyerẹn ọgbogbanhon ọrhẹ edamuni ri havwiẹ ọke ọnana sẹrẹ ọwan ẹro. Uvuẹn i Paradais, ebrurhọ re ne rhiẹromẹrẹn, ọ ghwẹ oborẹ ana sabu ha ẹhẹn roro. Itiọrurhomẹmro, ene rhiẹromẹrẹn omamerhomẹ ra vwa ji mẹrẹn dẹ. Ee, ana “mẹrẹn obọdẹn omamerhomẹ uvuẹn ufuoma ro gbephe.”—Ps. 37:11.