1. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Matthew 11:28-30, ive ọgo yi Jesu o veri?

JESU o vive orhorhomu owu rẹn otu ra kerhọ ye. Nọ tare, “Are i bru mẹ rhe, . . . ne mi na yẹ are omẹrhuọnrhuọn.” (Se Matthew 11:28-30.) Ọnana ghwai rhẹ ive ghemeghe-e. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ o ru rẹn ọmase ro kpomẹ emiamo afen na.

2. Me yi Jesu o ru rẹn ọmase owu ro kpomẹ?

² Ọmase na ọ ghini guọlọ userhumu omamọ. Ọye o bru idọkita buebun ne fọkime o fiẹrorhọ taghene ene simie. Ọrẹn, ẹgbukpe 12 ni vrẹnren, a sabu simie-e. Lele oborẹ Urhi na ọ tare, aruẹ ohworho ọnana ọ fo-on. (Lev. 15:25) Omarana, no rhonrin taghene Jesu ọnọ sabu simi ihworho re kpomẹ, no brurie nya. Ọke rọ mẹriẹn, nọ hobọte ejẹnjẹn owẹn yen, emiamo na no rieri! Ọrẹn, ọke i Jesu o simi emiamo ọmase na hin, no ji brọghọ rhẹ ọmase na oma. Jerẹ udje, ọke ro lelie tẹmro no dje ọghọ phia riẹn nyoma ro seyi “ọgbọtọ.” Itiọrurhomẹmro, oma ọ ghini rhuọnrhuọn ọmase na ẹdẹ ọrana!—Luke 8:43-48.

3. Enọ ego ya na kpahenrhọ?

³ Djokarhọ ye taghene ọmase na yo bru i Jesu. Ọ kpare udjoghwẹ. Omaran ọ ji havwọ inyenana, o fori na vi kpare idjaghwẹ re ne “bru” i Jesu. Uvuẹn ọke ọwan na, Jesu ọ nyoma izede igbevwunu simi ihworho re kpomẹ ri ‘brurie’ rhe-e. Ọrẹn, ọ ji ha use rẹn ọwan: “Are i bru mẹ rhe, . . . ne mi na yẹ are omẹrhuọnrhuọn.” Uvuẹn urhomu-ẹmro  ọnana, ana kpahenrhọ enọ isionrin: Marhẹ ene ru “bru” i Jesu? Me yi Jesu o mevirhọ ọke rọ ta: “Kpare orhan ọven mẹ”? Me ya na sabu yono mie Jesu? Mesoriẹ owian rọ yẹrẹ ọwan ọ rhuọnrhuọn ọwan oma? Ọrhẹ, marhẹ ene ru rha mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn arha nyaleli Jesu?

4-5. Izede ego ye ne ru sabu “bru” i Jesu?

⁴ Izede owu re ne “bru” i Jesu yẹ ọrẹ ene yono kpahen oborẹ ọ tare jeghwai ru. (Luke 1:1-4) Ọwọrọ ọ sabu ruẹ ọnana rẹn ọwa-an. Ọwan ina ji sabu “bru” i Jesu nyoma re ne brorhiẹn taghene ene bromarhame jeghwai rhiẹ odibo i Kristi.

⁵ Izede ọrọrọ re ne “bru” i Jesu yẹ ọrẹ ene bru ekpako ukoko na arha guọlọ userhumu. Jesu ọ hẹrote igegede yi nyoma “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ.” (Eph. 4:7, 8, 11; John 21:16; 1 Pet. 5:1-3) O fori na kpare idjaghwẹ ra na nekpẹn userhumu mie aye. O fo ne fiẹrorhọ taghene ekpako ukoko na ine rhe oborẹ ọ ha ẹhẹn ọwan, ọrhẹ oborẹ a guọlọre-e. Roro kpahen oborẹ omizu ọhworhare owu re se Julian ọ tare: “Fọkiẹ emiamo, ni mi nyajẹ owian mẹ obẹ Oghọn Ukoko vwo, ugbehian mẹ owu nọ ha urhebro mẹ ne mi nekpẹn userhumu mie ekpako na. Ọke ukaro, ni mi rorori taghene mia guọliẹ-ẹ. Ọrẹn, ni mi nekpẹn userhumu ọke oru, userhumu mi nekpẹn yen ọ ha usuẹn ẹghẹlẹ ri mai rhomu ra ha mẹ.” Ekpako ukoko jerẹ ekpako awanva ri ha userhumu rẹn Julian, ina sabu ha userhumu rẹn ọwan rhe “iroro i Kristi,” nọyẹ vwẹruọ jeghwai hẹrokele iroro ọrhẹ uruemru ọnẹyen. (1 Cor. 2:16; 1 Pet. 2:21) Aruẹ userhumu ọnana, ghini owu usuẹn ẹghẹlẹ ri mai rhomu aye ina sabu yẹ ọwan.

6. Me yi Jesu o mevirhọ ọke rọ ta: “Kpare orhan ọven mẹ”?

⁶ Ọke i Jesu ọ ta: “Kpare orhan ọven mẹ,” ọ haye ta taghene “Rhiabọ dede omẹgbanhon usun mẹ.” Ọnọ ji sabu mevirhọ taghene “Leli mẹ kpare orhan ọven mẹ, ne kwomakugbe wian rẹn i Jehova.” Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, use na o surhobọmwu owian.

7. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Matthew 28:18-20, owian ọgo ya yẹrẹ ọwan, imwẹro ọgo ye vwori?

⁷ Ọwan i rhiabọ dede use i Jesu ọke ra homakpahontọre rẹn i Jehova jeghwai bromarhame. Use ọrana o rhie firhọ rẹn ihworho ephian, Jesu ọ vwọ samọ le ohworho rọ ghini guọlọ ga Osolobrugwẹ-ẹ. (John 6:37, 38) Ọsoso idibo i Kristi i vwo uphẹn aye ine vwobọrhọ owian ri Jehova ọ yẹ i Jesu no ru na. O mwurun ọwan ẹro taghene Jesu ọnọ rhọ ha userhumu rẹn ọwan wian owian ọrana.—Se Matthew 28:18-20.

8-9. Mesoriẹ ihworho ri vwo omeriotọre e bru i Jesu nya, enọ ego yo fori na nọ oma ọwan?

⁸ Ihworho ri vwo omeriotọre yi bru i Jesu nya. (Matt. 19:13, 14; Luke 7:37, 38) Mesoriẹ? Roro kpahen ovẹnẹ rọ ha uvwre i Jesu ọrhẹ otu i Pharisee na. Ilori ẹga erana i vwe roro rẹn awọrọ-ọ, aye a ji kparoma. (Matt. 12:9-14) Ọrẹn, Jesu o roro rẹn awọrọ, o ji vwo omeriotọre. Otu i Pharisee na i vwo uruemru ra kparoma fọkiẹ ẹrhẹ aye i havwọ. Ọrẹn, Jesu o vwo uruemru ọrana-a, ukpomaran no yono idibo yi nẹ aye i ni oma aye jerẹ evrẹn. (Matt. 23:2, 6-11) Otu i Pharisee na, a ha  ẹrhẹ aye sehiẹn ihworho na. (John 9:13, 22) Ọrẹn, Jesu ọ rhuọnrhuọn awọrọ oma nyoma irueruo ẹguọlọ ọrhẹ ẹmro esiri.

⁹ Wu yono emru owuorowu mie Jesu ne? Nọ oma: ‘E rheri mẹ rhẹ ohworho bọrọbọrọ ro ji vwo omeriotọre? Mia wian ewian ri vwe fiemru, neneyo mi sabu gbodibo rẹn awọrọ? Mie dje uruemru esiri rẹn awọrọ?’

12-14. Mesoriẹ owian ri Jesu ọ yẹrẹ ọwan na, ọnọ rhuọnrhuọn ọwan oma?

¹² Mesoriẹ owian ri Jesu ọ yẹrẹ ọwan o rhiẹ oborẹ ọnọ rhuọnrhuọn ọwan oma? O vwo iroro buebun, ọrẹn ene yono kpahen ezẹko ọvo.

¹³ Ọwan i vwo iniruo ri mai rhomu kparobọ. Jehova ro rhiẹ Oniruo rọ Maido, o vwo ruẹ ọkon rẹn idibo yi-i. O dje ọdaremẹro phia kpahen owian ọwan. (Heb. 6:10) Ọ ji yẹ ọwan omẹgbanhon ra guọlọre, na sabu wian owian rọ yẹrẹ ọwan. (2 Cor. 4:7; Gal. 6:5, ekete ra djokarhọ) Jesu ro rhiẹ Orodje ọwan, o dje udje oborẹ ene ruẹ awọrọ lele. (John 13:15) Habaye, ekpako ukoko a damoma hẹrokele i Jesu ro rhiẹ “osuingegede rọ maido” na. (Heb. 13:20; 1 Pet. 5:2) Aye a damoma ha urhebro phia, aye a ji damoma dje uruemru esiri, ọrhẹ uduefigbere phia ọke aye e yono ọwan.

¹⁴ Ọwan i vwo igbehian ri mai rhomu kparobọ. Awọrọ e vwo aruẹ okugbe ọrhẹ ewian re vwori-i. Gbe rorie: Ọwan i vwo uphẹn re ne lele ihworho ri vwo omamọ uruemru wian, aye i vwa kparoma-a. Aye i vwo ena, aye e ji nie taghene awọrọ i do ghwẹ aye. Aye e nie taghene ọwan ọrhẹ aye ihworho ra wian kugbe, ọwan jẹ igbehian. Habaye, okugbe ọwan ọ kpẹnkpẹnren omamọ te erhirhiẹ aye ina sabu hwu fọkiẹ ọwan!

15. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni owian ra wian?

¹⁵ Ọwan i vwo owian rọ mai rhomu kparobọ. Ọwan e yono ihworho urhomẹmro kpahen i Jehova, jeghwai ghwolo efian Echu phia. (John 8:44) Echu ọ lẹrhẹ akpọ bẹn ihworho nyoma efian sansan rọ ha ruiruo. Jerẹ udje, ọ guọlọre ne vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwa-an, habaye ọ harhomu ọwan erhe ru sọ-ọ. Ọnana ghini ọkpẹ ofian rọ lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre! Erhe “bru” i Kristi, ana harhomu edandan ọwan. Urhomẹmro na yẹ, Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan omamọ. (Rom. 8:32, 38, 39) Itiọrurhomẹmro, ana  mẹrẹn ebrurhọ orhianẹ a ha userhumu rẹn awọrọ hẹrosuẹ i Jehova jeghwai ru rhomu uvuẹn akpenyerẹn aye!

16. Marhẹ owian ri Jesu ọ yẹrẹ ọwan o ru vẹnẹ ewian erọrọ ra wian?

¹⁶ Owian ri Jesu ọ yẹrẹ ọwan ọ vẹnẹ ewian omobọ ọwan erọrọ. Jerẹ udje, erhe nẹ iruo omobọ ọwan rhe owuọwọn oma nọ ghwọghọ ọwan, a vwa ji mẹrẹn evwẹnvuọ-ọn. Ọrẹn arha wian owian i Jehova ọrhẹ i Jesu, na mẹrẹn evwẹnvuọn ọrhẹ omamerhomẹ. Ọkezẹko, oma ọnọ sabu bẹn ọwan erhe nẹ iruo rhe, ana ji gba oma ọwan riẹ uyono owuọwọn ẹdẹ ọrana. Ọrẹn ọke re nẹ uyono na rie ne, ọwan a mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn ọrhẹ omamerhomẹ. Omaran a ji mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn, arha damoma riẹ aghwoghwo jeghwai ruẹ uyono i Baibol omobọ ọwan. Erere ra mẹrẹn o rhomu ghwẹ owian ra wianren!

17. Marhẹ ene vwẹruọ erhirhiẹ ọwan lele, me ya na kẹnoma riẹn?

¹⁷ O fori nẹ owuowọnwan o rhe taghene o vwo ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri. Omarana, o fori na ghwanren. Jerẹ udje, ana sabu kpọke ọwan hatua ekwakwa ugboma. Djokarhọ oborẹ i Jesu ọ ta rẹn idama owu ro rhiẹ ọdafe, rọ nọriẹn: “Me mi ne ruo, ne mi sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ?” Idama na o ruẹ lele urhi na. Omarana, ọye ohworho dẹndẹn, fọkime iyẹnrẹn i Mark ọ vi ta taghene Jesu o “vwo ẹguọlọ kpahiẹn.” Jesu nọ ha use rẹn idama ro rhiẹ ọdafe na. Jesu nọ tare, “Nyarhẹn, ya rhẹ ekwakwa re wu vwori . . . ne wu nyaleli mẹ.” Ọhworhare na no mwuomarhọ, nọ họhọre taghene ọye ọ guọlọ tiobọnu “enyerẹn buebun” ro vwori-i. (Mark 10:17-22) Fọkiẹ ọnana, nọ tiẹn use i Jesu, no rhiẹ ọvrẹn ‘harẹn Efe.’ (Matt. 6:24) Manẹ odjẹ ọgo ye wa djẹ?

18. Me yo fori ne ru ọke ephian, mesoriẹ?

¹⁸ Nẹ ọke fiẹ ọke, o fori ne roro kpahen oborẹ a ha karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Mesoriẹ? Neneyo ọ sabu mwu ọwan ẹro taghene a ha omẹgbanhon ọwan ruiruo izede ẹghwanren. Roro kpahen oborẹ idama owu re se Mark ọ tare: “Ẹgbukpe buebun, mie roro taghene mie nyerẹn akpọ rọ lọhọre. Mẹmẹ ọkobaro, ọrẹn ọke ephian mie roro kpahen igho ọrhẹ oborẹ akpenyerẹn mẹ ono ru rhomu rhọ. Mie rhe oborẹ ọsoriẹ akpenyerẹn mẹ ọ gbanho-on. Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene edamẹ enẹmẹ ọvo yi mia ha karo, ukperẹ ono rhiẹ ogame i Jehova.” Mark nọ kpọ iroro ọrhẹ akpenyerẹn yi vi jeghwai fiomarhọ ogame i Jehova vuọnvuọn. Mark nọ tare: “Ọkezẹko mie vwo ọfiamu igho, ọrẹn nyoma userhumu i Jehova ọrhẹ obẹhatua i Jesu, mi sabu tẹnrovi ogame i Jehova ne.”

19. Mesoriẹ ọ ghanren ne vwo iroro ro serhọ?

¹⁹ Ana rha mẹrẹn omẹrhuọrhuọn arha nyalele i Jesu, jeghwai ru ekwakwa esa. Ọrukaro, vwo iroro ro serhọ. Ọwan a wian owian i Jehova, omarana o fori na wian yen izede rọ gbare. Ọwan yẹ ihworho ra wian owian na, Jehova yẹ Onini na. (Luke 17:10) Arha wian owian yen lele ọhọre ọwan, ọnọ lẹrhiẹ bẹn rẹn ọwan. Erhuẹn rọ tobọ vwo omẹgbanhon omamọ ọnọ sabu kon, orhianẹ ọ guọlọ nya ọnẹyen jeghwai kparehaso usun ohworho ro suien. Ọrẹn, ana sabu ruẹ ekwakwa re vwe roro rhọ jeghwai fiẹ ebẹnbẹn ephian kparobọ arha nyalele  ọkpọvi Jehova. Karorhọ taghene o vwo ohworho rọ nọ sabu dobọ ọhọre i Jehova ji-i!—Rom. 8:31; 1 John 4:4.

20. Me yo no mwu ọwan wian owian i Jesu ọ yẹre ọwan?

²⁰ Ọreva, wian rhẹ iroro ro serhọ. Ẹkẹ ọwan ọrẹ ana ha ujiri vwe i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ọwan. Ihworho ri havwiẹ ọke Jesu i vwo ufiuvwele jeghwai vwo ọdamẹ omobọ aye ọvo, o jiri-i, oma ọrhọ merhen aye-e, aye ni nyaji Jesu vwo. (John 6:25-27, 51, 60, 66; Phil. 3:18, 19) Ọrẹ ovẹnẹ, ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ereva aye ni wian owian na ọsoso akpenyerẹn aye, rhẹ ifiẹrorhọ aye ine nyerien obẹ odjuwu. Jerẹ aye, oma ọnọ merhen ọwan arha wian owian i Jesu ọ yẹrẹ ọwan rhẹ ẹhẹn ro serhọ.

21. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Matthew 6:31-33, me ya na sabu fiẹrorhọ taghene Jehova ono ruo?

²¹ Ọresa, fiẹrorhọ ekwakwa ri serhọ. Ọwan i djẹ odjẹ ra na wian rẹn i Jehova ne. Jesu ọ ha orhetio phia taghene ana kparehaso ọwan. Ọrẹn, e fiẹrorhọ taghene i Jehova ọnọ yẹ ọwan omẹgbanhon re ne din ebẹnbẹn ephian. Erhe vwo edirin rhọ, na na gbanhonrhọ. (Jas. 1:2-4) Ana sabu fiẹrorhọ taghene Jehova ọnọ yẹ ọwan oborẹ a guọlọre, taghene Jesu ono sun ọwan, jeghwai fiẹrorhọ taghene imizu uvuẹn ukoko na ina ha udu rhẹ ọwan aghwẹ. (Se Matthew 6:31-33; John 10:14; 1 Thess. 5:11) E vwo oborẹ a guọlọre ephian na sabu din ebẹnbẹn!

22. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ oma merhen ọwan?

²² Ọmase ri Jesu o simirin na ọ mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn uvuẹn ẹdẹ re simie. Ọrẹn, ọnọ mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn i bẹmẹdẹ orhianẹ ọ nyalele i Kristi. Me wu rorori taghene o ruru? Orho rhiabọ dede use i Jesu, ono vwo erere ọduado, nọyẹ ono leli Jesu sun obẹ odjuwu! Kemru kemru rọ nyajovwo nọ sabu nyalele i Kristi orho fiemru-u, arha ha ye vwanvwọn ebrurhọ ọrana. Se vwo ifiẹrorhọ re ne riẹ odjuwu yanghene nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na, oma ọnọ sabu merhen ọwan taghene e rhiabọ dede use i Jesu na: “Bru mẹ rhe!”