1. Mesoriẹ o fo na huvwele i Jehova?

O FORI na huvwele * i Jehova fọkime ọye yọ maren ọwan. Fọkiẹ ọnana, o vwo omẹgbanhon ro no jurhi rẹn emama yen. (Rev. 4:11) Ọrẹn, o ji fo na huvwele yi, fọkime usun ọnẹyen yọ mai rhomu. Uvuẹn ikuegbe ituakpọ, ere suẹn i vwo omẹgbanhon usun, aye i jeghwai suẹn ihworho buebun ne. Ọrẹn, usun i Jehova ọ vẹnẹ ọrẹ aye, fọkime Jehova o suẹn ihworho yi izede ro djephia taghene ọye yọ mai vwo ẹghwanren, ẹguọlọ, arodọmẹ, ọrhẹ uruemru re roro rẹn awọrọ.—Ex. 34:6; Rom. 16:27; 1 John 4:8.

2. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Hebrews 12:9-11, mesoriẹ o fo na huvwele i Jehova?

² Jehova ọ guọlọ na huvwele yi fọkiẹ ofẹ-ẹn, ọrẹn ọ guọlọre na huvwele yi fọkime, ọye yẹ Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. Uvuẹn ileta ri Paul ọ ya vwe itu i Hebrew, no djerie fiotọre taghene o fori “na homariotọre rẹn Ọsẹ ọwan” fọkime o yono ọwan fọkiẹ erere ọwan.—Se Hebrews 12:9-11.

3. (a) Marhẹ ọwan e ru djephia taghene a homariotọre rẹn i Jehova? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ?

³ Ọwan a huvwele i Jehova nyoma ra damoma nyalele i kemru kemru rọ tare, jeghwai kẹnoma rẹn ojemẹ ra na hẹrosuẹ irherhe ọwan. (Prov. 3:5) Ọnọ lọhọ ra na homariotọre rẹn i Jehova orhianẹ e yono kpahen omamọ iruemru enẹyen. Mesoriẹ? Fọkime iruemru enana yọ soriẹ o ruẹ ọsoso oborẹ o ruẹ. (Ps. 145:9) Erhe yono kpahen i Jehova rhọ, ẹguọlọ re vwo kpahiẹn no no kodo rhọ.  Erhe vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ne, na na rha huvwele yi nẹ ẹhẹn sa. Ọwan na damoma neneyo iroro ọrhẹ idjaghwẹ ọwan i sabu serhọ rhẹ oborẹ ọgbare, jeghwai rha kẹnoma rẹn oborẹ ọsọre. (Ps. 97:10) Ọrẹn, ọkezẹko ọnọ sabu bẹn na huvwele i Jehova. Mesoriẹ o rhiomaran? Me yẹ ekpako ukoko, esẹ, ọrhẹ izu ina sabu yono mie Igọvunọ Nehemiah; Orodje David; ọrhẹ Mary, ro rhiẹ izu i Jesu? Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ kpahenrhọ enọ enana.

4-5. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Romans 7:21-23, mesoriẹ ọnọ bẹn ọkezẹko na huvwele i Jehova?

⁴ Emru owu rọ lẹrhiẹ bẹn ra na huvwele i Jehova yẹ ijẹgba ọrhẹ ọdandan ra ha riuku. Omarana, nọ bẹn ra na huvwele Osolobrugwẹ. Ọke Adam ọrhẹ Eve a kparehaso Osolobrugwẹ hin, jeghwai re nẹ orhan ra ta rẹn aye taghene aye i vwa re na-a, aye ọvo ni jurhi rẹn oma aye. (Gen. 3:22) Inyenana, ituakpọ buebun a ji tiẹn uvwele i Jehova jeghwai brorhiẹn oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre rẹn oma aye.

⁵ Dedevwo ọwan i vẹnẹ ihworho erana fọkime e rhe i Jehova jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ọrẹn ọ ji bẹn ọkezẹko ra huvwele yi. Ọnyikọ Paul ọ dẹrughwaroghwu obẹnbẹn ọnana. (Se Romans 7:21-23.) Jerẹ i Paul, ọwan i guọlọ rha damoma ruẹ oborẹ ọgbare uvuẹn ukẹro i Jehova. Ọrẹn, ana vi wọnrọn haso oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan ruẹ oborẹ ọsọre.

6-7. Iroro ọrọrọ ọgo yọ nọ sabu lẹrhiẹ bẹn na huvwele i Jehova? Dje udje yi.

⁶ Iroro ọrhẹ irueruo re ruẹ uvuẹn ekete ra ghwanren, yẹ emru ọrọrọ rọ nọ sabu lẹrhiẹ bẹn na huvwele i Jehova. Iroro ituakpọ buebun i kparehasuẹ ọhọre i Jehova, omarana ọnọ sabu rhiẹ emru obẹnbẹn na kẹnoma rẹn aruẹ iroro enana. Roro kpahen udje owu ọvo.

⁷ Uvuẹn ekete ezẹko, o rhiẹ oborẹ o serhọ na ha urhebro rẹn iphuphẹn nẹ aye i ha akpenyerẹn aye guọlọ igho buebun. Omizu ọmase owu re se Mary * ọ dẹrughwaroghwu aruẹ ọhiẹn ọnana. O ki yono kpahen i Jehova, owu usuẹn isukuru ri mai rhomu yọ nya. Ekrun i Mary ne kpokpie no vwo omamọ iruo rọ nọ sabu lẹrhiẹ vwo igho bun. Ọye ọ ji guọlọ aruẹ akpọ ọrana. Ọrẹn, ọke ro yono kpahen i Jehova jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn, iroro yi nọ wẹnẹren. Udabọ ọrana, nọ tare: “Ọkezẹko, mia mẹrẹn ewian irhorhomu ri na lẹrhe mẹ vwo igho buebun, ọrẹn aye ina suẹ ọgbanrhọ rhẹ ogame mia harẹn i Jehova. Fọkiẹ oborẹ a mọrenren mẹ lele, ọ ji bẹn mi na ten. Ni mia rẹ i Jehova nọ ha userhumu mẹ ne mi sabu tiẹn iruo rọ nọ jaghwẹrhọ ogame mia ha rẹn i Jehova.”—Matt. 6:24.

8. Me ye ne yono kpahen?

⁸ Ọwan a mẹrẹn erere arha huvwele i Jehova. Ọrẹn, ihworho jerẹ ekpako ukoko, esẹ ọrhẹ izu ri vwo omẹgbanhon usun, i vwo iroro ọrọrọ rọ soriẹ aye ina nyalele ọkpọvi Osolobrugwẹ; fọkime aye i vwo uphẹn aye ina ha userhumu rẹn awọrọ. Jene yono kpahen idje ezẹko uvuẹn i Baibol na, ri na ha userhumu rẹn ọwan rhe oborẹ ana ha omẹgbanhon re vwori ruiruo lele izede rọ nọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova.

9. Ebẹnbẹn ego yi Nehemiah ọ dẹrughwaroghwu?

⁹ Jehova ọ yẹ ekpako ukoko owian ọghoghanren rẹ aye ina hẹrote idibo  yi. (1 Pet. 5:2) Ekpako ukoko ina sabu yono omamọ udje nẹ oborẹ i Nehemiah o ruẹ ihworho Osolobrugwẹ lele. Ro rhiẹ igọvunọ i Judah na, omẹgbanhon usun ọnẹyen o kerabọ omamọ. (Neh. 1:11; 2:7, 8; 5:14) Roro kpahen ebẹnbẹn ezẹko ri Nehemiah ọ dẹrughwaroghwu. Ọ mẹrẹnvwrurhe ne taghene ihworho na i gbe oghwa ẹga na aghwa, habaye aye i vwa hobọtua otu i Levi na jerẹ oborẹ urhi na ọ tare-e. Itu i Jew na i vwe kwe nyalele urhi ro sekpahen Ẹdẹ Omeronmo-o, ehworhare ezẹko i ji rọnmọ emẹse egehọ. Igọvunọ Nehemiah yọ nọ kwaphiẹ erhirhiẹ ọgbogbanhon ọnana rhọ.—Neh. 13:4-30.

10. Me yi Nehemiah o ru kpahen ebẹnbẹn rọ dẹrughwaroghwu?

¹⁰ Nehemiah ọ ha omẹgbanhon ro vwori gba emọ Israel nẹ aye i ruẹ oborẹ ọ guọlọre-e. Ukpomaran, ọ nekpẹn userhumu i Jehova uvuẹn ẹrhomo, no ji yono ihworho na Urhi Jehova. (Neh. 1:4-10; 13:1-3) Nehemiah ọ homariotọre lele ihworho na wian, nyoma rọ ha userhumu rẹn aye bọn ugbomoghwa i Jerusalem.—Neh. 4:15.

11. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Thessalonians 2:7, 8, marhẹ ekpako ukoko ine ruẹ imizu ukoko na lele?

¹¹ Ebẹnbẹn rẹ ekpako ukoko ina dẹrughwaroghwu ọnọ sabu vẹnẹ ọrẹ Nehemiah, ọrẹn aye ina sabu hẹrokelie uvuẹn izede buebun. Jerẹ udje, aye a damoma wian fọkiẹ erere imizu na. Habaye aye i vwa ha ẹrhẹ aye kparoma-a. Ukpomaran, aye a hẹrote imizu ukoko na izede ẹguọlọ. (Se 1 Thessalonians 2:7, 8.) Ẹguọlọ okokodo ọrhẹ omeriotọre aye, ọ lẹrhẹ aye tẹmro izede ro serhọ. Andrew, ro rhiẹ ọkpako ukoko ọke jijiri ne, nọ tare: “Mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene ekpako ukoko i rhe dje uruemru esiri ọrhẹ ẹguọlọ phia, nọ hobọte imizu ukoko na. Iruemru enana e mwu imizu ukoko na lele ekpako ukoko na wian kugbe.” Ọkpako ukoko ọrọrọ re se Tony ro ji rhiẹ ọkpako ọke jijiri ne, nọ tare: “Mia damoma ruẹ lele urhebro rọ  ha uvuẹn Philippians 2:3, mia ji damoma ni awọrọ taghene aye i rhomu ghwẹ mẹ. Ọnana ọ ha userhumu mẹ kẹnoma rẹn uruemru re suẹn awọrọ.”

12. Mesoriẹ ọ ghanren nẹ ekpako ukoko i vwo omeriotọre?

¹² Ekpako ukoko ine vi vwo uruemru omeriotọre jerẹ i Jehova. Dedevwo Jehova yẹ Osuinsuensun ro suẹn ọsoso akpọ na, “ọ homariotọre” jeghwai “kpare ivwiegbere na nẹ iphirhikerewi na.” (Ps. 18:35; 113:6, 7) Itiọrurhomẹmro, Jehova o vwo utuoma kpahen ihworho ra kparoma.—Prov. 16:5.

13. Mesoriẹ o fo nẹ ekpako ukoko i “suẹn ẹrẹnmo unu” aye?

¹³ O fori nẹ ọkpako ukoko ro vwo omeriotọre, o ‘suẹn ẹrẹnmo unu ọnẹyen.’ Orho suie-en, ọnọ sabu tẹmro hwainhwain orhianẹ ohworho o dje ọghọ phia riẹ-ẹn. (Jas. 1:26; Gal. 5:14, 15) Andrew ra tẹmro kpahen vrẹn ne, nọ tare: “Ọkezẹko mie roro taghene o fori ne mi tẹmro hwainhwain rẹn ohworho ro vwo mwuọghọ mẹ. Ọrẹn, mi roro kodo kpahen idje ihworho ri sẹrorẹ atamwu uvuẹn i Baibol na ne, ọnana ọ ghini ha userhumu mẹ mẹrẹn ọghanromẹ omeriotọre re djephia.” Ekpako ukoko e djephia taghene aye a huvwele Osolobrugwẹ nyoma aye e dje ẹguọlọ phia, jeghwai tẹmro ri serhọ rẹn imizu ukoko na ọrhẹ ekpako erọrọ.—Col. 4:6.

14. Owian ọgo yi Jehova ọ yẹ esẹ?

¹⁴ Jehova ọ ha esẹ mwu nẹ aye i rhiẹ urhomu ekrun, o ji fiẹrorhọ taghene aye ine yono jeghwai ghwọghwu emọ aye. (1 Cor. 11:3; Eph. 6:4) Ọrẹn, omẹgbanhon esẹ i vwo ughwru fọkime Jehova yẹ Ọmemama, ọye ọvo yẹ urhomu ekrun ephian a homariotọre riẹn. (Eph. 3:14, 15) Esẹ e djephia taghene aye a huvwele i Jehova, nyoma aye a ha omẹgbanhon usuon aye ruiruo izede rọ nọ lẹrhẹ oma merhen Osolobrugwẹ. Aye ina sabu yono ekwakwa buebun nẹ akpenyerẹn Orodje David.

15. Mesoriẹ akpenyerẹn Orodje David o rhiẹ omamọ udje rẹn esẹ?

¹⁵ Jehova ọ ha i David mwu no rhiẹ urhomu harẹn ekrun ọnẹyen ọrhẹ ọsoso Israel. Ọke i David o rhiẹ orodje, o vwo omẹgbanhon buebun. Ọkezẹko, ọ tobọ ha omẹgbanhon na ruiruo izede ro vwo serhọ. (2 Sam. 11:14, 15) Ọrẹn, no djephia taghene ọ homariotọre rẹn i Jehova nyoma ro rhiabọ dede ọghwọghwu  ra yẹriẹ. Ọ ta oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn yen rẹn i Jehova nyoma ẹrhomo. Ọ ji damoma nyalele urhebro i Jehova. (Ps. 51:1-4) Habaye, David o vwo omeriotọre te erhirhiẹ ro rhiabọ dede omamọ urhebro rẹ emẹse ọrhẹ ehworhare i yẹriẹ. (1 Sam. 19:11, 12; 25:32, 33) David o yono nẹ orusọ ye, nọ jeghwai ha ogame i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn yen.

16. Me yẹ esẹ ina sabu yono mie David?

¹⁶ Roro kpahen idje ezẹko esẹ ina sabu yono mie Orodje David: Wu vwa ha omẹgbanhon ri Jehova ọ yẹruọ ruiruo izede rọ sọre-e. Kwe orusọ ọnọ, jeghwai rhiabọ dede urhebro i Baibol rẹ awọrọ i ha wẹn. Wu rhe ruẹ omaran, ihworho ekrun ọnọ ni na họghọ wẹn fọkiẹ omeriotọre ọnọ. Wa rha nẹrhomo vwe i Jehova rhẹ ekrun ọnọ, ta ọsoso ẹhẹn ọnọ riẹn, jenẹ aye i rhe oborẹ wu guọlọ ọkpọvi ọrhẹ urhebro ọnẹyen te. Ọrọ mai ghanren, ha ogame i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. (Deut. 6:6-9) Omamọ udje wu djephia, owu usuẹn ẹghẹlẹ ri mai ghanren wu na sabu tiobọnu rẹn ekrun ọnọ.

17. Owian ọgo yi Jehova ọ yẹ izu?

¹⁷ Jehova ọ ha owian ọghoghanren rẹn izu, ọ ji yẹ ye omẹgbanhon ro no sun emọyen. (Prov. 6:20) Itiọrurhomẹmro, oborẹ izu ọ tare jeghwai ru ọnọ sabu hobọte emọyen uvuẹn ọsoso akpọ aye. (Prov. 22:6) Jene yono kpahen oborẹ izu ina sabu yono mie i Mary ro rhiẹ izu i Jesu.

18-19. Me yẹ izu ina sabu yono nẹ udje i Mary?

¹⁸ Mary ọ dabu rhe Eyaya Ọfuanfon na. O vwo ọghọ okokodo ọrhẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. O mwuegbe rọ nọ huvwele ọkpọvi Jehova, dedevwo o rheri taghene ọsoso akpenyerẹn yen ono wene.—Luke 1:35-38, 46-55.

¹⁹ Izu, are ina sabu hẹrokele udje i Mary uvuẹn izede buebun. Izede ọgo? Ọrukaro, o fori nẹ are i sẹrorẹ onyerẹnkugbe are rhẹ i Jehova nyoma uyono i Baibol omobọ ọrhẹ ẹrhomo ẹnẹ. Ọreva, o fori nẹ are i damoma ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn are neneyo are i sabu ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma. Jerẹ udje, ọkezẹko eri vwiẹruọ ihworho ra kiki tuekwẹre yanghene aye a tẹmro hwainhwain rẹn emọ aye. Ọnọ sabu họhọ taghene wu yono aruẹ uruemru ọrana mie aye ne. Wu rha tobọ yono kpahen i Jehova ne, ọnọ ji bẹn wu ne lele emọ nyerẹn rhẹ uruemru ọfọfọ ọrhẹ erhionrin, maido orhianẹ aye a kpara ruẹ ọke oma ọ ghwọghọ ne. (Eph. 4:31) Uvuẹn erhirhiẹ erana, ọghanranren omamọ ne wu hẹroso i Jehova rhọ ọrẹ ẹrhomo. Izu owu re se Lydia, nọ  tare: “Ọkezẹko, mia nẹrhomo gbangbanhon neneyo mi ja rha tẹmro hwainhwain rẹn ọmọ mẹ ọke orho ru sọ. Ọkezẹko, mia tobọ dobọjẹ uvuẹn erhẹrhẹ ẹmro mia ta, ni mia nẹrhomo vwe i Jehova uvuẹn ẹhẹn mẹ nọ ha userhumu mẹ. Ẹrhomo ọ lẹrhe mẹ fọ.”—Ps. 37:5.

20. Obẹnbẹn ọgo yẹ izu ezẹko a dẹrughwaroghwẹ, marhẹ aye ine ru fi obẹnbẹn ọnana kparobọ?

²⁰ Izu ezẹko ina sabu dẹrughwaroghwu obẹnbẹn ọnana, aye ina sabu mẹrẹnvwrurhe taghene ọ lọhọ aye ine djephia rẹn emọ aye taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahen aye-e. (Titus 2:3, 4) Emẹse ezẹko i ghwanranren uvuẹn ekrun rẹ emiemọ i vwe kwe dje ẹguọlọ rẹn emọ aye. Wu rha ghwanren uvuẹn aruẹ ekrun ọrana, damoma ne wu kẹnoma rẹn orusọ eri vwiẹruọ i ruru. Izu rọ huvwele i Jehova ọnọ vi damoma yono oborẹ e dje ẹguọlọ rẹn emọyen. Ọ lọhọ ro no wene iroro yi, idjaghwẹ ye, ọrhẹ irueruo yi-i. Ọrẹn, ọnọ sabu ruie, habaye ewene enana ina rhua erere vwe yi ọrhẹ ekrun ọnẹyen.

21-22. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Isaiah 65:13, 14, erere ego ya na mẹrẹn arha homariotọre huvwele i Jehova?

²¹ Orodje David o rhe oborẹ ọ ghanren te ra na huvwele i Jehova. Nọ yare: “Ọkpọvi ri nẹ obẹ i Jehova rhe ọsoso, aye a lẹrhẹ ọmudu na ghọghọ; ekama i Jehova efuanfon, aye a lẹrhẹ ikẹro na lo. A ha aye tiẹ odibo ọnọ orhọ; arha nya lele aye, o vwo erere ọduado.” (Ps. 19:8, 11) Inyenana, ọwan ina sabu mẹrẹn ovẹnẹ rọ ha uvwre ihworho ra huvwele i Jehova, ọrhẹ ihworho ra tiẹn urhebro ọnẹyen. Ihworho ra huvwele i Jehova ine “kperi ukperi aghọghọ fọkiẹ omamọ erhirhiẹ ọmudu na.”—Se Isaiah 65:13, 14.

²² Ekpako ukoko, esẹ ọrhẹ izu i rha homariotọre huvwele i Jehova, akpenyerẹn aye no rhomẹrhọ, ekrun aye nọ mẹrẹn omamerhomẹ, ọsoso ukoko na no ji vwo okugbe. Ọrọ mai ghanren, aye na lẹrhẹ i Jehova ghọghọ. (Prov. 27:11) Ọrana yẹ aghọghọ rọ maido ra na sabu vwo!