1. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni ihworho ri vwo omeriotọre? Dje yi fiotọre.

JEHOVA o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ri vwo omeriotọre. Ihworho ri vwo omeriotọre ọvo yi na sabu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ i Jehova. Ọrẹn, “ihworho ra kparoma ọ mẹrẹn aye nẹ ekete oseseri.” (Ps. 138:6) Ọwan i ephian i guọlọ ru oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma jeghwai riamerhen ẹguọlọ ye, omarana o fori ne vwo omeriotọre.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ẹkpahenrhọ harẹn enọ esa enana: (1) Me yẹ omeriotọre? (2) Mesoriẹ o fo ne vwo uruemru ọnana? (3) Erhirhiẹ ego yi na sabu damu omeriotọre ọwan ni? Jerẹ oborẹ ene yono, erhe vwo omeriotọre, na lẹrhẹ oma merhen i Jehova jeghwai rhua erere vwe oma ọwan.—Prov. 27:11; Isa. 48:17.

3. Me yẹ omeriotọre?

³ Ohworho ro vwo omeriotọre o vwo roro taghene ọye o rhomu ghwẹ awọrọ-ọ, ọ vwọ ji kparoma-a. Baibol na o djephia taghene ohworho ro vwo omeriotọre ọ ha ukẹro ro serhọ ni onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova, kugbe awọrọ. Ohworho ro vwo omeriotọre o ji vwẹruọ ye taghene awọrọ i rhomu ghwẹ ye izede owu yanghene ọrọrọ.—Phil. 2:3, 4.

4-5. Mesoriẹ ana ta taghene uruemru bọrọbọrọ ọ vẹnẹ uruemru omeriotọre?

⁴ Ọnọ sabu họhọ taghene ihworho ezẹko i vwo omeriotọre  fọkime aye i vwo uruemru bọrọbọrọ. Ọkezẹko ofa ọ tobọ ruẹ aye. Yanghene aye ina sabu rhe dje ọghọ phia rẹn awọrọ, fọkime ọrana oborẹ eri vwiẹre aye i yonirin aye. Ọrẹn uvuẹn ọmudu aye, aye ina sabu rha kparoma. Orho ru, aye ne ghini dje oborẹ aye i havwọ uvuen ọmudu aye phia.—Luke 6:45.

⁵ Ihworho ezẹko e fiudugbere ta oborẹ aye e roro phia, ọrẹn ọrana o mevirhọ taghene aye a kparoma-a. (John 1:46, 47) Ọrẹn, o fori nẹ ihworho ri vwa zofa i jomarhotọre neneyo aye i ja rha hẹrosuẹ oma aye. Sẹ ọwan ihworho ra zofa yanghene a vwa zofa-a, o fori na rha damoma vwo omeriotọre.

6. Jerẹ oborẹ ọ ha 1 Corinthians 15:10, me ya na sabu yono nẹ udje ọnyikọ Paul?

⁶ Roro kpahen udje ọnyikọ Paul. Jehova ọ hariẹ wian omamọ nọ ha ikoko ekpokpọ mwu uvuẹn amwa owu riẹ ọrọrọ. Ọkezẹko, ọye yọ tobọ mai wian owian aghwoghwo na usuẹn idibo i Jesu ephian. Ọrẹn, ọ haye kparoma taghene ọye o rhomu ghwẹ imizu na re hẹrhẹre-e. Ọrẹ omeriotọre, nọ tare: “Fọkime mẹmẹ yẹ ọnyikọ rọ mai kamo, omarana, mie mwuovwan re ne se mẹ ọnyikọ-ọ, fọkime mi kparehaso ukoko Osolobrugwẹ.” (1 Cor. 15:9) Ọke oru, Paul nọ sabu ta taghene o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova fọkiẹ ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ o dje riẹn, ukperẹ ono rhiẹ iruemru yanghene ewian yen. (Se 1 Corinthians 15:10.) Paul omamọ udje ohworho ro vwo omeriotọre, ọke rọ ya ileta vwe itu i Corinth ọ wonma rẹn aye-e, dedevwo imizu ezẹko uvuẹn ukoko na e nie sakamu!—2 Cor. 10:10.

7. Marhẹ omizu owu uvuẹn ọke ọwan na o ru dje omeriotọre phia?

⁷ Idibo i Jehova buebun i mẹrẹn  urhebro nẹ ikuegbe akpenyerẹn Omizu Karl F. Klein, rọ gare usuẹn Ugboma Usuon na. Uvuẹn ikuegbe akpenyerẹn yen, Omizu Klein nọ tare taghene ọye ọ wọnrọnren rhẹ ebẹnbẹn buebun. Jerẹ udje, uvwre ẹgbukpe 1920 ọ bẹn ro no ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa, omarana ọke rọ damiẹ ukwọgbọ, orho ghwoghwo omẹ ẹgbukpe eva-a. Ọke oru, uvuẹn Oghọn Ukoko rọ havwọ, nọ sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn uvwre ọke owu fọkime a ha urhebro riẹn. Ọ ji rioja emiamo iroro, ro ji simi ọke oru. Ọrẹn, ọ ji riamarhen uphẹn ẹga buebun. Omizu Klein ohworho omeriotọre, fọkime ọ dabu ta kpahen ebẹnbẹn ro rhiẹromẹrẹn! Imizu buebun a karorhọ omizu Klein ọrhẹ ikuegbe akpenyerẹn yen rọ vuọnren rhẹ erere. *

8. Marhẹ 1 Peter 5:6 o ru lẹrhẹ ọwan rhe taghene Jehova o vwo omamerhomẹ kpahen omeriotọre?

⁸ Iroro rọ mai ghanren rọ soriẹ re ne vwo omeriotọre yẹ, ọ merhen i Jehova oma. Ọnyikọ Peter o dje ọnana fiotọre. (Se 1 Peter 5:6.) Ọbe na “Come Be My Follower” ọrhọ ta kpahen ẹmro i Peter omana: “Omẹkpare ọ họhọ ọdedju. Oborẹ o nerhumie sa ọnọ sabu ha ẹkuọn vwe ohworho. Uruemru rọ lẹrhẹ ohworho rọ mai vwo ena rhiẹ ohworho ro vwo fiemru harẹn Osolobrugwẹ. Ọrẹn, omeriotọre ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho ro vwo fiemru rhiẹ ohworho rọ ghanranren harẹn i Jehova. . . . [Oma] ọ . . . merhiẹn rọ nọ kwosa omeriotọre re djephia.” * Itiọrurhomẹmro, oborẹ ọ mai ghanren ra na sabu ru yẹ, ọrẹ ana lẹrhẹ oma merhen i Jehova!—Prov. 23:15.

9. Marhẹ omeriotọre o ru tiẹ ihworho kẹrẹ ọwan?

⁹ Haba ọrẹ ana lẹrhẹ oma merhẹn i Jehova, ọwan a mẹrẹn erere buebun erhe vwo uruemru omeriotọre. Omeriotọre o tiẹ ihworho kẹrẹ ọwan. Ne wu sabu vwẹruọ ọnana, roro kpahen aruẹ ihworho we kwomakugbe. (Matt. 7:12) Oma ọ vwọ merhen ọwan re ne kwomakugbe ohworho ro vwo kwe ha oborẹ awọrọ a ta-a, ro vwo ji kwe rhiabọ dede irorẹdjẹ awọrọ-ọ. Ọrẹ ovẹnẹ, oma ọ rhuọnrhuọn ọwan ọke re lele imizu ukoko na ruẹ kugbe re ‘roro rẹn ọwan, re dje ẹguọlọ imizu, ẹguọlọ okokodo ọrhẹ omeriotọre phia.’ (1 Pet. 3:8) Erhe tikẹrẹ aruẹ ihworho  erana, aye ni ne ji tikẹrẹ ọwan ọke erhe dje omeriotọre phia.

10. Mesoriẹ ọ lọhọ rẹn ihworho ri vwo omeriotọre nẹ aye i diẹn ebẹnbẹn akpọ?

¹⁰ Omeriotọre o ruẹ akpọ ọwan lọhọ. Ọkezẹko, ọwan ina sabu rhiẹromẹrẹn osehiẹn yanghene ekwakwa ri vwe serhọ. Orodje Solomon nọ tare: “Mi mẹrẹn idibo ra ghwa esi, ọrẹn emọ irodje ra ha oghwẹ nya jerẹ idibo.” (Eccl. 10:7) Ọkezẹko, e vwe jiri ihworho ri vwo obọdẹn ena-a. Obọreva ye, ihworho ri vwe vwo ena ya mai jirẹ jeghwai titẹ. Ọrẹn, Solomon ọ tare taghene o rhiẹ emru ẹghwanren ne nyerẹn akpọ lele oborẹ a mẹrenriẹn, ukperẹ ene biomevwan kpahen erhirhiẹ ra havwọ. (Eccl. 6:9) Ọwan i rha homariotọre, ọnọ lọhọ re ne nyerẹn akpọ lele oborẹ ekwakwa i phia lele.

11. Me yo fori ne ru arha yẹ ọwan ọkpọvi?

¹¹ Nẹ ẹdẹ fiẹ ẹdẹ, ọwan i vwo uphẹn buebun ene dje omeriotọre phia. Roro kpahen erhirhiẹ ezẹko. Ọke arha yẹ ọwan urhebro. O fori na karorhọ taghene ohworho ọrhọ ha urhebro rẹn ọwan, o rurie fọkime orusọ ọwan ọ gbanhon vrẹn oborẹ e roririe rhọ ne. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, ọnọ sabu bẹn ra na ha urhebro ra yẹrẹ ọwan ogege. Ana sabu ha ohworho na guẹnzọn fọkiẹ aruẹ ohworho rọ havwọ, yanghene oborẹ ọ ha urhebro na phia lele. Ọrẹn ọwan i rha homariotọre, ana damoma vwo uruemru ro serhọ.

12. Lele oborẹ ọ ha Proverbs 27:5, 6, mesoriẹ o fo ne dje ọdaremẹro phia rẹn ohworho rọ yẹrẹ ọwan urhebro? Dje udje yi.

¹² Ohworho ro vwo omeriotọre, o dje ọdaremẹro phia kpahen urhebro. Jerẹ udje: Gbe rorie taghene wu ha uvuẹn uyono. Ọke we lele imizu ezẹko tẹmro hin, owuọwan usuẹn aye nọ ta wẹn taghene ibiẹ emaren ọ tanmwu ikanwọn. O vwo ẹfro-o, ofa ọnọ ruọ. Ọrẹn, oma ọ ji merhuọn taghene ọye ọ ta wẹn? Itiọrurhomẹmrọ, oma ọnọ merhuọn orhianẹ ohworho ọ kiki ta wẹn! Omaran ọ ji havwọ, o fori ne dje ọdaremẹro phia rẹn omizu uvuẹn ukoko na ro fiudugbere yẹ ọwan urhebro ọke ra guọliẹ. O fori na ha ohworho na rhiẹ ugbehian ọwan, ukperẹ ono rhiẹ ọvwreghrẹn ọwan.—Se Proverbs 27:5, 6; Gal. 4:16.

13. Marhẹ ene ru dje omeriotọre phia ọke awọrọ i rhe vwo uphẹn ẹga?

¹³ Ọke awọrọ i rhe vwo uphẹn ẹga. Jason ro rhiẹ ọkpako ukoko nọ tare: “Mia  rha mẹrẹn uphẹn ẹga ra yẹ awọrọ, ni mie roro oborẹ ọsoriẹ a vwa djẹ mẹ.” We ji roro omaran ọkezẹko? Ọ sọ re ne ru “riaro” uvuẹn ogame i Jehova-a. (1 Tim. 3:1) Ọrẹn, o fori ne sun iroro ọwan. Arha jomarhotọre-e, ana sabu ha uphẹn rẹn omẹkpare nọ do uvuẹn ọmudu ọwan. Jerẹ udje, Olele Kristi ọnọ sabu rhe roro taghene ọye ọvo yo mwuovwan ẹrhẹ owu uvuẹn ukoko na. Yanghene ane Olele Kristi ọnọ sabu rhe roro, ‘Esa mẹ o mwuovwan ghwẹ ohworho ọnana!’ Ọrẹn, erhe ghini vwo omeriotọre, ana kẹnoma rẹn omẹkpare.

14. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ i Moses o ruru ọke a yẹ awọrọ uphẹn ẹga?

¹⁴ Ọwan ina sabu yono nẹ oborẹ i Moses o ruru ọke ra yẹ awọrọ uphẹn ẹga. Moses ọ ha ukẹro ọghoghanren ni owian yen ro no sun emọ Israel na. Ọrẹn, me yi Moses o ruru ọke i Jehova ọ ha uphẹn rẹn awọrọ nẹ aye i lelie sun? Ọ rioma-a. (Num. 11:24-29) Ọye ọ ha uphẹn rẹn awọrọ nẹ aye i kwomakugbe yi wian owian ẹzenguon. (Ex. 18:13-24) Ọnana nọ sabu lẹrhẹ ehworhare emọ Israel ezẹko kiki mwuovwan ẹrhẹ iguẹnzọn, jeghwai lẹrhẹ ẹzenguon phẹrẹ uvuẹn Israel. Izede ọrana, Moses no djephia taghene edamẹ awọrọ i ghanren ghwẹ uphẹn ẹga ro vwori. Ọnana ghini omamọ udje rẹn ọwan! Ọwan a karorhọ taghene arha guọlọ ni Jehova ọ ha ọwan ruiruo, o fori nẹ omeriotọre ọwan ọ vrẹn ena re vwori. Dedevwo “Jehova o rierun, o se ihworho ri homariotọre gbemru.”—Ps. 138:6.

15. Erhirhiẹ ekpokpọ ego yẹ imizu ọwan buebun i dẹrughwaroghwu?

¹⁵ Ọke arha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ekpokpọ. Ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na, ne wene ewian imizu buebun ri ga i Jehova ẹgbukpe buebun ne. Jerẹ udje, uvuẹn ẹgbukpe 2014, na ta rẹn iniruo ẹkwotọre ọrhẹ eniẹ aye taghene ene wene owian  aye. Uvuẹn ẹgbukpe ọrana, na ji ta taghene iniruo okinhariẹ i rhe te ẹgbukpe 70 ne, aye ina dobọ owian oniruo okinhariẹ ji. Habaye, imizu ehworhare ri te ẹgbukpe 80 ne yanghene vrẹn omaran, i vwa rha ga ẹrhẹ ọrọhẹrote ewian ugboma ekpako-o. Riobarorhọ, uvuẹn ẹgbukpe ezẹko rhe na imizu buebun ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko, e wene owian aye riẹ ọrẹ aye ina ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian. E ji wene ewian awọrọ fọkiẹ emiamo, ewian ekrun, yanghene erhirhiẹ erọrọ.

16. Marhẹ imizu buebun i ru dje omeriotọre phia ọke aye a riẹnrioma rhẹ erhirhiẹ ọkpokpọ aye i havwọ?

¹⁶ Itiọrurhomẹmro, ọ lọhọ rẹ imizu buebun ine ruẹ ewene enana-a. Ọrẹ imwẹro, aye i dabu vwo ẹguọlọ kpahen owian aye i wianren omẹ ẹgbukpe buebun ne. Aye i mẹrẹn “ebẹnbẹn” buebun uvwre ọke aye a riẹnrioma rhẹ erhirhiẹ ọkpokpọ aye. Ọrẹn, aye i sabu fikparobọ ọke oru. Mesoriẹ? Fọkime aye i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen i Jehova. Aye i rheri taghene aye i homakpahontọre rẹn Osolobrugwẹ, o rhiẹ owian yanghene ọdo-o. (Col. 3:23) Oma ọ merhen aye rẹ aye ina ga i Jehova uvuẹn erhirhiẹ ephian. Aye a “ha ọfiamu [aye] ephian dọn yen,” fọkime aye i rheri taghene ọnọ hẹrote aye.—1 Pet. 5:6, 7.

17. Mesoriẹ oma ọ merhen ọwan taghene i Baibol na o jiririẹ rẹn ọwan ne dje omeriotọre phia?

¹⁷ Oma ọ merhen ọwan taghene i Baibol na o jiririe na homariotọre. Erhe dje uruemru ọnana phia, ọwan ọrhẹ awọrọ na mẹrẹn erere. Ana ji sabu din ebẹnbẹn uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Ọrọ mai ghanren, ene tikẹrẹ Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu rhọ. O rhiẹ emru omamerhomẹ re rhe taghene dedevwo Osolobrugwẹ yẹ “Ọro Rierun Rọmaido na,” o vwo ẹguọlọ kpahen idibo yi ri vwo omeriotọre, o ji ni aye ghanghanren!—Isa. 57:15.