1. Erhirhiẹ ọgo yẹ ọnyikọ John ọ havwọ uvwre ẹgbukpe 95 C.E.?

UVWRE ẹgbukpe 95 C.E., ọnyikọ John ọ ha erhirhiẹ ọgbogbanhon. Ọ ho ne, ọ ha erhirhiẹ kologho uvuẹn amwa i Patmos, ọkezẹko ọye yẹ ọnyikọ rọ hẹrhẹre. (Rev. 1:9) Ọye o rheri taghene ihworho a kparahaso ikoko na jeghwai suẹ oghalẹ. Ọnọ sabu họhọ taghene phẹrẹkpẹ, orho vwo Olele Kristi owuorowu-u.—Jude 4; Rev. 2:15, 20; 3:1, 17.

2. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Revelation 7:9-14, emena arudo ọgo yi John ọ mẹrẹnren? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

² Uvuẹn erhirhiẹ ọgbogbanhon ọnana, John nọ menemena arudo. Uvuẹn emena na, na ta rẹn emakashe taghene aye i mọren aphẹrẹ oghwọghọ ọrẹ ukpokpogho rode na, bọmọke ana koka rhẹ ẹko evrẹn owu. (Rev. 7:1-3) Ẹko ọrana yẹ awan 144,000 ri ne leli Jesu sun obẹ odjuwu. (Luke 12:32; Rev. 7:4) Ọke oru, John nọ hunute ẹko ọrọrọ, aye i bunrun omamọ te erhirhiẹ ro kperi: “Nughe!” Ẹmro rọ nọ sabu djephia taghene ọ mẹrẹn oborẹ o gberie unu. Me yi John ọ mẹrẹnren? “Otu gbidigbidi, rẹ onyakpọ owuorowu ọ vwọ sabu kele, ri nẹ egbamwa ọrhẹ ivwiẹ ọrhẹ ihworho kugbe edjadjẹ ephian rhe, ri mevi obaro aga usun na ọrhẹ obaro ọmogegede na.” (Se Revelation 7:9-14.) Roro kpahen oborẹ oma o ru John ọke ro rhe taghene ihworho buebun ọke rọ sa obaro na, ina ga Osolobrugwẹ izede rọ guọlọre!

3. (a) Mesoriẹ emena arudo i John ọnọ bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhon? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ O vwo ẹfro-o, emena arudo na ọ bọn esegburhomẹmro i John gbanhon. Omarana, ọnọ ji bọn ọwan gbanhon, ra mẹriẹn taghene ọwan e nyerẹn uvwre ọke ro ruẹ gba na! Uvuẹn ọke ọwan na, iduduru ihworho a ga i Jehova ne, aye  i ji vwo ifiẹrorhọ aye ina vabọ ukpokpogho rode na jeghwai nyerẹn uvuẹn akpọ na bẹmẹdẹ. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ i Jehova o ru dje otu gbidigbidi na phia rẹn ihworho yi omẹ ẹgbukpe rọ vrẹn 80 ne. Ene ji yono kpahen ekwakwa eva ri sekpahen otu ọrana: (1) oborẹ aye i bun te, ọrhẹ (2) ekete aye i nurhe. Ihwẹnmro enana ina bọn esegburhomẹmro ọsoso ihworho ri ha ẹko ọrana gbanhon.

4. Uyono urhomẹmro ọgo rọ ha i Baibol na yẹ ẹga efian i vwe vwẹruọ ye, marhẹ Emọ Uyono i Baibol na i ru vẹnẹ?

⁴ Ẹga efian i vwe yono urhomẹmro rọ ha uvuẹn i Baibol na, rọ tare taghene ituakpọ ri huvwele ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na-a. (2 Cor. 4:3, 4) Inyenana, ẹga efian buebun e yono taghene ọsoso ihworho ri ru oborẹ orhomurun ine riẹ odjuwu aye i rhe hwu. Ọrẹn, ọ vẹnẹ oborẹ Emọ Uyono i Baibol na re fomu Oghwa Odẹrẹ na i yonorin uvwre ẹgbukpe 1879 rhe. Aye i vwẹruọ ye taghene Osolobrugwẹ ọnọ rharhumu ha akpọ i Paradais rhiẹ otọrakpọ na, ji yono taghene ihworho buebun ri huvwele ine nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na orhiẹ odjuwu-u. Ọrẹn, ọ ha ọke aye i ki dabu rhe ihworho enana ri huvwele na.—Matt. 6:10.

5. Imwẹro ọgo yẹ Emọ Uyono i Baibol na i vwo kpahen awan 144,000 na?

⁵ Itiọrurhomẹmro, Emọ Uyono i Baibol na i ji mẹrẹnvwrurhe nẹ uvuẹn i Baibol na taghene ana ‘dẹ ihworho ezẹko nẹ otọrakpọ na.’ (Rev. 14:3) Ẹko ọrana yẹ Ilele Kristi awan 144,000 ri vwo oruru ri homakpahontọre rẹn Osolobrugwẹ ne, ri ji fuevwan ga ye ọke aye a ha otọrakpọ na. Me yẹ imwẹro aye i vwo kpahen otu gbidigbidi na?

6. Imwẹro ọgo yẹ Emọ Uyono i Baibol na i vwo kpahen otu gbidigbidi na?

⁶ Uvuẹn emena arudo i John na, nọ mẹrẹn ẹko ọrana ro “mevi obaro aga usun na ọrhẹ obaro ọmogegede na.” (Rev. 7:9) Ẹmro erana ni mwu Emọ Uyono i Baibol na kwerhọ ye taghene otu gbidigbidi na ine rhirhiẹ odjuwu jerẹ awan 144,000 na. Orhianẹ awan 144,000 na ọrhẹ otu gbidigbidi na ine rhirhiẹ odjuwu, marhẹ ẹko owu ono ru vẹnẹ ọreva ye? Emọ Uyono i Baibol na ni roririe taghene otu gbidigbidi na, ine rhiẹ Ilele Kristi ri vwa dabu huvwele Osolobrugwẹ ọke aye a ha otọrakpọ na. Dedevwo aye i nyerẹn akpọ rọ fonron, ezẹko i ji ha ishọshi ẹga efian. Aye ni tare taghene aye i dje oruru phia, ọrẹn o te ọrẹ aye ine leli Jesu su-un. Fọkime ẹguọlọ aye i vwo kpahen Osolobrugwẹ ọ ji dabu gbanhon te-e, otu gbidigbidi na i mwuovwan aye ine mevi obaro aga usun na obẹ odjuwu, ọrẹn aye e mwuovwan aye ine siyẹ aga usun na-a.

7. Lele oborẹ Emọ Uyono i Baibol na i rorori, ayọmo yi ne rhirhiẹ otọrakpọ na uvwrẹ ọke usuon i Kristi, imwẹro ọgo yẹ aye i vwori kpahen ihworho ahwanren ri fuevwan ga i Jehova?

⁷ Omarana, ayọmo yi ne rhirhiẹ otọrakpọ na? Emọ Uyono i Baibol na i vwo imwẹro taghene awan 144,000 na ọrhẹ otu gbidigbidi na i rhe riẹ odjuwu ne, iduduru ihworho erọrọ ine rhirhiẹ otọrakpọ na nẹ aye i riamerhen ebrurhọ usuon ẹgbukpe uriusionrin ọrẹ Kristi. Emọ Uyono i Baibol na e fiẹrorhọ taghene iduduru ihworho ina ga i Jehova bọmọke usuon i Kristi ọnọ tonrhọ-ọ. Ukpomaran, aye e roro taghene ẹko ọnana ine yono kpahen Jehova uvwre ọke usuon i Kristi. Orho ru, ihworho ri nyalele irhi Jehova ni ne  vwo arhọ i bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na, ọrẹn eri vwa huvwele ni na ghwọghọ. Emọ Uyono i Baibol na i ji roro taghene ihworho ezẹko ri gare ẹrhẹ “emọ irodje” uvwre ọke ọrana ji tobọ te “ihworho ahwanren ri mwuovwan” (nọyẹ ihworho ri fuevwan ga i Jehova ri hwuru Kristi ọ ki rhe), ine riẹ odjuwu ọke usuon i Kristi orho toba ne.—Ps. 45:16.

8. Ẹko esa ego yi vwo ekete uvuẹn ọhọre Osolobrugwẹ?

⁸ Omarana, Emọ Uyono i Baibol na ni roririe taghene o vwo ẹko esa: (1) awan 144,000 ri ne leli Jesu sun obẹ odjuwu; (2) otu gbidigbidi ri vwa ghwai vwo oruru, ri ne mevi obaro aga usun i Jesu obẹ odjuwu; ọrhẹ (3) iduduru ihworho ri ne yono kpahen i Jehova uvuẹn otọrakpọ na uvwre ọke usuon i Kristi. * Ọrẹn ọke oru, Jehova nọ ha userhumu rẹn emọ uyono i Baibol na dabu vwẹruọ urhomu-ẹmro ọnana fiotọre.—Prov. 4:18.

9. (a) Izede ọgo yẹ otu gbidigbidi na ine ru “mevi obaro aga usun na ọrhẹ obaro ọmogegede na”? (b) Mesoriẹ oborẹ e vwẹruọ Revelation 7:9 lele, o dje ọhọ phia?

⁹ Uvuẹn ẹgbukpe 1935, Iseri Jehova ni dabu vwẹruọ otu gbidigbidi rọ ha emena arudo i John na. Aye ni vwẹruọ ye taghene otu gbidigbidi na i riẹ odjuwu vwẹre, nẹ aye i ki sabu “mevi obaro aga usun na ọrhẹ obaro ọmogegede” na-a. Ukpomaran, aye e ruẹ ọnana nyoma izede udje. Dedevwo otu gbidigbidi na ine rhirhiẹ otọrakpọ na, aye ina sabu mevi “obaro aga usun na” nyoma aye ina mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova yo suẹn, jeghwai huvwele usuon ọnẹyen. (Isa. 66:1) Aye ina sabu mevi “obarọ ọmogegede na,” aye i rhe vwo esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Jesu. Omaran ọ ji havwọ, uvuẹn Matthew 25:31, 32, “egbamwa na ephian” tobọ te evwọkon na, ine ‘koko obaro’ i Jesu rọ ha aga usuon ọnẹyen ro vwo odidi. Ọrẹ imwẹro, ọsoso egbamwa na i ha uvuẹn otọrakpọ na, orhiẹ odjuwu-u. Iroro ọnana o dje ọhọ phia. Ọ dabu dje oborẹ ọsoriẹ i Baibol na ọ vwọ ta taghene otu gbidigbidi na ine riẹ odjuwu. Ẹko owu ọvo ye vive riẹn taghene aye ine riẹ odjuwu nọyẹ awan 144,000, ri ne “rhiẹ irodje ri ne sun otọrakpọ na” rhẹ i Jesu.—Rev. 5:10.

10. Mesoriẹ o serhọ ne yono otu gbidigbidi na kpahen ọhọre i Jehova bọmọke usuon i Kristi ọnọ ki tonrhọ?

¹⁰ Nẹ ẹgbukpe 1935 rhe, Iseri Jehova i vwẹruọ ye ne taghene Ilele Kristi ri vwo ẹruefirhọ aye ine nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na bẹmẹdẹ, yẹ otu gbidigbidi rọ ha emena arudo i John na. Otu gbidigbidi na i ki sabu vrẹn ukpokpogho rode na, aye ine yono kpahen ọhọre i Jehova bọmọke usuon ẹgbukpe uriusionrin ọrẹ i Kristi ọnọ ki tonrhọ. O fori nẹ aye i dje esegburhomẹmro ọgbogbanhon phia neneyo aye i sabu “vabọ ọsoso ekwakwa enana ri na phia” bọmọke usuon i Kristi ọnọ ki tonrhọ.—Luke 21:34-36.

11. Mesoriẹ Emọ uyono i Baibol na ezẹko e roro taghene ana rhọmọ ihworho ezẹko riẹ odjuwu, ọke usuon i Kristi orho hin ne?

¹¹ Iroro re vwori taghene ihworho ri dje omamọ udje phia, ine riẹ odjuwu ọke usuon i Kristi orho toba ne vwo? A tẹmro kpahen urhomu-ẹmro ọrana uvuẹn Watch Tower ọrẹ February 15, 1913. Ohworho ọnọ sabu roro, ‘Mesoriẹ ihworho ri fuevwan ga Osolobrugwẹ ọke ahwanren ine vwo arhọ i bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na, ọrẹn Ilele Kristi ezẹko ri vwa fuevwan te  aye ine riẹ odjuwu?’ Itiọrurhomẹmro, aye i vwo iroro ọsọsọ ọnana fọkiẹ ekwakwa eva: (1) otu gbidigbidi na ine rhirhiẹ odjuwu (2) otu gbidigbidi na ine rhiẹ usuẹn Ilele Kristi ri vwe vwo oruru omamọ.

12-13. Me yẹ otu gbidigbidi na ọrhẹ era djẹha na i rhe kpahen ebrurhọ aye?

¹² Jerẹ oborẹ e yono ne, nẹ ẹgbukpe 1935 rhe, Iseri Jehova i dabu vwẹruọ ye ne taghene ihworho ri vrẹn uvweri Armageddon yẹ otu gbidigbidi ri John ọ menemena kpahen na. Aye ine “nẹ uvuẹn ukpokpogho rode na rhe” uvuẹn otọrakpọ na, aye ina ji “ta rhẹ uvwele gorigori: ‘Usimirhọ o nẹ obẹ Osolobrugwẹ ame ro siyẹ aga usun na, ọrhẹ Ọmogegede na rhe.’” (Rev. 7:10, 14) Habaye, Baibol na o yonirin ọwan taghene ihworho ra rhọmọ riẹ odjuwu ine vwo “oborẹ orhomu” ghwẹ ihworho ri fuevwan ga Osolobrugwẹ ọke ahwanren. (Heb. 11:40) Omarana, imizu na ne ghwoghwo rẹn ihworho nẹ aye i ga i Jehova rhẹ ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na.

¹³ Oma ọ merhen otu gbidigbidi na fọkime aye ine rhirhiẹ otọrakpọ na. Aye i vwẹruọ ye taghene Jehova yo brorhiẹn ekete ro fori rẹ idibo yi ina ga ye, sẹ obẹ odjuwu yanghene otọrakpọ na. Ihworho ra djẹha ọrhẹ otu gbidigbidi na, i mẹrẹnvwrurhe taghene aye i vwo osa fọkiẹ ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova o tiobọnu, nyoma izobo otan i Jesu Kristi.—Rom. 3:24.

14. Ọke ẹgbukpe 1935 ọ vrẹn hin, mesoriẹ ihworho buebun e roro kpahen orugba aruẹmẹrẹn otu gbidigbidi na?

¹⁴ Ọke ra dabu vwẹruọ ihworho ri rhiẹ otu gbidigbidi na uvuẹn ẹgbukpe 1935 hin, ihworho ne ji roro oborẹ ihworho ri ne rhirhiẹ otọrakpọ na ine ru rhiẹ otu gbidigbidi. Jerẹ udje, Ronald Parkin ọ ha ẹgbukpe 12 ọke ra dabu dje kpahen otu gbidigbidi na fiotọre. Ọye nọ tare: “Ọke ọrana o vwo ighwoghwẹmro ri te 56,000 uvuẹn otọrakpọ na, ọrẹn buebun aye ihworho ra djẹha. Omarana, otu gbidigbidi na e ji bu-un.”

15. Marhẹ otu gbidigbidi na e ru buẹnrhọ?

¹⁵ Ọrẹn, uvuẹn ẹgbukpe ri lelirie, ne dje imishọnari riẹ ẹkwotọre buebun, uchunu Iseri Jehova ne ji buẹnrhọ. Uvuẹn ẹgbukpe 1968, na tuẹn ẹkwaphiẹrhotọre uyono i Baibol rhọ, na ha ọbe na The Truth That Leads to Eternal Life ruiruo. Fọkime ọ dabu dje irhomẹmro i Baibol na fiotọre, nọ lẹrhẹ ihworho buebun rhiabọ dede urhomẹmro na. Emrẹ ẹgbukpe ẹne ọvo, ihworho ri joma te oduduru owu ni bromarhame. Ra mẹriẹn taghene omẹgbanhon ishọshi  Catholic o riotọre ne obẹ Latin America ọrhẹ uvuẹn ẹkwotọre erọrọ, kugbe uphẹn ra yẹ owian ọwan uvuẹn Eastern Europe ọrhẹ ekete ezẹko uvuẹn Africa, iduduru ihworho buebun ne bromarhame. (Isa. 60:22) O jiri-i, ukoko i Jehova ni fomu ekwakwa sansan phia ri na ha userhumu rẹn ihworho yono kpahen oborẹ i Baibol na ọ tare. O vwo ẹfro-o, otu gbidigbidi na i bun ghwẹ iduduru ẹrẹnren ne.

16. Bọgo yẹ otu gbidigbidi re koko na e nẹ sa?

¹⁶ Uvuẹn emena arudo ọnẹyen, John nọ djokarhọ taghene otu gbidigbidi na ine nẹ “egbamwa ọrhẹ ivwiẹ ọrhẹ ihworho kugbe edjadjẹ ephian rhe.” Ọmẹraro Zechariah ọ ji ta kpahen oborẹ ọ họhọ ọrana. Nọ yare: “Uvuẹn ẹdẹ erana ehworhare ikpe ri nẹ edjadjẹ sansan rhe uvuẹn egbamwa na ina dabu mọrọn, ee, aye ina ghini dabu mọrẹn obotọre ewun ọhworhare ro rhiẹ onyẹ i Jew, aye ni na ta: ‘Ame i guọlọ lele are, fọkime ame i rhonrin taghene Osolobrugwẹ rhẹ are i gba havwiẹ.’”—Zech. 8:23.

17. Me ye ruẹ na sabu ha userhumu rẹn ihworho ri ha egbamwa ọrhẹ edjadjẹ ephian?

¹⁷ Iseri Jehova ni mẹrẹnvwrurhe taghene na sabu koko ihworho edjadjẹ ephian  kugbe, ene vi ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na uvuẹn edjadjẹ buebun. Iseri Jehova a rhian ẹbe re yono i Baibol na omẹ ẹgbukpe rọ vrẹn 130 ne, ọrẹn vwana aye a wian owian erhianrhian rọ maido uvuẹn ikuegbe ituakpọ uvuẹn edjadjẹ buebun. Itiọrurhomẹmro, Jehova o ruẹ igbevwunu uvuẹn ọke ọwan na, nyoma ro koko otu buebun nẹ uvuẹn ọsoso egbamwa na sa. Fọkime o vwo i Baibol ọrhẹ ẹbe sansan ra bọn kpahen i Baibol na uvuẹn edjadjẹ buebun, ẹko ọnana nọ sabu vwo okugbe ogame. A dabu rhe ihworho i Jehova, fọkie oruru aye i vwo kpahen owian aghwoghwo na ọrhẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahen imizu ukoko na. Ọnana ọ ghini bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhan!—Matt. 24:14; John 13:35.

18. (a) Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Isaiah 46:10, 11, mesoriẹ o vwo gbe ọwan unu taghene Jehova ọ ha aruẹmẹrẹn kpahen otu gbidigbidi na te orugba? (b) Mesoriẹ ihworho ri vwo ifiẹrorhọ aye ine rhirhiẹ otọrakpọ na, i vwe roro taghene emru ọ varẹ aye obọ?

¹⁸ Oma ọ ghini merhen ọwan kpahen aruẹmẹrẹn otu gbidigbidi na! O vwo gbe ọwan unu taghene Jehova ọ ha aruẹmẹrẹn ọnana te orugba izede igbevwunu-u. (Se Isaiah 46:10, 11.) Otu gbidigbidi na i vwo ọdaremẹro kpahen ifiẹrorhọ ri Jehova ọ yẹrẹ aye na. Aye i vwe roro taghene emru ọ varẹ aye obọ fọkime aye a ha usuẹn ihworho ri ne lele Jesu sun obẹ odjuwu-u. Iyẹnrẹn i Baibol na o djephia taghene ẹhẹn ọfuanfon ọ ha userhumu rẹn ehworhare ọrhẹ emẹse buebun; ọrẹn aye a ha usuẹn awan 144,000 na-a. John ro Brawanrhame udje owu. (Matt. 11:11) David udje ọrọrọ. (Acts 2:34) Ana rhọmọ aye ọrhẹ awọrọ nẹ uhwu nẹ aye i nyerẹn uvuẹn paradais obaro na. Aye ephian ọrhẹ otu gbidigbidi na, ine vwo uphẹn aye ine dje atamwu aye kpahen Jehova ọrhẹ usuon ọnẹyen phia.

19. Marhẹ orugba emena arudo i John o ru djephia taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn ẹdẹ ri koba na?

¹⁹ Ọnana ọke ukaro uvuẹn ikuegbe ituakpọ rẹ Osolobrugwẹ o koko ihworho nẹ egbamwa ephian neneyo aye i ha ẹga riẹn. Se vwo ifiẹrorhọ re ne riẹ odjuwu yanghene rhirhiẹ otọrakpọ na, o fori na damoma ha userhumu rẹn ihworho ephian rhiẹ usuẹn ‘igegede ereva’ na. (John 10:16) Phẹrẹkpẹ, Jehova ọnọ ha ukpokpogho rode rhe, rọ nọ ghwọghọ igọmẹti ọrhẹ ẹga ra suẹ ojẹriọ rẹn ituakpọ. Itiọrurhomẹmro, ọnana ghini ọkpẹ uphẹn rẹn otu gbidigbidi na, fọkime aye ina sabu ga i Jehova bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na!—Rev. 7:14.