1. Ọke ọgo yọ nọ sabu bẹn ra na ga i Jehova?

ỌKE ọgo ye wu rorori taghene ọnọ sabu bẹn ra na ga i Jehova—ọke re vwo ebẹnbẹn gbinẹ ọke ufuoma? Arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, ọwan na hẹrosuẹ i Jehova. Ọrẹn, me ye ne ruo uvuẹn ọke ufuoma? Ana sẹrerhumuji ogame i Jehova? Jehova o ti emọ Israel orhọ taghene ọnana ọnọ sabu phia rẹn aye.—Deut. 6:10-12.

2. Udje ọgo yẹ Orodje Asa o dje rhotọre?

² Orodje Asa omamọ udje sekpahen ohworho rọ kpare idjaghwẹ ẹghwanren, nyoma rọ hẹroso i Jehova. Ọ ga i Jehova uvuẹn ọke ebẹnbẹn ọrhẹ ọke ufuoma. Nẹ ọtonrhọ rhe, “Asa ọ ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmuduie.” (1 Ki. 15:14) Asa o djephia taghene o vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova nyoma ro tiẹ ogame efian nẹ i Judah. Baibol na ọ tare taghene “no tiẹ egbarha epha ọrhẹ ekete ri rierun na nie, nọ ghwọghọ isimo egagọ na, ji hẹn erhan egagọ na.” (2 Chron. 14:3, 5) Ọ tobọ tiẹ izie ọduado re se Maacah, nẹ ẹrhẹ ro rhiẹ izu orodje uvuẹn uvie na. Mesoriẹ? Fọkime o jiri ogame efian ro rhiẹ emẹgọ.—1 Ki. 15:11-13

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Asa o ru vrẹn ọrẹ ọye o tiẹ ogame efian nẹ ẹkwotọre na. Ọ jiri ogame urhomẹmro nyoma rọ ha userhumu rẹn ihworho i Judah rharhumu bru i Jehova. Jehova nọ ha ebrurhọ rẹn Asa ọrhẹ emọ Israel na nyoma rọ yẹ aye ufuoma. * Uvwre ẹgbukpe ikpe ọke Asa o suẹn, “otọre na o vwo  omefuon.” (2 Chron. 14:1, 4, 6) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ Asa o ha ọke ufuoma ruiruo lele. Ene ji yono kpahen udje Ilele Kristi erukaro na ri ha ọke ufuoma aye ruiruo izede ẹghwanren jerẹ Asa. Ọrọkẹta, ana kpahenrhọ onọ ọnana: Orhianẹ we nyerẹn uvuẹn ẹkwotọre ro vwo ugbomọphẹ ẹga, marhẹ wu ne ru ha ọke ufuoma ọrana ruiruo?

4. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 2 Chronicles 14:2, 6, 7, marhẹ Asa ọ ha ọke ufuoma ruiruo lele?

⁴ Se 2 Chronicles 14:2, 6, 7. Asa nọ ta rẹn ihworho na taghene Jehova yọ ‘yẹre [aye] ufuoma uvuẹn ọsoso otọre na.’ Asa o rorie taghene ọke ufuoma ọnana ọke re ne ronmoma-a. Ukpomaran, nọ tuẹn ebanbọn emwa, ugbomoghwa, eghwa eduado, ọrhẹ anurẹsẹ rhọ. Nọ ta rẹn ihworho i Judah: “Ọwan yi ji vwo otọre na.” Me yi Asa ọ haye ta? Ọ ta rẹn ihworho na taghene aye ina sabu riẹ ekete ro je rẹ aye uvuẹn otọre na, ji bọn oghwa vabọ ẹkparehaso evwreghrẹn aye. Nọ ha urhebro rẹn ihworho na nẹ aye i ha ọke ufuoma ọnana wian ewian irhorhomu.

5. Mesoriẹ Asa ọ dabu bọn egba uvweri ọnẹyen?

⁵ Asa ọ ha ọke ufuoma bọn egba uvweri ọnẹyen. (2 Chron. 14:8) Ọnana no mevirhọ taghene ọ hẹroso i Jehova-a? Ẹjo. Asa o rheri taghene owian yen ro rhiẹ Orodje, ọrẹ ọye ono mwuegbe ihworho na hẹrhẹ ebẹnbẹn aye ina sabu dẹrughwaroghwu obaro na. Asa o ji rhe taghene ọke ufuoma ri Judah ọ riamerhiẹn na o rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ-ẹ, ọnana ghini oborẹ ọ phiare.

6. Marhẹ Ilele Kristi erukaro na i ha ọke ufuoma ruiruo lele?

⁶ Dedevwo a kparehaso Ilele Kristi erukaro na ọgbọ buebun, ọrẹn aye i ji riamerhen ọke ufuoma uvwre ọke ezẹko. Marhẹ  Ilele Kristi enana i ha ọke ufuoma ruiruo lele? Idibo enana ri fuevwan na, i dabu ha uphẹn ọrana ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, aye e fiobọrhotọre-e. Iyẹnrẹn rọ ha ọbe i Acts, ọ tare taghene aye i nyaren “uvuẹn ofẹnzẹ ọrẹ i Jehova.” Aye i dabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, omarana aye ne “buẹnrhọ buẹnrhọ.” Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ dabu ha ebrurhọ rẹn oruru aye i vwo kpahen owian aghwoghwo na uvuẹn ọke ufuoma.—Acts 9:26-31.

7-8. Me yi Paul ọrhẹ awọrọ i ruru ọke uphẹn na o rhie firhọ rẹn aye? Dje yi fiotọre.

⁷ Ilele Kristi erukaro i ha kuphẹn kuphẹn ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Jerẹ udje, ọke ọnyikọ Paul ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ighwe ọduado o rhie firhọ riẹn uvuẹn Ephesus, nọ ha uphẹn ọrana ghwoghwo ji ruẹ idibo uvuẹn amwa ọrana.—1 Cor. 16:8, 9.

⁸ Uphẹn ọrọrọ o rhie firhọ rẹn Paul ọrhẹ Ilele Kristi erọrọ ọke ra kwaphiẹ ẹmro ọgbogbanhon ro sekpahen osamo rhọ uvuẹn ẹgbukpe 49 C.E. (Acts 15:23-29) Ọke ra ta rẹn ukoko na kpahen orhienbro na hin, idibo na ni damoma ghwoghwo “iyẹnrẹn esiri ọrẹ ẹmro i Jehova.” (Acts 15:30-35) Me yo nerhumie rhe? Baibol na nọ tare taghene ‘esegburhomẹmro ihworho ri ha uvuẹn ikoko na nọ gbanhan, ikoko na ne buẹnrhọ kẹdẹkẹdẹ.’—Acts 16:4, 5.

9. Marhẹ erhirhiẹ ẹkwotọre buebun i havwọ inyenana, me ya na sabu nọ oma ọwan?

⁹ Uvuẹn ẹkwotọre buebun inyenana, ọwan e ghwoghwo rhẹ ufuoma. We rhirhiẹ uvuẹn ẹkwotọre ro vwo ugbomọphẹ ẹga? Orhiomaran, nọ oma, ‘Marhẹ mia ha ugbomọphẹ ọnana ruiruo lele?’ Uvuẹn ọke oba ọnana, ukoko i Jehova ọ dabu kerabọ owian aghwoghwo ọrhẹ uyono na te erhirhiẹ ra vwa ji mẹrẹn dẹ. (Mark 13:10) Ihworho i Jehova i vwo uphẹn buebun inyenana.

10. Me yẹ 2 Timothy 4:2 ọ ha urhebro rẹn ọwan ne ru?

¹⁰ Marhẹ wu na ha ọke ufuoma ruiruo lele? (Se 2 Timothy 4:2.) O fori ne wu ni erhirhiẹ ọnọ so, sẹ owẹwẹ yanghene ohworho ekrun ọnọ, ọnọ sabu vwobọrhọ owian aghwoghwo na rhọ nyoma rọ nọ ga ẹrhẹ ọkobaro. Ọnana rhẹ ọke re ne koko efe ọrhẹ ekwakwa ugboma buebu-un, fọkime ekwakwa enana ina ghwọghọ uvwre ukpokpogho rode na.—Prov. 11:4; Matt. 6:31-33; 1 John 2:15-17.

11. Me yẹ ihworho ezẹko i ru ne nẹ aye i sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn ihworho buebun?

¹¹ Ighwoghwẹmro buebun i yono edjadjẹ ọkpokpọ nẹ aye i sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na ji yono ihworho. Ukoko i Jehova ọ hobọtua aye nyoma ẹbe ra bọn kpahen i Baibol na, re fomu phia uvuẹn edjadjẹ sansan. Jerẹ udje, uvuẹn ẹgbukpe 2010, ẹbe ukoko na i ha uvuẹn edjadjẹ ri te 500. Inyenana, o bun vrẹn edjadjẹ 1,000 ne!

12. Erere ego yẹ ihworho a mẹrẹn fọkime e ghwoghwo rẹn aye uvuẹn edjadjẹ aye? Dje udje yi.

¹² Erere ego yẹ ihworho a mẹrẹn fọkime e ghwoghwo urhomẹmro i Baibol na rẹn aye uvuẹn edjadjẹ aye? Roro kpahen udje omizu ọmase owu rọ mẹrẹn erere ọke ro riẹ omẹvwa ọduado re ruru uvuẹn Memphis, Tennessee, U.S.A. A ha omẹvwa na phia uvuẹn edjadjẹ i Kinyarwanda, ro rhiẹ edjadjẹ ra mia djẹ uvuẹn Rwanda, Congo (Kinshasa), ọrhẹ Uganda. Ọke re fuen omẹvwa na hin, omizu ọmase owu rọ djẹ edjadjẹ Kinyarwanda nọ tare: “Ọnana yẹ ọke ọrukaro mie vwẹruọ iyono i Baibol ra haphia avwọke  mia kwa rhiẹ ẹkwotọre i United States emrẹ ẹgbukpe 17 ri vrẹnren na.” Itiọrurhomẹmro, ẹkwaphiẹrhotọre omẹvwa re ruru uvuẹn edjadjẹ omizu na, ọ hobọte yi omamọ. Erhirhiẹ ọnọ ọrhọ serhọ, wu na sabu yono edjadjẹ ọrọrọ ne wu ha userhumu rẹn ihworho ezẹko uvuẹn okogho we ghwoghwo? Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ihworho ri ha uvuẹn okogho rẹ ukoko ọnọ o ghwoghwo, a djẹ edjadjẹ ọrọrọ ro serhọ rẹn aye? Wu na mẹrẹn aghọghọ buebun wu rha damiẹ.

13. Marhẹ imizu ọwan ri ha ẹkwotọre i Russia i ha ọke ufuoma ruiruo lele?

¹³ Orhiẹ imizu ọwan ephian inyenana yi vwo ugbomọphẹ aye ine ghwoghwo-o. Ọkezẹko fọkiẹ ẹkparehaso igọmẹti, imizu ọwan ezẹko i vwa rha sabu wian owian aghwoghwo na vuọnvuọ-ọn. Jerẹ udje, roro kpahen imizu ọwan ri ha obẹ i Russia. A kparehasuẹ aye emrẹ ẹgbukpe buebun, ọrẹn uvuẹn March 1991, igọmẹti nọ yẹrẹ aye ugbomọphẹ ẹga. Ọke ọrana, ighwoghwẹmro ri ha uvuẹn Russia emrẹ 16,000 ọvo. Ọrẹn, ọke ẹgbukpe uze a vrẹn, uchunu ighwoghwẹmro na ni bun vrẹn 160,000! Itiọrurhomẹmro, imizu ọwan i kpare idjaghwẹ ẹghwanren uvwre ọke aye e vwo ugbomọphẹ aghwoghwo. Ọke ufuoma ọrana ọ tọ-ọ. Dedevwo erhirhiẹ aye o wenerin, aye i ji vwo oruru ọgbogbanhon kpahen ogame i Jehova. Aye i ji ha ena sansan ruiruo.

14-15. Marhẹ i Jehova o ru dje omẹgbanhon ọnẹyen phia rẹn Asa?

¹⁴ Uvuẹn ọke Asa, ọke ufuoma na no toba. Egba uvweri buebun ri bun te oduduru ni nẹ ẹkwotọre Ethiopia rhe. Ọro suẹn aye re se Zerah, o fiudugbere taghene ọye ọrhẹ egba uvweri ọnẹyen ine fi  Judah kparobọ. Ọrẹn, ukperẹ Orodje Asa ọnọ hẹroso egba owọnren enẹyen, nọ hẹroso i Jehova. Asa nọ nẹrhomo: “Ha userhumu rẹn ame, O Jehova Osolobrugwẹ ame, fọkime ame i hẹrosuọ, nyoma odẹ ọnọ yẹ ame a hasuẹ otu ọnana.”—2 Chron. 14:11.

¹⁵ Dedevwo egba uvweri Ethiopia i bun ghwẹ ọrẹ Asa omamọ, ọrẹn Asa o rheri taghene Jehova o vwo omẹgbanhon rọ nọ chochọn ihworho Enẹyen. Jehova ọ phiẹ ye rhọ-ọ; aye ni fiẹ egba uvweri Ethiopia kparobọ.—2 Chron. 14:8-13.

16. Marhẹ e ru rhe taghene ọke ufuoma na ono vwoba?

¹⁶ Dedevwo ọwan e rhe ọsoso oborẹ ọnọ phia rẹn ọwan obaro na-a, ọrẹn e rheri taghene ọke ufuoma rẹ ihworho Osolobrugwẹ a riamerhiẹn vwana o jirẹ-ẹ. Itiọrurhomẹmro, Jesu ọ tare taghene uvuẹn ẹdẹ oba na, “egbamwa na ephian ine vwo utuoma kpahen” idibo yi. (Matt. 24:9) Habaye, ọnyikọ Paul ọ ji ta taghene “ana kparehaso ọsoso ihworho ri guọlọ hẹrokele i Kristi Jesu nyerẹn akpọ ọ ga Osolobrugwẹ.” (2 Tim. 3:12) Echu “ọ tuekwẹre ọgbogbanhon,” ana ji rioja oborẹ o nerhumu ekwẹre ọnẹyen rhe.—Rev. 12:12.

17. Marhẹ ene ru sabu damu esegburhomẹmro ọwan ni?

¹⁷ Uvuẹn obaro na, ọwan ephian ina mẹrẹn edamuni emevigbanhon ọwan. Phẹrẹkpẹ, akpọ na ono rhiẹromẹrẹn “ukpokpogho rode ra vwa ji mẹrẹn aruiẹ dẹ nẹ ọke akpọ na ọtonrhọ me te ọke ọnana.” (Matt. 24:21) Uvwre ọke ọrana, ihworho ekrun ọwan ina sabu kparehaso owian aghwoghwo na, ana ji sabu dobọ owian na ji. (Matt. 10:35, 36) Jerẹ Asa, ana sabu hẹroso i Jehova taghene ọnọ ha userhumu phia ji hẹrote ọwan?

18. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Hebrews 10:38, 39, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan mwuegbe hẹrhẹ oba ọke ufuoma na?

¹⁸ Jehova o mwuegbe ọwan hẹrhẹ oborẹ ọnọ phia obaro na. Ọye o suẹn “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” nẹ aye i tiobọnẹ ‘emaren ẹhẹn uvuẹn ọke ro fori,’ neneyo a sabu mevigbanhon uvuẹn ogame yen. (Matt. 24:45) Ọrẹn, o fori ne ruẹ ẹkẹ ro teri ọwan,  ji vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon vwana.—Se Hebrews 10:38, 39.

19-20. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Chronicles 28:9, enọ ego yo fori na nọ oma ọwan, mesoriẹ o fo na nọ aye?

¹⁹ Jerẹ Orodje Asa, o fori na “guọlọ i Jehova.” (2 Chron. 14:4; 15:1, 2) Ọwan i tuẹn ẹguọliẹ rhọ, ọke ra tuẹn uyono i Baibol rhọ ji bromarhame. Ọwan a ha uphẹn re vwori ephian bọn ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova gbanhan. Ne rhe ekete omẹdamu ọwan o teri uvuẹn erhirhiẹ ọnana, o fori na nọ oma ọwan, ‘Mie riẹ uyono ukoko ọke ephian?’ Erhe riẹ uyono ukoko ri Jehova o mwuegbe yi ne, ọwan na mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn ọrẹ ẹhẹn, ọrhẹ okugbe rọ bọn ọwan gbanhan. (Matt. 11:28) Ana ji sabu nọ oma ọwan, ‘Mie ruẹ uyono omobọ mẹ ọke ephian?’ Orhianẹ we lele ekrun ọnọ rhirhiẹ, we fiẹ ọke rhotọre kwomakugbe aye kọkprughwre kọkprughwre ruẹ ogame ekrun? Orhianẹ wẹwẹ ọvo ye rhirhiẹ, we fiẹ ọke rhotọre ruẹ uyono i Baibol jerẹ oborẹ wẹwẹ ọrhẹ ekrun ọnọ e ruẹ? Habaye, wa dabu vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọrhẹ ọrẹ e ruẹ idibo?

²⁰ Mesoriẹ o fo na nọ oma ọwan enọ erana? Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene Jehova o ni iroro ọrhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọwan sua, omarana o fori ne ji ru te omaran. (Se 1 Chronicles 28:9.) Arha mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne ruẹ ewene sekpahen ẹkẹ re bru te oma, iruemru yanghene iroro ọwan, o fori na nekpẹn userhumu mie i Jehova na sabu ruẹ ewene erana. Vwana yẹ ọke re ne mwuegbe hẹrhẹ edamuni ra sa obaro na. Wu vwe jenẹ emru owuorowu lẹrhuọ ja ha ọke ufuoma ruiruo izede ẹghwanre-en!