1-2. Marhẹ Ecclesiastes 11:6 o ru surhobọmwu owian aghwoghwo na?

UVUẸN ẹkwotọre ezẹko, ihworho i vwo omwemẹ aye ine rhon iyẹnrẹn esiri Uvie na. Ọrana ghwai oborẹ aye i guọlọre! Ọrẹn, uvuẹn ẹkwotọre erọrọ, ihworho a ghwai vwo ọdamẹ kpahen Osolobrugwẹ yanghene i Baibol na-a. Marhẹ a kpahanrhọ ye lele uvuẹn ekete we rhirhiẹ? Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, Jehova ọ guọlọre taghene erhe ghwoghwo bọmọke ọnọ ta taghene owian na o te ne.

² Uvuẹn ọke i Jehova o verhọ, owian aghwoghwo na ono vwoba, ‘oba na nọ nọ rhiọ.’ (Matt. 24:14, 36) Ọrẹn, vwana marhẹ ene ru huvwele ẹmro na ‘wu vwe fiobọrhotọre-e’? *—Se Ecclesiastes 11:6.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Urhomu-ẹmro rọ vrẹnren ọ ta kpahen ekwakwa ẹne ro fori ne ru neneyo a sabu rhiẹ “ikpirhenrin ituakpọ” ri ten ona. (Matt. 4:19) Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ta kpahen izede esa rẹ ọwan ine ru ruẹ omwemẹ re ne ghwoghwo gbanhonrhọ udabọ erhirhiẹ ra dẹrughwaroghwu. Ene yono kpahen oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren ne (1) fiomarhọ owian i Jehova, (2) vwo erhionrin, ọrhẹ (3) vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon.

4. Mesoriẹ o fo ne fiomarhọ owian i Jehova ọ yẹrẹ ọwan ne ru?

⁴ Jesu ọ ta kpahen ekwakwa ri ne djephia taghene e nyerẹn uvuẹn ẹdẹ ri koba na, ọrhẹ erhirhiẹ ri na sabu lẹrhẹ idibo yi ja wian owian aghwoghwo na gba. Ọ ha urhebro  rẹn idibo yi nẹ aye i “rha dẹrẹ.” (Matt. 24:42) Inyenana, ọwan a dẹrughwaroghwẹ aruẹ ekwakwa ri lẹrheriẹ bẹn rẹn ihworho ri nyerẹnren uvuẹn ọke i Noah ja kpomavi rẹn aghwoghwo yi. (Matt. 24:37-39; 2 Pet. 2:5) Omarana, o fori ne fiomarhọ owian i Jehova ọ yẹrẹ ọwan ne ru.

5. Marhẹ Acts 1:6-8 o dje oborẹ owian aghwoghwo na o kerabọ te?

⁵ O fori na dabu kpomavi rẹn owian aghwoghwo na. Jesu ọ tare taghene orho hwu hin, owian aghwoghwo na ono rho kerabọ rhọ, ana ji wian yen ọke jijiri. (John 14:12) Ọke i Jesu o hwu hin, idibo yi ezẹko ni rharhumu riẹ owian re kpe irhenrin. Ọke ra rhọmiẹ nuhwu, Jesu nọ nyoma igbevwunu ruie nẹ idibo yi ezẹko i mwu irhenrin buebun. Nọ ha erhirhiẹ ọrana ta rẹn aye taghene ọrẹ aye ine rhiẹ ikpirhenrin ituakpọ, yọ mai ghanren vrẹn ewian erọrọ. (John 21:15-17) Bọmọke i Jesu o ki riẹ odjuwu, nọ ta rẹn idibo yi taghene owian aghwoghwo rọ tonrhọ na, ono kerabọ vrẹn ẹkwotọre Israel. (Se Acts 1:6-8.) Ọke oru, Jesu nọ ha emena arudo dje rẹn ọnyikọ John oborẹ ọnọ phia uvuẹn “ẹdẹ Ọrovwori na.” * Usuẹn ekwakwa erọrọ, John ọ ji mẹrẹn emru igbevwunu ọnana: Nyoma ọkpọvi ọmakashe na, ne ghwoghwo “iyẹnrẹn esiri bẹmẹdẹ” rẹn “egbamwa na, ọrhẹ uvwiẹ, edjadjẹ, kugbe ihworho ephian.” (Rev. 1:10; 14:6) Itiọrurhomẹmro, ọhọre i Jehova rẹn ọwan inyenana yẹ ọrẹ ene vwobọrhọ owian aghwoghwo na bọmọke ono ki vwoba.

6. Marhẹ ene ru fiomarhọ owian aghwoghwo na?

⁶ Ana sabu fiomarhọ owian aghwoghwo na nyoma re ne roro kpahen oborẹ i Jehova o ruẹ nọ ha userhumu rẹn ọwan. Jerẹ udje, ọ yẹ ọwan emaren ẹhẹn  buebun nyoma ẹbe re fomu phia ọrhẹ eri ha uvuẹn itanẹti, ikpekporo ọrhẹ ividio sansan, ọrhẹ erọrọ ra na sabu ni uvuẹn itanẹti. Roro kpahiẹn: Uvuẹn iwẹbsaiti ọwan, ana sabu mẹrẹn iyẹnrẹn sansan ri ha uvuẹn edjadjẹ ri vrẹn 1,000! (Matt. 24:45-47) Akpọ ọnana ọ ghalẹre fọkiẹ usun oseghe, irueruo ẹga, ọrhẹ fọkime ezẹko i feri ọrẹn ezẹko ivwiegbere, ọrẹn idibo i Jehova ri vrẹn iduduru ẹrẹnren i vwo obọdẹn okugbe uvuẹn akpọ na ephian. Jerẹ udje, uvuẹn Fraide, April 19, 2019, Iseri Jehova uvuẹn akpọ na ephian i se isese i kẹdẹkẹdẹ na kugbe. Uvuẹn owuọwọn ẹdẹ ọrana, otu ri te 20,919,041 i vwoma kugbe ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu. Erhe roro kpahen enana, ọnọ lẹrhẹ ọwan fiomarhọ owian Uvie na, ji vwobọrhọ igbevwunu ọnana rọ phia na.

7. Marhẹ udje i Jesu ono ru ha userhumu rẹn ọwan fiomarhọ owian i Jehova?

⁷ Izede ọrọrọ ene ru sabu tẹnrovi owian aghwoghwo na, yẹ ọrẹ ana nyalele udje i Jesu. Ọ ha uphẹn rẹn emru owuorowu nọ lẹrhiẹ je se oseri kpahen urhomẹmro na-a. (John 18:37) Ọ ha uphẹn rẹn Echu nọ riẹriẹ ye ọke rọ yẹ ye ‘ọsoso ivie ọrẹ akpọ na ọrhẹ odidi aye-e’; yanghene o se rhẹ ufi na ọke ra guọlọ haye mwu no rhiẹ orodje-e. (Matt. 4:8, 9; John 6:15) Ọ hatua efe-e; yanghene ha uphẹn rẹn ẹkparehaso ọgbogbanhon nọ lẹrhiẹ fiobọrhotọre-e. (Luke 9:58; John 8:59) Arha dẹrughwaroghwu edamuni, ana sabu tẹnrovi ogame i Jehova orhianẹ a karorhọ urhebro ọnyikọ Paul. Ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi nẹ aye i nyalele udje i Jesu neneyo oma ‘ọ jọ rhọ bẹn aye, nẹ aye i je rhe fiobọrhotọre’!—Heb. 12:3.

8. Me yẹ erhionrin, mesoriẹ a guọliẹ maido ọke ọnana?

⁸ Erhionrin o mevirhọ omẹgbanhon ra na hẹrhẹ bọmọke erhirhiẹ na ono wene. Sẹ ọwan a hẹrhẹ oba erhirhiẹ ro vwo serhọ, yanghene orugba ive re fiẹrorhọ obaro na, o fori ne vwo erhionrin. Ọmẹraro Habakkuk o fiẹrorhọ taghene ekwakwa ibiobiomu ri ha uvuẹn i Judah ine vwoba phẹrẹkpẹ. (Hab. 1:2) Idibo i Jesu i fiẹrorhọ taghene Uvie na ọnọ “homaphia ogege,” jeghwai simi aye nẹ abọ usun osehiẹn i Rome. (Luke 19:11) Ọwan a hẹrhẹ ọke rẹ Uvie Osolobrugwẹ ono tiẹ ogbegbon nie, ji ha akpọ ọkpokpọ rẹ evwata i havwọ mwu. (2 Pet. 3:13) Ọrẹn, o fori ne vwo erhionrin ji hẹrhẹ ọke i Jehova o verhọ. Roro kpahen izede ezẹko ri Jehova o ru yono ọwan erhionrin.

9. Idje ego yi dje erhionrin i Jehova phia?

⁹ Jehova o dje udje ọgbagba kpahen erhionrin phia rẹn ọwan. Ọ ha uphẹn rẹn i Noah nọ sabu bọn owọ na hin, jeghwai rhiẹ “oghwoghwẹmro ọvwata.” (2 Pet. 2:5; 1 Pet. 3:20) Jehova ọ kerhọ Abraham ọke rọ nọ enọ buebun kpahen orhienbro Ọnẹyen rọ nọ ghwọghọ emwa i Sodom ọrhẹ Gomorrah. (Gen. 18:20-33) Uvwre ẹgbukpe buebun, Jehova o dje erhionrin oghẹnrensan phia kpahen agbamwa Israel rọ vwọ fuevwan. (Neh. 9:30, 31) Ọwan a mẹrẹn erhionrin Jehova inyenana ọke rọ ha uphẹn rẹn ọsoso ihworho ‘ephian nẹ aye i ghwẹriẹ.’ (2 Pet. 3:9; John 6:44; 1 Tim. 2:3, 4) Udje i Jehova ọ yẹrẹ ọwan iroro orhorhomu rọ soriẹ o fo ne vwo erhionrin ọke re ghwoghwo jeghwai yono ihworho. O ji yono ọwan erhionrin nyoma udje owu rọ ha uvuẹn i Baibol na.

10. Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn James 5:7, 8, me yẹ udje ọghwẹrẹ na o yonirin ọwan kpahen oborẹ ene ru vwo erhionrin?

 ¹⁰ Se James 5:7, 8. Udje ọghwẹrẹ na o yonirin ọwan ne vwo erhionrin. Itiọrurhomẹmro, ewawọ ezẹko e kiki dua. Ọrẹn, ewawọ buebun maido era mọ emamọ a ha ọke bọmọke aye a ki dua. Bọmọke ewawọ a ki dua uvuẹn Israel ọke ahwanren ọ ha emrẹ ibiamo erhan. Ọghwẹrẹ na ọ wọ ikeri na uvwre ọke oso ọrukaro ọrhọ rhọ ne, no ji vun aye uvwre ọke oso ọrọkẹta na ọrhọ rhọ ne. (Mark 4:28) Ana sabu hẹrokele erhionrin ọghwẹrẹ na. Ọrẹn, ọrana ọ lọhọ-ọ.

11. Marhẹ erhionrin ono ru ha userhumu rẹn ọwan uvuẹn owian aghwoghwo na?

¹¹ Fọkiẹ ijẹgba, ọ phẹrẹre re fiẹrorhọ erere omẹdamu ọwan ogege. Ọrẹn, arha guọlọ nẹ ewawọ ọwan ọ mọ emamọ, o fori na hẹrote yi nọyẹ ana tọn eyẹn kinhariẹ ye, vwọriẹ, jeghwai kpọtiẹ. Owian re ruẹ idibo ọ ji guọlọ omẹdamu ọke ephian. Ọ ha ọke na ki sabu ti uruemru re ni awọrọ ruẹ, ọrhẹ ọrẹ e ni ihworho sakamu nẹ ẹhẹn ihworho re yono. Erhionrin ọnọ ha userhumu rẹn ọwan je fiobọrhotọre ọke arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Ihworho i rha ji dabu kpahenrhọ ye, o fori ne vwo erhionrin. A sabu gba ohworho ra ha i Baibol yono no vwo esegburhomẹmro-o. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, idibo i Jesu e kiki vwẹruọ oborẹ o yonirin aye-e. (John 14:9) Jenẹ a karorhọ taghene ana sabu wọ, ji rha kpọtọ, ọrẹn Jehova yọ lẹrhẹ aye dua.—1 Cor. 3:6.

12. Marhẹ ene ru dje erhionrin phia ọke erhe ghwoghwo rẹn ihworho ekrun ọwan ri vwe rhiẹ Iseri Jehova?

¹² Erhirhiẹ owu rọ lẹrhiẹ bẹn ne dje erhionrin phia, yẹ ọke erhe ghwoghwo rẹn ihworho ekrun ọwan ri vwe rhiẹ Iseri Jehova. Ọrẹn, ẹmro rọ ha uvuẹn Ecclesiastes 3:1, 7 ọnọ ha userhumu rẹn ọwan.  Ọrhọ ta: “O vwo ọke . . . re ne kudu ọrhẹ ọke ra na tẹmro.” Ana sabu lẹrhẹ omamọ uruemru re vwori se oseri rẹn aye, ọrẹn o fori na guọlọ uphẹn ra na ta kpahen urhomẹmro na rẹn aye. (1 Pet. 3:1, 2) Ọke erhe ghwoghwo ji yono awọrọ rhẹ oruru, ọwan e dje erhionrin phia rẹn ihworho ephian, tobọ te ihworho ekrun ọwan.

13-14. Idje ezẹko ego sekpahen erhionrin ya na sabu hẹrokele?

¹³ Ana sabu yono erhionrin nẹ idje ihworho uvuẹn i Baibol na ọrhẹ ọke ọwan na, ri fuevwan ga Osolobrugwẹ. Habakkuk ọ guọlọre ne kiki fiobarhọ irueruo ọkon, ọrẹn nọ tare rhẹ imwẹro: “Mi ne rhe meviẹ ekete mia dẹrẹ.” (Hab. 2:1) Ọnyikọ Paul ọ tare taghene o vwo omwemẹ rọ nọ wian owian aghwoghwo yi “hin.” Ọrẹn, o vwo erhionrin “se oseri ro fiotọre kpahen iyẹnrẹn esiri” na.—Acts 20:24.

¹⁴ Roro kpahen udje esa ọrhẹ ane owu ri ruotọre nẹ Isukuru i Gilead, re ji dje riẹ ẹkwotọre rọ vwo vwo Iseri Jehova buebun, ihworho buebun re rhirhiẹ amwa ọrana i vwe riẹ ẹga-a. Aye e vwo ẹhẹn aye ine yono i Baibol na-a. Ọrẹn, imizu erọrọ rẹ aye ephian i ruotọre nẹ Isukuru i Gilead kugbe, ra ga uvuẹn ẹkwotọre erọrọ, e dje omamọ iyẹnrẹn vwe aye kpahen uyono i Baibol rẹ aye i ha mwu. Dedevwo ihworho aye a ha i Baibol yono i vwe ruẹ riaro-o, aye i wian owian aghwoghwo na rhẹ erhionrin. Ọke aye e ghwoghwo emrẹ ẹgbukpe ẹrẹnren uvuẹn ẹkwotọre ọrana hin, aye ni vwo aghọghọ ọke owuọwan usuẹn ihworho aye a ha i Baibol yono o bromarhame. Marhẹ idje enana i ru surhobọmwu owuowọnwan? Imizu enana ri fuevwan e fiobọrhotọre-e, Jehova nọ ha ebrurhọ rẹn aye fọkiẹ erhionrin aye. Jenẹ a “hẹrokele ihworho ri nyoma esegburhomẹmro ọrhẹ erhionrin ha ive na riuku.”—Heb. 6:10-12.

15. Me yẹ izede owu rẹ esegburhomẹmro o ru lẹrhẹ ọwan vwo omwemẹ re ne ghwoghwo rhọ?

¹⁵ Ọwan i vwo esegburhomẹmro kpahen ẹmro re ghwoghwo, omarana e vwo omwemẹ re ne ghwoghwie rẹn awọrọ. Ọwan i hẹroso ive ri ha uvuẹn i Baibol na. (Ps. 119:42; Isa. 40:8) Ọwan i mẹrẹn aruẹmẹrẹn i Baibol buebun ri rugba uvuẹn ọke ọwan na. Ọwan i mẹrẹn oborẹ ihworho e wene akpenyerẹn aye, nẹ aye i sabu ha urhebro i Baibol na ruiruo. Enana ephian a lẹrhẹ imwẹro ọwan gbanhan taghene iyẹnrẹn esiri na oborẹ o fori nẹ ihworho ephian i rhon.

16. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 46:1-3, marhẹ esegburhomẹmro kpahen i Jehova ọrhẹ Jesu o ru yẹ ọwan omwemẹ re ne ghwoghwo rhọ?

¹⁶ Ọwan i ji vwo esegburhomẹmro kpahen i Jehova ro rhiẹ Esiri iyẹnrẹn re ghwoghwo na, ọrhẹ Jesu rọ ha mwu no rhiẹ Orodje Uvie yi. (John 14:1) O toro erhirhiẹ ra havwọ-ọ, Jehova ọnọ rhọ bọn ọwan gbanhan ji rhiẹ ekete ra zẹrua. (Se Psalm 46:1-3.) Habaye, e vwo imwẹro taghene Jesu yo suẹn owian aghwoghwo na nẹ obẹ odjuwu, nyoma rọ ha omẹgbanhon usun ri Jehova ọ yẹriẹ ruiruo.—Matt. 28:18-20.

17. Dje udje oborẹ ọsoriẹ o fo ne rhe ghwoghwo.

¹⁷ Esegburhomẹmro ọ lẹrhẹ imwẹro ọwan gbanhan taghene Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan fọkiẹ omẹdamu ọwan, ọkezẹko uvuẹn izede re vwe roro rhọ. (Eccl. 11:6) Jerẹ udje, kẹdẹkẹdẹ ihworho buebun a mẹrẹn ophanphan ọwan re je ẹbe rhọ. Ona aghwoghwo ọnana o mwidjẹn? Ee! Our Kingdom Ministry ọrẹ  November 2014, ọ ta kpahen uphuphẹn owu ro riẹ isukuru ọduado, rọ guọlọ ya iyẹnrẹn kpahen Iseri Jehova. Ọ sabu mẹrẹn Aghwẹlẹ Uvie-e, ọrẹn ọ mẹrẹn ẹbe ukoko na uvuẹn ekete re je rẹ aye rhọ uvuẹn isukuru ọnẹyen, avwaye yọ ji mẹrẹn ẹbe rọ sabu ya iyẹnrẹn yen. Ọke oru, no bromarhame ji rhiẹ Oseri Jehova, vwana ọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian. Aruẹ iyẹnrẹn enana e mwu ọwan ghwoghwo rhọ, fọkime aye e djephia taghene o ji vwo ihworho ri guọlọ rhon iyẹnrẹn esiri Uvie na.

18. Mesoriẹ o mwu ọwan ẹro taghene ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na hin uvuẹn ọke ri Jehova ọ guọliẹ?

¹⁸ O mwurun ọwan ẹro taghene ana wian owian aghwoghwo na hin uvuẹn ọke ro serhọ. Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn ẹdẹ i Noah. Jehova o djephia taghene ọye ọ nyamwu ọke gbagba. Emrẹ ẹgbukpe 120 Ukude na ọ ki phia, Jehova o bru ọke rẹ Ukude na ọnọ phia ne. Ọke ẹgbukpe ezẹko a vrẹn hin, Jehova nọ ta rẹn i Noah nọ bọn owọ. Ọkezẹko, Noah ọ dabu wian gbanhon emrẹ ẹgbukpe 40 yanghene 50 bọmọke Ukude na ọ ki tonrhọ. Dedevwo ihworho buebun a kerhọ ye-e, ọye o ji ghwoghwo orhetio i Jehova bọmọke i Jehova ọ ki ta riẹn taghene o te ọke rọ nọ kpare eranmo na ruẹ owọ na ne. Uvuẹn ọke ro serhọ, “Jehova nọ kanren ighwe na.”—Gen. 6:3; 7:1, 2, 16.

19. Me ya na sabu fiẹrorhọ orhianẹ e fiobọrhotọre-e?

¹⁹ Phẹrẹkpẹ, Jehova ọnọ ha owian aghwoghwo Uvie na toba; ọye nọ nọ ghwọghọ akpọ Echu jeghwai dẹriẹ otọrakpọ na rhiẹ akpọ ọkpokpọ. Bọmọke ọke ọrana ono ki te, jenẹ a hẹrokele i Noah, Habakkuk, ọrhẹ awọrọ ri vwe fiobọrhotọre. Jene fiomarhọ owian i Jehova, vwo erhionrin, ji sẹrorẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon kpahen ive yi.