1. Ẹkẹ ọgo ya na sabu bru te oma ọke arha hwa ne?

ỌKE arha hwa ne, ana sabu brudu taghene arha sabu ha ọwan ruẹ emru owuorowu uvuẹn ukoko i Jehova jerẹ oborẹ e ruẹ bi-i. Dedevwo erhe vwo omẹgbanhon ra na wian jerẹ oborẹ a wian bi-i, ọrẹn ana sabu ha ẹghwanren ọwan ọrhẹ oborẹ e rhiẹromẹrẹn ne, ha userhumu rẹn iphuphẹn mwuovwan uvuẹn ukoko na, ji vwobọrhọ ewian ekpokpọ erọrọ. Ọkpako owu rọ ga ọke jijiri ne ọrhọ ta, “Ọke mi vwa rha sabu wian te ekete mia wian te bi, oma ọ merhen mẹ taghene o vwo iphuphẹn ri mwuovwan ri na wian ewian na.”

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Urhomu-ẹmro uyono rọ vrẹnren na, ọ ta kpahen oborẹ iphuphẹn ine ru mẹrẹn erere ọke aye i rhe tikẹrẹ imizu ri kpako ne. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana mẹrẹn oborẹ iruemru enana, jerẹ omeriotọre, uruemru dẹndẹn, ọdaremẹro, ọrhẹ uruemru ghwologhwolo ine ru ha userhumu rẹn eri kpako ne lele iphuphẹn wian kugbe, rọ nọ rhua erere buebun vwe ukoko na.

3. Lele oborẹ ọ ha Philippians 2:3, 4, me yẹ omeriotọre, marhẹ ono ru ha userhumu rẹn Olele Kristi?

³ Imizu ri kpako ne ine vi vwo omeriotọre, orhianẹ aye i guọlọ ha userhumu rẹn iphuphẹn. Ohworho ro vwo omeriotọre o nie taghene awọrọ i do ghwẹ ye. (Se Philippians 2:3, 4.) Eri kpako ne re dje uruemru ọnana phia, i mẹrẹnvwrurhe ne ọgbọ buebun taghene o vwo izede buebun ri sekpahen i Baibol na, ra ha wian owian. Omarana, aye i vwe fiẹrorhọ taghene ihworho ephian ine ruẹ ekwakwa lele izede owu-u. (Eccl. 7:10) Dedevwo aye i  vwo ekwakwa eghoghanren buebun aye ine yono iphuphẹn, ọrẹn aye i rheri taghene “erhirhiẹ akpọ na ọ wẹnẹ,” omarana aye ina sabu yono izede ọkpokpọ aye ine ruẹ ekwakwa.—1 Cor. 7:31.

4. Marhẹ iniruo okinhariẹ e ru dje aruẹ uruemru itu i Levi na i djephia?

⁴ Imizu ri kpako ne ra hwa ne, i mẹrẹnvwrurhe taghene aye i sabu ruẹ oborẹ aye e ruẹ bi-i. Jerẹ udje, iniruo okinhariẹ. Aye i rhe te ẹgbukpe 70 ne, na yẹ aye owian ọrọrọ. Ọrana ọnọ sabu rhiẹ obẹnbẹn. Oma ọ dabu merhen aye kpahen uphẹn ẹga aye ina ha userhumu rẹn imizu ukoko na. Ọnana owian aye i vwo ẹguọlọ kpahen, aye i ji guọlọ wian owian ọrana rhọ. Ọrẹn, aye i mẹrẹnvwrurhe taghene a guọlọ iphuphẹn ri na wian owian ọrana vwana. Omarana, aye ne dje aruẹ uruemru itu i Levi na uvuẹn Israel ahwanren phia, ri dobọ owian uvuẹn tabernacle ji, ọke aye i rhe te ẹgbukpe 50 ne. Oma ọ merhen itu i Levi erana ri kpako ne, o toro owian ra yẹre aye-e. Aye i ha uphẹn ẹga aye i vwori ruiruo, ji ha userhumu rẹn iphuphẹn na rhẹ oruru. (Num. 8:25, 26) Inyenana, dedevwo imizu ri rhiẹ iniruo okinhariẹ bi, i vwa rha ga ikoko buebu-un, ọrẹn aye obọdẹn ebrurhọ rẹn ukoko aye i havwọ.

5. Me wu yono nẹ udje i Dan ọrhẹ Katie?

⁵ Roro kpahen udje i Dan, rọ gare ẹrhẹ oniruo okinhariẹ emrẹ ẹgbukpe 23. Ọke i Dan o te ẹgbukpe 70, na ta riẹn ọrhẹ  aniẹ re se Katie, nẹ aye i ga ẹrhẹ ekobaro oghẹnrensan. Marhẹ aye a riamerhen owian ọkpokpọ na lele? Dan ọ tare taghene ọye o vwo ewian buebun vwana vrẹn ọke bi! Ọye ọ hẹrote ewian ukoko, ha userhumu rẹn imizu ehworhare nẹ aye i mwuovwan ẹrhẹ odibo owian, o ji yono awọrọ nẹ aye i vwobọrhọ aghwoghwo na uvuẹn emwa eduado ọrhẹ uvuẹn ekanron. Eri kpako ne, sẹ are i ha uvuẹn owian Uvie na vuọnvuọn yanghene orhiomara-an, are ina sabu ha userhumu rẹn awọrọ. Izede ọgo? Wene lele erhirhiẹ ekpokpọ, bru ẹkẹ ekpokpọ te oma, ji tẹnrovi oborẹ wu na sabu ru, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ wu na ja sabu ru.

6. Mesoriẹ o fo ne vwo uruemru dẹndẹn? Dje udje yi.

⁶ Ohworho ro vwo uruemru dẹndẹn o rhe ekete ọnọ sabu wian te. (Prov. 11:2) Uruemru dẹndẹn o mwuien rhe ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri. Omarana, oma ọnọ merhiẹn ji rha wian gbanhan. Ana sabu ha ohworho ro vwo uruemru dẹndẹn dje ohworho rọ ghwa imoto rhenren ugbenu. O fori nẹ ọrọ ghwa imoto na, ọ ghwa bibiesuọn nọ sabu ghwa rierun. Dedevwo ọnọ ghwa bibiesuọn, ọrẹn ọnọ rhọ ghwa riaro. Omaran ọ ji havwọ, ohworho ro vwo uruemru dẹndẹn o rhe ọke ro fori ro no ruẹ ewene neneyo ọ sabu rha ha userhumu phia uvuẹn ogame i Jehova.—Phil. 4:5.

7. Marhẹ i Barzillai o ru dje uruemru dẹndẹn phia?

⁷ Djokarhọ udje i Barzillai, rọ ha ẹgbukpe 80 ọke Orodje David ọ ha use riẹn nọ homaba usuon ọnẹyen. Barzillai ro vwo uruemru dẹndẹn nọ tiẹn use orodje na. Barzillai o rheri taghene ọrhọ sabu wian ewian buebun ghwomara-an, omarana, nọ tare taghene Chimham, ro rhiẹ idama ọ homaba aye. (2 Sam. 19:35-37) Jerẹ i Barzillai, oma ọ merhen imizu ehworhare ri kpako ne, aye ina ha uphẹn rẹn idama hẹrote ewian aye.

8. Marhẹ Orodje David o ru dje uruemru dẹndẹn phia sekpahen owian ebanbọn oghwa ẹga na?

⁸ Orodje David o ji dje uruemru dẹndẹn phia. Ọye ọ ghini guọlọ bọn oghwa rẹn Jehova. Ọrẹn, ọke i Jehova ọ ta riẹn taghene Solomon ro rhiẹ idama yo no vwo uphẹn ọrana, David no rhiabọ dede orhienbro i Jehova, ji ha ọsoso ẹhẹn yen hobọtua owian ebanbọn na. (1 Chron. 17:4; 22:5) David o roro taghene ọye yọ nọ sabu wian owian na fọkime Solomon “uphuphẹn ọ jeghwai vwo ona-a.” (1 Chron. 29:1) David o rheri taghene owian ebanbọn na ono vwo efikparobọ nyoma ebrurhọ i Jehova, orhiẹ fọkiẹ ẹgbukpe yanghene ena era kobaro i vwori-i. Eri kpako ne ra hẹrokele i David, a wian gbanhan uvuẹn ogame i Jehova, dedevwo ewian aye i wene ne. Habaye, aye i rheri taghene Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn iphuphẹn ra wian ewian aye bi.

9. Marhẹ omizu owu rọ gare uvuẹn Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko o ru dje uruemru dẹndẹn phia?

⁹ Uvuẹn ọke ọwan na, omizu Shigeo o djephia taghene ọye o vwo uruemru dẹndẹn. Uvuẹn ẹgbukpe 1976, ọke rọ ha ẹgbukpe 30, na hariẹ mwu nọ ga uvuẹn Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko. Uvuẹn ẹgbukpe 2004 no rhiẹ ọrọhẹrote ewian Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko. Ọke oru, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene omẹgbanhon ọnẹyen orho te ewian ro vwori-i,  ọ ji ha ọke ọ ki wian aye gba. Nọ nẹrhomo kpahen erhirhiẹ na, jeghwai roro taghene o fori nẹ idama ọ wian ewian na. Dedevwo ọ vwọ rhọ ga ẹrhẹ ọrọhẹrote ewian Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko-o, ọrẹn Shigeo o ji lele imizu ri ha Umẹ na wian kugbe. Jerẹ oborẹ udje i Barzillai, Orodje David, ọrhẹ Shigeo i djephia, ohworho ro vwo omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn, ọnọ tẹnrovi omẹgbanhon iphuphẹn, ukperẹ ono rhiẹ ena aye. O lele aye simoma-a, ukpomaran aye ina wian kugbe.—Prov. 20:29.

10. Uruemru ọgo yẹ eri kpako ne ine vwo kpahen iphuphẹn uvuẹn ukoko na?

¹⁰ Imizu ri kpako ne e ni iphuphẹn rhiẹ ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe, oma ọ ji merhen aye kpahen oborẹ aye e ruẹ. Ọke omẹgbanhon aye o riotọre, oma ọ merhen eri kpako ne fọkiẹ omẹgbanhon iphuphẹn na, ọrhẹ oborẹ aye a wian gbanhan uvuẹn ukoko na.

11. Marhẹ Ruth 4:13-16 o ru dje kpahen ebrurhọ ra na mẹrẹn erhe rhiabọ dede userhumu uphuphẹn rhẹ omamerhomẹ?

¹¹ Udje i Naomi uvuẹn i Baibol na, o dje kpahen ohworho rọ kpako ne, ro rhiabọ dede userhumu mie uphuphẹn. Ọke ọmọ i Naomi o hwu hin, nọ ta rẹn aniẹ ọmọyen re se Ruth nọ ghwẹrioma bru ihworho yi. Ọrẹn, Ruth nọ tare taghene ono lele i Naomi ghwẹrioma riẹ Bethlehem, Naomi no rhiabọ dede userhumu i Ruth rhẹ omamerhomẹ. (Ruth 1:7, 8, 18) Emẹse awanva enana ni mẹrẹn ebrurhọ! (Se Ruth 4:13-16.) Omeriotọre ono mwu eri kpako ne hẹrokele udje i Naomi.

12. Marhẹ i Paul o ru dje ọdaremẹro phia?

¹² Oma ọ merhen ọnyikọ Paul fọkiẹ  userhumu ro rhiẹromẹrẹn. Jerẹ udje, ọ kpẹmẹ Ilele Kristi ri ha Philippi fọkiẹ ẹghẹlẹ aye i dje vwe yi. (Phil. 4:16) O dje ọdaremẹro phia fọkiẹ userhumu i Timothy ọ yẹriẹ. (Phil. 2:19-22) Paul ọ ji kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ imizu ri brurie rhe ọke ra kpariẹ riẹ Rome ne fie rhẹ ekanron. (Acts 28:15) Paul ohworho rọ sasare, rọ nya ugbo oseseri buebun, nọ sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, ji bọn ukoko sansan gbanhon. Ọrẹn, o vwo omeriotọre rhiabọ dede userhumu imizu ukoko na i yẹriẹ.

13. Marhẹ eri kpako ne ine ru dje ọdaremẹro phia rẹn iphuphẹn?

¹³ Imizu ri kpako ne, are ina sabu dje ọdaremẹro phia nyoma izede buebun kpahen iphuphẹn ri ha ukoko are i havwọ. Orhianẹ aye i guọlọ ha userhumu phia kparuọ riẹ ekete wa nya, leluo dẹ ekwakwa yanghene ewian erọrọ, rhiabọ dede userhumu aye rhẹ omamerhomẹ. Karorhọ taghene userhumu aye, izede owu i Jehova o ru dje ẹguọlọ wẹn. Rhiẹ obọdẹn ugbehian rẹn era ha userhumu wẹn. Ha userhumu rẹn aye tikẹrẹ i Jehova rhọ, ji ta rẹn aye kpahen oborẹ oma ọ merhuọn te ọke wa rha mẹrẹn iphuphẹn re ruẹ riaro uvuẹn ukoko na. Vwo omwemẹ wu na ghwọghọ ọke ta rẹn aye kpahen ekwakwa wu rhiẹromẹrẹn ne. We rhe ruẹ omaran, wu ne “dje ekpẹmẹ phia” rẹn Jehova fọkiẹ iphuphẹn ro ti rhiẹ ukoko na.—Col. 3:15; John 6:44; 1 Thess. 5:18.

14. Marhẹ Orodje David o ru dje uruemru ghwologhwolo phia?

¹⁴ Ana sabu yono emru ọghoghanren ọrọrọ nẹ udje Orodje David, rẹ imizu ri kpako ne ina sabu djephia, nọyẹ iruemru ghwologhwolo. Ọye o toro ekwakwa buebun nẹ efe ro vwori, nọ haye hobọtua owian ebanbọn oghwa ẹga na. (1 Chron. 22:11-16; 29:3, 4) O ruẹ ọnana dedevwo o rheri taghene ihworho ine jiri ọmọyen Solomon fọkiẹ ebanbọn na. Orhianẹ erhe vwo omẹgbanhon re ne vwobọrhọ ewian ebanbọ-ọn, ana sabu hobọtua ewian enana nyoma itetoro igho ra na sabu toro. Ana ji sabu ha userhumu rẹn iphuphẹn mẹrẹn erere nẹ ekwakwa re rhiẹromẹrẹn ne.

15. Ẹghẹlẹ ego yẹ ọnyikọ Paul o tiobọnu rẹn Timothy?

¹⁵ Sekpahen uruemru ghwologhwolo, jene roro kpahen udje ọnyikọ Paul. Ọ ha use rẹn Timothy nọ homaba ye wian owian imishọnari, Paul no ji yono i Timothy kpahen ena aghwoghwo ọrhẹ uyono ro vwori ghwologhwolo. (Acts 16:1-3) Uyono i Paul ọ ha userhumu rẹn Timothy dabu tẹn ona uvuẹn aghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. (1 Cor. 4:17) Timothy, nọ ji ha ena i Paul yono awọrọ.

16. Mesoriẹ Shigeo o yono awọrọ?

¹⁶ Imizu ri kpako ne inyenana, i vwe brudu taghene arha ha aye wian, orhianẹ aye i yono iphuphẹn oborẹ a wian owian aye i vwori uvuẹn ukoko na-a. Jerẹ udje, uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, Shigeo, ra hunute vrẹn ne, no yono imizu ri rhiẹ iphuphẹn uvuẹn Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko. O ruẹ ọnana neneyo ọ sabu hobọtua owian Uvie na uvuẹn ẹkwotọre rọ havwọ. Omarana, omizu ọrọrọ ra dabu yono ro mwuovwan nọ sabu wian ewian yen. Shigeo ọ ji ha oborẹ o rhiẹromẹrẹn ọke rọ ga uvuẹn Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko emrẹ ẹgbukpe 45  ne, ha userhumu rẹn idama. Imizu jerẹ Shigeo ghini ebrurhọ rẹn ukoko i Jehova!

17. Lele oborẹ ọ ha Luke 6:38, me yẹ eri kpako ne ina sabu tiobọnu rẹn awọrọ?

¹⁷ Imizu ri kpako ne ghini obọdẹn udje ro djephia taghene ana mẹrẹn erere arha fuevwan ga i Jehova, ji sẹrorẹ atamwu ọwan. Nyoma udje ọnọ, djephia taghene o fori ne yono iruemru-urhi Baibol na, ji ha aye ruiruo. Wu rhe oborẹ e ruẹ ekwakwa lele ọke ahwanren, ọrẹn ne wu mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne wu wene lele erhirhiẹ ekpokpọ. Imizu ri kpako ne ri bromarhame ro vwo jijiri na, i vwo iyono aye ina haphia; wu na sabu ta kpahen aghọghọ wu vwori fọkime wu rhe kpahen Jehova ne. Oma ọ merhen iphuphẹn ọke aye e rhon kpahen iyẹnrẹn enana ọrhẹ oborẹ are i yono ne. Are erhe “tiobọnẹ,” nyoma are ina ha oborẹ are i yonorin ha userhumu rẹn awọrọ, Jehova ọnọ ha ebrurhọ buebun rẹn are.—Se Luke 6:38.

18. Erere ọgo yẹ eri kpako ne ọrhẹ iphuphẹn ina riamerhiẹn aye i rha wian kugbe?

¹⁸ Wa rha hwa ne, tikẹrẹ iphuphẹn uvuẹn ukoko na, are ina sabu ha userhumu rẹn owuowọnwan. (Rom. 1:12) Are owuowu i vwo oborẹ ọreva ye o vwo vwo. Imizu ri kpako ne, i vwo ẹghwanren ọrhẹ ena aye i kokori uvwre akpenyerẹn aye. Iphuphẹn i vwo omẹgbanhon ọrhẹ iriẹn oma. Ọke eri kpako ne i rhe lele iphuphẹn wian kugbe, aye na rhua ujiri vwe i Jehova ọrhẹ ebrurhọ rẹn imizu ukoko na ephian.