1. Marhẹ ene ru rhe sẹ ana sabu hẹroso ohworho?

 OHWORHO ra hẹrosua ọ damoma nyamwu ive yi, jeghwai ta urhomẹmro. (Ps. 15:4) Ihworho i rheri taghene aye ina sabu hẹrosuiẹ. A guọlọre nẹ imizu ukoko na i ni ọwan rhiẹ ihworho ra sabu hẹrosua. Me ya na sabu ru nẹ aye i hẹroso ọwan?

2. Marhẹ ene ru rhiẹ ihworho ra hẹrosua?

² A sabu gba awọrọ nẹ aye i hẹroso ọwa-an. Ene vi rhiẹ ihworho ra sabu hẹrosua. A tare taghene ẹruẹhaso ọ họhọ igho. Ọ bẹn re ne vwo yi; ọ phẹrẹ rọ nọ va ọwan obọ. Jehova vi ohworho ra na sabu hẹroso. Ana sabu hẹrosuiẹ ọke ephian fọkime “kemru kemru ro ruẹ oborẹ a hẹrosua.” (Ps. 33:4) Ọ ji guọlọ na hẹrokelie. (Eph. 5:1) Jene yono kpahen idje idibo i Jehova ezẹko ri hẹrokele udje yi, ji rhiẹ ihworho ra sabu hẹrosua. Ene ji yono kpahen iruemru isionrin ri na ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ ihworho ra hẹrosua.

3-4. Marhẹ ọmẹraro Daniel o ru djephia taghene ọye ohworho ra hẹrosua, me yo fori nẹ ọrana o mwu ọwan ru?

³ Ọmẹraro Daniel o dje obọdẹn udje phia kpahen ọre rhiẹ ohworho ra hẹrosua. Dedevwo ọ ha erhirhiẹ ọvrẹn obẹ Babylon, o jiri-i, no djephia taghene ọye ohworho ra na sabu hẹroso. Nyoma userhumu i Jehova, ihworho ni hẹrosuiẹ rhọ ọke rọ rhian emena sansan rẹ Orodje i Babylon re se Nebuchadnezzar ọ mẹnaren. Uvuẹn erhirhiẹ owu, Daniel nọ ta rẹn orodje na taghene Jehova o biomevwan  kpahiẹn​—ọrana rhẹ aruẹ urhomu edje orodje ọ guọlọ rho-on. Daniel ọ guọlọ uduefigbere, fọkime Nebuchadnezzar ọ tuekwẹre ọgbogbanhon! (Dan. 2:12; 4:20-22, 25) Ọke ẹgbukpe buebun a vrẹn, Daniel no ji djephia taghene ana sabu hẹrosuiẹ ọke rọ rhian urhomu edje re vwe rhe ekete ro nurhe gbagba, rọ homaphia uvuẹn ugbomoghwa oghwa orodje i Babylon. (Dan. 5:5, 25-29) Ọke oru, Darius ro rhiẹ onyẹ Mede ọrhẹ ekakuro yi ni mẹrẹnvwrurhe taghene “ẹhẹn oghẹnrensan” o gberi Daniel. Aye ni kweri taghene Daniel “ohworho ra hẹrosua ro gbẹro rhotọre ruẹ ekwakwa, ro vwo ruẹ oborẹ obiomurun.” (Dan. 6:3, 4) Igehọ re suẹn na dede i mẹrẹnvwrurhe taghene odibo i Jehova ọnana, ohworho ra sabu hẹrosua!

⁴ Ọke re roro kpahen udje i Daniel, je na nọ oma ọwan: ‘Aruẹ ohworho ọgo yẹ ihworho ri vwe rhiẹ iseri Jehova i rheri mẹ rhọ? E rheri mẹ rhiẹ ohworho ro ruẹ oborẹ o veri, ra ji sabu hẹrosua?’ Mesoriẹ o fo na kpahenrhọ enọ erana? Fọkime ọwan a rhua ujiri vwe i Jehova, erhe rhiẹ ihworho ra hẹrosua.

5. Mesoriẹ e rhe Hananiah rhẹ ohworho ra hẹrosua?

⁵ Uvuẹn ẹgbukpe 455 B.C.E., ọke Igọvunọ Nehemiah ọ rharhumu bọn igbeyẹn i Jerusalem hin, nọ guọlọ ehworhare ra sabu hẹrosua ri na dabu hẹrote amwa na. Usuẹn awọrọ rẹ Nehemiah ọ sanọren, yẹ olori Oghwa Ọduado na, re se Hananiah. Baibol na o dje i Hananiah rhiẹ “ohworho ra mai hẹrosua [rọ] zofẹn  Osolobrugwẹ urhomẹmro na ghwẹ awọrọ.” (Neh. 7:2) Ẹguọlọ rẹ Hananiah o vwo kpahen Jehova ọrhẹ ofẹn ro no ruẹ oborẹ ono biomie evwan, yo mwurien dabu gbẹro rhotọre wian ewian ra yẹriẹ. Iruemru erana ina ji ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ ihworho ra hẹrosua uvuẹn ogame ra harẹn Jehova.

6. Marhẹ i Tychicus o ru rhiẹ ugbehian rẹ ọnyikọ Paul ọ sabu hẹroso?

⁶ Djokarhọ udje i Tychicus, ro vwo atamwu ro rhiẹ ugbehian i Paul. Ọke re mwu i Paul taghene o vwo ni oghwa ye-e, nọ hẹroso i Tychicus, ji dje yi rhiẹ “odibo rọ fuevwan.” (Eph. 6:21, 22) Paul ọ hẹrosuiẹ, orhiẹ fọkime o lelirie kpare ileta vwe imizu ri ha Ephesus ọrhẹ Colossae-e, ọrẹn fọkime ọ ji ha uduẹharhaghwẹ ọrhẹ urhebro rẹn aye. Udje i Tychicus ọ karorhọ ọwan kpahen imizu ehworhare ra kobaro uvuẹn ogame i Jehova inyenana.​—Col. 4:7-9.

7. Me wu yono kpahen ọre rhiẹ ohworho ra hẹrosua mie ekpako ọrhẹ idibo owian ri ha ukoko wu havwọ?

⁷ Inyenana, ọwan i vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ekpako ukoko ọrhẹ idibo owian ra sabu hẹrosua. Jerẹ i Daniel, Hananiah, ọrhẹ Tychicus, aye a dabu gbẹro rhotọre wian ewian aye. Ọke re riẹ uyono erhẹrhẹ ọkprughwre na, e rheri taghene o vwo imizu ri na ha eghọn sansan uvuẹn uyono na phia. Oma ọ ji merhen ekpako na ọke omizu ra ha ẹmro riẹn ọrhọ dabu mwuegbe, ji haye phia uvuẹn uyono na! Jerẹ udje, ofẹn o vwo mwu ọwan ra na ha use rẹn ihworho ra ha i Baibol yono rhiẹ uyono, uvuẹn ehion ọkprughwre na-a, fọkime o vwo ọrọ nọ ha ẹmro otu phia-a. Ọwan i ji rhe taghene ẹbe ra na ha ruiruo uvuẹn aghwoghwo na i havwiẹ. Imizu enana ra kobaro na a dabu hẹrote ọwan, a kpẹmẹ Jehova fọkiẹ aye! Ọrẹn, izede ego ye ne ru rhiẹ ihworho ra hẹrosua?

8. Marhẹ ene ru ha ẹghwanren ruru ọke re dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ? (Proverbs 11:13)

⁸ Ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na, ji vwo ọdamẹ kpahen aye. Ọrẹn, ofori na họghọ rẹn ẹmro omobọ aye. Imizu ezẹko uvuẹn ọke Ilele Kristi erukaro, e “gun iguegun ji fiomarhọ ẹmro awọrọ, tẹmro ro vwo fo nẹ aye i ta kpahen.” (1 Tim. 5:13) Ọwan a guọlọ họhọ aye-e. Ọrẹn, orhianẹ omizu owu nọ tẹmro odjahen rẹn ọwan, ji ta rẹn ọwan taghene a vwa ta rẹn awọrọ kpahiẹn vwo-o. Jerẹ udje, omizu ọmase ọnọ sabu ta rẹn ọwan kpahen aruẹ emiamo ro vwori, yanghene obẹnbẹn ọrọrọ rọ dẹrughwaroghwẹ, ji ta taghene a vwa ta rẹn awọrọ-ọ. Ofori ne ru oborẹ ọ tare na. * (Se Proverbs 11:13.) Vwana, jene yono kpahen erhirhiẹ erọrọ rọ ghanren na sẹrorẹ ẹmro odjahen.

9. Marhẹ ihworho ekrun ine ru djephia taghene aye ihworho ra hẹrosua?

⁹ Uvuẹn ekrun na. Ohworho owuowu uvuẹn ekrun na, o vwo owian rọ nọ sẹrorẹ ẹmro odjahen uvuẹn ekrun na. Jerẹ udje, omizu ọmase o vwo uruemru rọ lẹrhẹ esa ye chẹẹ. Ofori nọ ta kpahiẹn rẹn awọrọ, ji lẹrhẹ ofa ruẹ aniẹ? Ẹjo! O vwo ẹguọlọ kpahen aniẹ, o vwo ji ruẹ oborẹ ọnọ miamiẹ-ẹ. (Eph. 5:33) Iphuphẹn i guọlọre taghene e brọghọ rhẹ aye oma. Ọghanranren nẹ emiemọ i djokarhọ ọnana.  O fo nẹ aye i phọphọ emọ aye nyoma aye ina ta rẹn awọrọ kpahen orusọ aye-e. (Col. 3:21) Ofori nẹ emọ i dje ẹghwanren phia, nyoma aye ina ja ta rẹn awọrọ kpahen ẹmro ri na sabu suẹ ofa rẹn ihworho ekrun aye. (Deut. 5:16) Ọke ohworho owuowu orho ru ẹkẹ ro terie sẹrorẹ ẹmro odjahen uvuẹn ekrun na, onyerẹnkugbe ekrun na nọ gbanhonrhọ.

10. Me yo mevirhọ re ne rhiẹ obọdẹn ugbehian? (Proverbs 17:17)

¹⁰ Rhiẹ ugbehian ra hẹrosua. Ọnọ sabu vwo ọke ra guọlọ ta rẹn ugbehian ọwan rọ kpẹnkpẹnren oborẹ ọ ha ẹhẹn ọwan. Ọrẹn, ọ bẹn ọkezẹko. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene a vwa ta rẹn awọrọ kpahen iroro ọwa-an, ọnọ ji da ọwan omamọ arha mẹrẹnvwrurhe taghene ugbehian ọwan ọ ta rẹn awọrọ kpahen oborẹ a ta riẹn na. Ọrẹn, oma ọ merhen ọwan ọke ugbehian ọwan ọrhọ sẹrorẹ ẹmro odjahen! Ọye “obọdẹn ugbehian.”​—Se Proverbs 17:17.

11. (a) Marhẹ ekpako ọrhẹ ane aye e ru rhiẹ ihworho ra hẹrosua? (b) Me ya na sabu yono mie ọkpako rọ hẹrote ẹmro odjahen omizu owu uvuẹn ukoko na, ọke oru ọye ọrhẹ ekruien ne ruẹ kugbe? (Ni ifoto na.)

¹¹ Uvuẹn ukoko na. E rhe ekpako ra sẹrorẹ ẹmro odjahen rhẹ “ekete re tiomanuẹ harẹn aphẹrẹ na, ekete ra zẹrua” harẹn imizu ukoko na. (Isa. 32:2) E rheri taghene ana sabu lele aye tẹmro kugbe, rhẹ imwẹro na taghene aye ina sẹrorẹ ẹmro odjahen. Ọwan i vwa gba aye ta rẹn ọwan kpahen ẹmro ro fori taghene aye i vwa ta kpahe-en. Habaye, a ji họghọ rẹn ane ekpako ukoko, fọkime aye i vwa damoma riẹriẹ esa aye nọ ta rẹn aye kpahen ẹmro ro vwo fo nọ ta kpahe-en. Itiọrurhomẹmro, emru omamerhomẹ taghene a vwa tẹmro odjahen awọrọ rẹn ane ekpako-o. Ane ọkpako owu ọrhọ ta: “Oma ọ merhen mẹ taghene esa mẹ ọ vwọ ta mẹ kpahen ẹmro odjahen imizu ukoko na rọ kọn bru-u, yanghene ri guọlọ userhumu ekpako na-a, ọ vwọ tobọ se  odẹ aye mẹ-ẹ. Oma ọ merhen mẹ taghene mi vwe brudu kpahen ẹmro mi na ja sabu ruẹ emru owuorowu kpahe-en. Omarana, mia sabu lele imizu ephian ruẹ kugbe uvuẹn ukoko na. Mi ji vwo imwẹro taghene mi rha tẹmro odjahen kpahen iroro yanghene ebẹnbẹn mẹ rẹn esa mẹ, ọ ji ta ye rẹn awọrọ-ọ.” Itiọrurhomẹmro, ọwan ephian i guọlọ rhiẹ ihworho ra hẹrosua. Iruemru ego yi na ha userhumu rẹn ọwan ru te omaran? Jene yono kpahen isionrin vwọye.

12. Mesoriẹ ana sabu ta taghene ẹguọlọ yẹ esiri ẹruẹhaso? Dje udje yi.

¹² Ẹguọlọ yẹ esiri ẹruẹhaso. Jesu ọ tare taghene ekama eva ri maido na, yẹ ọrẹ ene vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ ereva ọwan. (Matt. 22:37-39) Ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova o mwu ọwan hẹrokele udje ọgbagba ọnẹyen re ne rhiẹ ihworho ra hẹrosua. Jerẹ udje, ẹguọlọ re vwo kpahen imizu ukoko na, yo mwu ọwan sẹrorẹ ẹmro odjahen aye i ta rẹn ọwan. O fo na ta rẹn awọrọ kpahen ẹmro ri na suẹ ẹkuọn, ofa yanghene omiamiamo rẹn aye-e.​—John 15:12.

13. Izede ọgo yẹ omeriotọre o ru ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ ihworho ra hẹrosua?

¹³ Omeriotọre ọnọ ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ ihworho ra hẹrosua. Olele Kristi ro vwo omeriotọre, o vwo dje omayen nyoma ro no rhiẹ ọrọ kiki ta kpahen ẹmro-o. (Phil. 2:3) O vwo dje omayen taghene ọye yọ mai ghanren, nyoma ro no djephia taghene o rhe kpahen iyẹnrẹn ro vwo fo na ta phia-a. Omeriotọre ọnọ lẹrhẹ ọwan ja ta rẹn awọrọ kpahen iroro omobọ ri sekpahen ẹmro ri Baibol na yanghene ẹbe ukoko i vwa ta kpahen.

14. Marhẹ ọmẹrẹnvwrurhe o ru lẹrhẹ ọwan rhiẹ ihworho ra hẹrosua?

¹⁴ Ọmẹrẹnvwrurhe ọnọ ha userhumu rẹn Olele Kristi rhe ‘ọke ro no kudu ọrhẹ ọke rọ nọ tẹmro.’ (Eccl. 3:7) Uvuẹn amwa ezẹko a tare taghene “ẹmro ẹta idọlọ ọfuanfon, ọrẹn arha fọdu oro.” Nọyẹ, o vwo ọke ro fo na fọdu, ukperẹ ana tẹmro. Fọkiẹ ọrana yẹ Proverbs 11:12 ọ ta: “Ohworho ro vwo obọdẹn ọmẹrẹnvwrurhe ọ fọduiẹ.” Roro kpahen udje ọnana. Ọgbọ buebun, a ta rẹn ọkpako ukoko owu ro te edje ne, nọ userhumu rẹn ikoko erọrọ rhẹ ebẹnbẹn aye. Djokarhọ oborẹ ọkpako ọrọrọ ọ ta kpahen ọkpako ọrana: “Ọ jomarhotọre nọ jọ ta kpahen ẹmro odjahen ikoko erọrọ.” Ọmẹrẹnvwrurhe ọkpako na, ọ lẹrhẹ ekpako erọrọ ra ga uvuẹn umẹ ugboma ekpako họghọ riẹn. Aye i rheri taghene ọ tẹmro odjahen aye rẹn awọrọ-ọ.

15. Dje udje ro djephia taghene urhomẹmro ẹta ọnọ lẹrhẹ ọwan rhiẹ era hẹrosua.

¹⁵ Urhomẹmro ẹta emru ọrọrọ rọ lẹrhẹ ọwan rhiẹ era hẹrosua. Ọwan a hẹroso ohworho urhomẹmro, fọkime ọ ta urhomẹmro ọke ephian. (Eph. 4:25; Heb. 13:18) Jerẹ udje, gbe rorie taghene wa guọlọ ruẹ rhomẹrhọ uvuẹn ona uyono ọnọ. Omarana, ne wu ta rẹn omizu owu nọ kerhọ ọke wa ha ẹmro phia, nọ ji yọ irorẹdjẹ kpahen ekete wu ne ru rhomurhọ. Ọrọmo wu na hẹroso rọ nọ yọ obọdẹn irorẹdjẹ? Omizu rọ nọ ta wẹn oborẹ wu guọlọ rhon, gbinẹ omizu rọ nọ ta urhomẹmro wẹn? E rhe ẹkpahenrhọ na. Baibol na ọrhọ ta: “Ọghwọghwu ra haphia uvuẹn afiede o rhomu ghwẹ ẹguọlọ  re tinu. Ẹkuọn ro nẹ obẹ ugbehian rhe o dje ẹguọlọ phia.” (Prov. 27:5, 6) Dedevwo, orhiẹ oborẹ a guọlọ rhon ọke ukaro-o, ọrẹn urhomẹmro rẹ ugbehian ọwan ọ tare, ọnọ yẹ ọwan erere orho ru.

16. Marhẹ Proverbs 10:19 o ru hunute oborẹ ọsoriẹ ọghanren ne vwo omerhesun?

¹⁶ Omerhesun ọghanranren omamọ orhianẹ a guọlọre nẹ awọrọ i hẹroso ọwan. Uruemru ọrana ọ ha userhumu rẹn ọwan fọduiẹ orhianẹ ọwan a guọlọ ta kpahen ẹmro odjahen awọrọ. (Se Proverbs 10:19.) Ọnọ sabu bẹn re ne sun oma ọwan ọke ra ha itanẹti ruiruo. Arha jomarhotọre-e, ana sabu tẹmro odjahen awọrọ rẹn otu buebun. Erhe kerabọ iyẹnrẹn ọrana ne nyoma itanẹti, arha sabu sun oborẹ ihworho erọrọ ina haye ruiruo lele-e, yanghene uchunu ebẹnbẹn rọ nọ suọ-ọ. Omerhesun ọ ji ha userhumu rẹn ọwan fọdu, ọke evwreghrẹn arha damoma riẹriẹ ọwan na ta kpahen ekwakwa ri na sabu suẹ ẹkuọn rẹn imizu ukoko na. Ọnana ọnọ sabu phia ọke elọkpa a nọ ọwan enọ uvuẹn ẹkwotọre ra dobọ owian Uvie na ji. Ana sabu ha uruemru-urhi ọnana rọ tare: “Mi ne rhurhu ugbunu mẹ,” ruiruo uvuẹn erhirhiẹ erana ọrhẹ erọrọ. (Ps. 39:1) Sẹ ọwan e lele ekrun ọwan, igbehian, imizu ukoko na yanghene awọrọ ruẹ kugbe, ofori ne rhiẹ ihworho ra hẹrosua. Na sabu rhiẹ era hẹrosua, ene vi vwo omerhesun.

17. Marhẹ ene ru toroba uruemru ẹruẹhaso uvuẹn ukoko ra havwọ?

¹⁷ Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova o tiri ọwan ne rhiẹ usuẹn imizu ukoko na, re dje ẹguọlọ phia, ra ji sabu hẹrosua! Ọwan i vwo owian re ne rhiẹ ihworho imizu ukoko na ina sabu hẹroso. Ọke owuowọnwan ọrhọ damoma dje ẹguọlọ, omeriotọre, ọmẹrẹnvwrurhe, uruemru ra ta urhomẹmro ọrhẹ omerhesun phia, ne toroba ẹruẹhaso rọ ha ukoko na. ofori ne rhiẹ ihworho ra sabu hẹrosua ọke ephian. Je na hẹrokele i Jehova, ji djephia taghene ana sabu hẹroso ọwan.