1-2. Mesoriẹ o fo ne yono kpahen iyẹnrẹn i Samson?

 ME WA karorhọ ọke wu rhe rhon odẹ na Samson? Ọkezẹko wu ne rhe roro kpahen ọhworhare ro vwo omẹgbanhon oghẹnrensan. Ọrana urhomẹmro. Ọrẹn, Samson o brorhiẹn ọsọsọ owu rọ suẹ ojẹriọ buebun riẹn. Udabọ ọrana, Jehova ọ tẹnrovi ọsoso irueruo esegburhomẹmro i Samson, rẹ Ọye ọ haba i Baibol na fọkiẹ erere ọwan.

² Jehova ọ ha i Samson wian ewian igbevwunu neneyo ọ sabu ha userhumu rẹn ihworho Enẹyen, ri rhiẹ emọ Israel. Ẹgbukpe buebun ri vrẹnren nẹ ọke i Samson o hwu hin, Jehova no mwu ọnyikọ Paul hunute odẹ i Samson ọke rọ ya kpahen ihworho ri dje obọdẹn esegburhomẹmro phia. (Heb. 11:32-34) Udje i Samson ọnọ sabu yẹ ọwan urhebro. Ọ hẹroso i Jehova uvwrọke ebẹnbẹn dede. Jene yono kpahen oborẹ ene ru mẹrẹn uduẹharhaghwẹ ọrhẹ ihwẹnmro erọrọ ra na sabu yono nẹ udje yi.

3. Owian ọgo ya yi Samson?

³ Ọke re vwiẹ Samson, itu i Philistine na ye suẹn agbamwa Israel, ji sehiẹn aye. (Judg. 13:1) Emọ Israel i rioja omamọ fọkiẹ usuon gbalogbalo itu i Philistine na. Jehova nọ djẹ i Samson nọ “kobaro ro no simi emọ Israel nẹ abọ itu i Philistine na.” (Judg. 13:5) Ọrana owian ọgbogbanhon! Nọ sabu wian owian ọrana gba, ofori nẹ Samson ọ hẹroso i Jehova.

4. Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn Samson vabọ itu i Philistine na? (Judges 15:14-16)

⁴ Jene yono kpahen udje oborẹ i Samson o ru hẹroso i Jehova, ọrhẹ obẹhatua ri Jehova ọ yẹriẹ. Uvuẹn erhirhiẹ  owu, egba uvweri itu i Philistine na ni me mwu i Samson uvuẹn Lehi, rọ ha Judah. Ofẹn no mwu ehworhare i Judah, omarana aye ni brorhiẹn aye ina ha i Samson rẹn evwreghrẹn na. Ehworhare i Judah ni dabu gba Samson rhẹ ifi ekpokpọ eva, ji kpariẹ bru itu i Philistine na. (Judg. 15:9-13) Ọrẹn, ‘ẹhẹn ọfuanfon i Jehova no ruẹ Samson gbanhon,’ nọ rhan ifi na nẹ omayen. Ọke oru, nọ “mẹrẹn usuaso ọkwa ekẹrẹkẹtẹ ọhworhare,” nọ rhọreriẹ, ji haye kpe ehworhare i Philistine ri te 1,000 hwu!—Se Judges 15:14-16.

5. Marhẹ usuaso ọkwa ekẹrẹkẹtẹ ri Samson ọ ha ruiruo, o ru dje ẹruẹhaso ro vwo kpahen Jehova phia?

⁵ Mesoriẹ i Samson ọ ha usuaso ọkwa ekẹrẹkẹtẹ ruiruo? Ọrana rhẹ oborẹ a sabu ha wọnrọ-ọn! O vwo ẹfro-o, Samson o rheri taghene Jehova yọ nọ lẹrhiẹ fikparobọ, orhiẹ ekwakwa uvweri rọ ha ruiruo-o. Itiọrurhomẹmro, odibo i Jehova ọnana ọ ha oborẹ ọ havwiẹ riẹn wian owian i Jehova gba. Omarana, fọkime ọ hẹroso i Jehova, Samson no vwo efikparobọ rode!

6. Me ya na sabu yono mie i Samson ọke ra wian owian ukoko na?

⁶ Jehova ọnọ ji sabu yẹ ọwan omẹgbanhon ra guọlọre na sabu wian owian yen gba, ọrhọ tobọ gbanhon dede. Jehova ọnọ sabu ruie izede re vwe fiẹrorhọ. Vwo imwẹro taghene jerẹ oborẹ i Jehova ọ ha omẹgbanhon rẹn Samson, omaran ọnọ ji yọ omẹgbanhon wu ne ruẹ ọhọriẹ wu rha hẹrosuiẹ.—Prov. 16:3.

7. Udje ọgo yo dje ọghanronmẹ ra na guọlọ ọkpọvi Jehova phia?

⁷ Imizu ukoko na buebun re vwobọrhọ ewian ebanbọn ukoko na, i dje ẹruẹhaso aye kpahen Jehova phia ne. Ọke bi, imizu na ye siẹn aruẹ Aghwẹlẹ Uvie ọkpokpọ ọrhẹ eghwa erọrọ aye i guọlọre, ji bọn aye. Ọrẹn, ọke oru, fọkiẹ edamẹ ukoko i Jehova rọ duarhọ, no fori ne ruẹ ewene. Imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na ni nẹrhomo kpahiẹn, guọlọ ọkpọvi Jehova, ji damu ena ekpokpọ, jerẹ ọrẹ ana  dẹ egodo ji kwaphiẹ eghwa ri havwiẹ rhọ. Robert ro vwobọrhọ owian ebanbọn ukoko na uvuẹn ọsoso akpọ na uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe na, nọ tare: “Ọke ukaro, ọ phẹrẹ re ne kwerhọ ona ọkpokpọ ọnana-a. Ọ vẹnẹren omamọ nẹ oborẹ imizu na e ruẹ uvwre ẹgbukpe buebun ne. Ọrẹn aye i mwuegbe aye ine ruẹ ewene, omarana o fiotọre taghene Jehova ọ ha ebrurhọ rhẹ ewene enana.” Ọrana ghwai udje owu sekpahen oborẹ i Jehova o suẹn ihworho yi lele nẹ aye i sabu ruẹ ọhọriẹ gba. Nẹ ọke ruẹ ọke, ofori nẹ ọwan ephian i nọ omamọ ọwan, ‘Mia guọlọ ọkpọvi Jehova ji wene lele erhirhiẹ ekpokpọ uvuẹn ogame mia hariẹn?’

8. Me yi Samson o ruru uvuẹn erhirhiẹ owu ọke uhrun ame ọ ka ye?

⁸ Ọkezẹko wu se kpahen erhirhiẹ erọrọ ne ri Samson o ruẹ ekwakwa igbevwunu. Ọye ọvo yo kpe okporokpo hwu, ji kpe ehworhare i Philistine awan 30 hwu uvuẹn amwa Ashkelon. (Judg. 14:5, 6, 19) Samson o rheri taghene ọye ọvo ọ sabu ruẹ ekwakwa erana vabọ userhumu i Jehova-a. Ọrana o fiotọre uvuẹn erhirhiẹ owu ọke uhrun ame ọ ka ye, ọke ro kpe itu i Philistine awan 1,000 hwu hin. Me yo ruru? Ukperẹ ọnọ hẹroso omayen guọlọ oborẹ ọnọ da, no kperi se i Jehova nọ ha userhumu riẹn.—Judg. 15:18.

9. Marhẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo userhumu ri Samson ọ nẹren lele? (Judges 15:19 ọrhẹ ekete ra djokarhọ)

⁹ Jehova ọ kpahenrhọ use userhumu i Samson, nyoma ro ruẹ esiri ame igbevwunu phia. Ọke i Samson ọ da nie, “nọ rharhumu vwo omẹgbanhon ọrhẹ omẹrhuọnrhuọn.” (Se Judges 15:19 ọrhẹ ekete ra djokarhọ.) Itiọrurhomẹmro, esiri ame ọkpokpọ ọnana, ọ ji havwiẹ uvwrọke jijiri ọke i Jehova o mwu ọmẹraro Samuel ya ọbe i Judges. Ọkezẹko, emọ Israel ri mẹrẹn usurhẹn ọrana ina sabu rha karorhọ taghene Jehova ọ ha userhumu rẹn idibo yi uvuẹn ọke aye a guọliẹ.

10. Me ye ne vi ru na sabu mẹrẹn userhumu i Jehova? (Ni ifoto na.)

¹⁰ O ji fo na hẹroso i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan, o toro ena yanghene omẹgbanhon re vwori-i, yanghene ekwakwa ra wian phia ne uvuẹn ogame i Jehova-a. Ofori na homariotọre rhe taghene arha hẹroso i Jehova ọvo, ya na sabu vwo efikparobọ. Jerẹ oborẹ i Samson o vwo omẹgbanhon ọke rọ da ame ri Jehova o tiobọnu na, omaran ene ji vwo omẹgbanhon ọke arha ha ọsoso ekwakwa ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan ruiruo.—Matt. 11:28.

11. Marhẹ ene ru hẹroso userhumu i Jehova? Dje udje yi.

¹¹ Jene roro kpahen udje Aleksey, ro rhiẹ owuọwan usuẹn imizu ukoko na rọ ha Russia ro diẹn ẹkparehaso ọgbogbanhon. Me yọ ha userhumu riẹn vwo edirin erhirhiẹ egbogbanhon na? Ọye ọrhẹ aniẹ i vwo obọdẹn ẹkwaphiẹrhotọre uyono i Baibol ọrhẹ ogame. Aleksey nọ tare: “Mia damoma ruẹ uyono omobọ ọrhẹ isese i Baibol ọke ephian. Kurhiọke kurhiọke, mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ ne se isese i kẹdẹkẹdẹ ji nẹrhomo vwe i Jehova kugbe.” Me yẹ udje ọnana o yono ọwan? Ukperẹ ana hẹroso oma ọwan, ofori na hẹroso i Jehova. Izede ọgo? Nyoma ra na ha uyono i Baibol omobọ ọrhẹ ewian Uvie na erọrọ ruẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhonrhọ. Jehova nọ nọ  ji ha ebrurhọ rẹn omẹdamu ọwan ra na ga ye. Jehova o ruẹ Samson gbanhon, ọnọ ji sabu ruẹ ọwan gbanhon.

12. Orhienbro ọsọsọ ọgo yi Samson o bruru, marhẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ Delilah o ru vẹnẹ?

¹² Samson ohworho rọ vwọ gba jerẹ ọwan, omarana, o brorhiẹn ri sọre ọkezẹko. Owu usuẹn orhienbro erana ọ suẹ ojẹriọ buebun riẹn. Ọke i Samson ọ ga ẹrhẹ Oguẹnzọn uvwrọke ne, no “vwo ẹguọlọ kpahen ọmase owu rọ ha Ekete ro Seriotọre ọrẹ i Sorek, odẹ ọmase na Delilah.” (Judg. 16:4) Vẹrhẹ bi, Samson ọ san ọmase onyẹ Philistine owu bi ne, ọrẹn okugbe ọrana “obẹ i Jehova yo nurhe,” fọkime ọ “guọlọ uphẹn rọ nọ nya ruẹ itu i Philistine na.” Ọke oru, Samson no rhirhiẹ oghwa igberadja ọmase owu uvuẹn amwa i Gaza rọ ha Philistine. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, Jehova nọ yi Samson omẹgbanhon rọ nọ kpare ighwe amwa ọrana, aye rhe vwo omẹgbanho-on. (Judg. 14:1-4; 16:1-3) Ọrẹn, erhirhiẹ ye rhẹ Delilah ọ vẹnẹren, ọrana rhẹ uphẹn rọ nọ ghwọghọ itu Philistine na-a, fọkime ọ họhọre taghene Delilah onyẹ Israel.

13. Marhẹ Delilah o ru suẹn Samson ruẹ erhirhiẹ obiobiomu?

¹³ Delilah nọ ha igho obuebun mie itu i Philistine na, nọ sabu rhẹ i Samson rẹn aye. Ọkezẹko, Samson o vwo ẹguọlọ kpahiẹn omamọ te rhirhiẹ ro vwo vwẹruọ oborẹ Delilah ọ guọlọ ruẹ. Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, Delilah nọ ha ọhiẹn hiẹn Samson nọ ta riẹn esiri omẹgbanhuiẹn, ọke oru Samson nọ ta riẹn. Ọrẹ omemwurhọ, Samson o fioma yen rhẹ erhirhiẹ rọ lẹrhẹ omẹgbanhuiẹn  ọrhẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova va ye abọ ibiọke.—Judg. 16:16-20.

14. Me yọ phia rẹn Samson fọkime ọ hẹroso i Delilah?

¹⁴ Samson o rhiẹromẹrẹn omiamiamo ọgbogbanhon fọkime ọ hẹroso i Delilah ukperẹ ono rhiẹ Jehova. Itu i Philistine na ni mwu i Samson, ji tu ikẹruiẹ. Ne firie rhẹ ekanron uvuẹn Gaza, ekete ihworho rọ wọnrọn haso vẹrhẹ bi, e rhirhiẹ, ọye nọ yọ lọ ọka rẹn aye. Ọke oru, aye ni hariẹ djechẹẹ ọke aye a riorẹ. Aye ni ze izobo buebun rẹn osolobrugwẹ ofian aye re se Dagon, kamẹriẹn ọye yo fiẹ Samson rhẹ aye abọ. Aye ni ti Samson nẹ ekanron riẹ ekete aye a riorẹ na, neneyo “o ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ aye rhẹ echẹẹ”—nẹ aye i ji haye djechẹẹ.—Judg. 16:21-25.

15. Marhẹ i Samson o ru djephia taghene ọ rharhumu hẹroso i Jehova ne? (Judges 16:28-30) (Ni ifoto obaro na.)

¹⁵ Samson o brorhiẹn rọ sọre omamọ ne, ọrẹn o fiobọrhotọre-e. Nọ guọlọ uphẹn rọ nọ wian owian ri Jehova ọ yẹriẹ rọ nọ ghwọghọ itu i Philistine na gba. (Se Judges 16:28-30.) Samson nọ rẹ i Jehova: “Ji mẹ ruẹ itu i Philistine na kele.” Jehova nọ kpahenrhọ ẹrhomo i Samson, ji yẹ ye omẹgbanhon igbevwunu ro vwori bi. Omarana, Samson nọ ghwọghọ itu i Philistine buebun uvuẹn erhirhiẹ ọnana ọvo ghwẹ ọke bi.

16. Me ya na sabu yono nẹ orusọ i Samson?

¹⁶ Dedevwo Samson ọ rioja omiamiamo orusọ ye, o fiobọrhotọre ro no ruẹ ọhọre i Jehova-a. Arha tobọ ruẹ orusọ rọ guọlọ ọghwọghwu, yanghene ọrẹ uphẹn ẹga re vwori ọnọ va ọwan obọ, e vwe fiobọrhotọre-e. Karorhọ, Jehova ọ vwọ sẹrerhumuji ọwan vwo-o. (Ps. 103:8-10) Udabọ orusọ ọwan, Jehova ọnọ ji sabu ha ọwan wian, jerẹ oborẹ ọ ji ha i Samson wian.

17-18. Urhebro ọgo yọ ha udje i Michael? (Ni ifoto na.)

¹⁷ Jene roro kpahen udje idama owu re se Michael. Ọ dabu fiomarhọ ewian ukoko na, ọ ga ẹrhẹ odibo owian ọrhẹ ọkobaro. Ọrẹ omemwurhọ, no ruẹ orusọ, rọ lẹrhẹ uphẹn ẹga ye uvuẹn ukoko na va ye abọ. Nọ tare: “Bọmọke o ki te erhirhiẹ ọnana, mia dabu ruẹ sasasa uvuẹn ogame i Jehova. Ọrẹn, ogege nọ họhọre taghene mi ha urhomu ze ugbomoghwa.  Mi rheri taghene Jehova ọ sẹrerhumuji mẹ vwo-o, ọrẹn ni mie roro sẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ Jehova ọnọ ji sabu gbanhon jerẹ oborẹ ọ havwọ bi, yanghene mi na ji sabu ga uvuẹn ukoko na jerẹ oborẹ mie ruẹ bi.”

¹⁸ Ọrẹ omamerhomẹ, Michael o fiobọrhotọre-e. Nọ habaye: “Ne mi tẹnrovi ọrẹ mi na kwaphiẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ Jehova rhọ, nyoma mia ta ẹhẹn mẹ riẹn ọke ephian, ruẹ uyono omobọ, ji roro kodo.” Ọke oru, Michael nọ rharhumu vwo uphẹn ẹga uvuẹn ukoko na. Vwana, ọ ga ẹrhẹ ọkpako ọrhẹ ọkobaro. Nọ tare: “Obẹhatua ọrhẹ urhebro mi mẹrẹnren, maido nẹ abọ ekpako na, ọ ha userhumu mẹ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova o ji vwo ẹguọlọ kpahen mẹ. Mia sabu ga uvuẹn ukoko na ne rhẹ ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron. Oborẹ mi rhiẹromẹrẹn na, o yonirin mẹ taghene Jehova ọnọ harhomu kohworho kohworho rọ ghini ghwẹriẹ.” Ana sabu fiudugbere taghene Jehova ọnọ ha ọwan wian, ji yẹ ọwan ebrurhọ, ọrhọ tobọ rhianẹ e rusọ, takpu a ghwẹriẹ nẹ orusọ na ji rha hẹrosuiẹ ọke ephian.—Ps. 86:5; Prov. 28:13.

19. Marhẹ udje i Samson o ru ruo gbanhon ne?

¹⁹ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, e yono kpahen ekwakwa oghẹnrensan ri phiare uvuẹn akpenyerẹn Samson. Ọye ọ gba-a; ọrẹn, o fiobọrhotọre uvuẹn omẹdamiẹ rọ nọ ga i Jehova-a, tobọ te ọke ro rusọ uvuẹn erhirhiẹ Delilah. Habaye, Jehova ọ ji sẹrerhumuje vwo-o. Jehova nọ rharhumu ha i Samson wian izede igbevwunu. Jehova o ji nie rhiẹ ohworho ro vwo obọdẹn esegburhomẹmro, ji ha odẹ ye ba ihworho ri vwo esegburhomẹmro ra hunute uvuẹn Hebrews urhomu-ẹmriẹn 11. Ọ merhoma re rhe taghene ọwan a ga Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ, ro vwo oruru ro no ruẹ ọwan gbanhon, maido ọke ra vwiẹlẹ! Omarana, jerẹ Samson, jena rha rẹ i Jehova: “Biko karorhọ mẹ, ji ru mẹ gbanhon.”—Judg. 16:28.