1, 2. Aruo ẹghwọ ego ya hunute uvuẹn Genesis, mesoriẹ a hunute aye?

WU SABU roro kpahen ẹghwọ ra hunute uvuẹn i Baibol na ne? Roro kpahen irhomu-ẹmro erukaro uvuẹn Genesis. Cain o kpe Abel (Gen. 4:3-8); Lamech o kpe ọhworhare owu nime ọ ghwiẹriẹ (Gen. 4:23); ere suẹn igegede Abraham (Abram) ọrhẹ ere suẹn igegede i Lot i gba kunu (Gen. 13:5-7); Hagar o vwo utuoma kpahen Sarah (Sarai), nọ lẹrhẹ Sarah tuekwẹre rẹn Abraham (Gen. 16:3-6); Ishmael ọ kparehaso ihworho ephian, omaran ihworho ephian i ji kparehasuiẹ.—Gen. 16:12.

² Mesoriẹ i Baibol na ọ hunute aruo ẹghwọ erana? Iroro owu, ọ lẹrhẹ ituakpọ ri vwa gba yono oborẹ ọsoriẹ aye ina sẹrorẹ ufuoma. O ji dje rẹn ọwan oborẹ ene ru sabu ru omaran. A mẹrẹn erere erhe se iyẹnrẹn uvuẹn i Baibol na kpahen ihworho re damoma fiẹ ebẹnbẹn aye kparobọ. Erhe yono kpahen oborẹ o nẹ erhumu omẹdamo aye rhe, ọnọ sa ọwan erhumu mẹrẹn oborẹ ene ru sabu ha ihwẹmro erana ruiruo uvuẹn erhirhiẹ sansan uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Itiọrurhomẹmro, enana ephian a sa ọwan erhumu rhe oborẹ ene ru ọrhẹ oborẹ ene je ru uvuẹn aruo erhirhiẹ erana.—Rom. 15:4.

3. Irhomu-ẹmro ego yẹ uyono ọnana ono dje fiotọre?

³ Uyono ọnana ọnọ hunute oborẹ ọsoriẹ o fo nẹ idibo i Jehova i kwaphiẹ ẹghwọ rhọ, ọrhẹ oborẹ aye ine ru sabu ruẹ ọnana  rhẹ efikparobọ. Habaye, ọnọ hunute iruemru-urhi Baibol re na sabu sa aye erhumu kwaphiẹ ẹghwọ rhọ, jeghwai sẹrorẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ereva aye kugbe Jehova Osolobrugwẹ.

4. Aruo iroro ọgo yo kerabọ lele akpọ na ephian, me yo nẹ erhumie rhe?

⁴ Echu yọ vi suẹ ozighi ọrhẹ ẹghwọ rẹ ituakpọ a mẹrẹn inyenana. Uvuẹn Eden, ọye ọ frẹfro taghene kohworho kohworho ọnọ sabu brorhiẹn oborẹ orhumurun ọrhẹ oborẹ obiomurun rẹn omobọ ye, ọrẹn, aye i hẹrosuẹ Osolobrugwẹ-ẹ. (Gen. 3:1-5) A dabu mẹrẹn oborẹ o nẹ erhumie rhe ne. Akpọ na ọ vuọnren rhẹ ihworho kugbe ẹkwotọre sansan ri vwo ẹhẹn ri ne suẹn oma aye, ọnana nọ suẹ omẹkpare, omẹwọn, kugbe uruemru re lele ọreva ọwan simoma. Kohworho kohworho ro vwo aruo ẹhẹn ọrana, o kwerhọ ẹmro Echu ọ tare taghene emru ẹghwanren ra na nyalele edamẹ omobọ ọwan, otoro sẹ ọ rhamẹ akpenyerẹn awọrọ-ọ. Aruo iroro esọsọ erana a suẹ ozighi. O fori na karorhọ taghene ‘ohworho rọ kiki tuekwẹre ọ suẹ ozighi; kohworho kohworho rọ tuekwẹre o ruẹ orusọ buebun.’—Prov. 29:22.

5. Marhẹ yẹ i Jesu o yono ihworho taghene aye i kwaphiẹ ẹghwọ rhọ lele?

⁵ Ọrẹ ovẹnẹ, Jesu o yono ihworho nẹ aye i guọlọ ufuoma, ọrhọ tobọ rhirhiẹ taghene ọnọ hobọte ọdamẹ omobọ aye. Uvuẹn ẹmro i Jesu ọ tare uvuẹn oberun ugbenu, o dje oborẹ ene ru sabu kwaphiẹ ẹghwọ ra guọlọ homaphia rhọ. Jerẹ udje, o jiririe harẹn idibo yi nẹ aye rhiẹ ihworho dẹndẹn, nẹ aye rhiẹ ihworho ufuoma, nẹ aye tiẹ ekwẹre nẹ ẹhẹn, nẹ aye kwaphiẹ ẹghwọ rhọ ogege, jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen evwreghrẹn aye.—Matt. 5:5, 9, 22, 25, 44.

6, 7. (a) Mesoriẹ ọ ghanren omamọ na kwaphiẹ ẹghwọ rhọ ogege? (b) Enọ ego yo fori nẹ ihworho i Jehova ephian i nọ oma aye?

⁶ Omẹdamo ọwan ra na ga Osolobrugwẹ nyoma ẹrhomo ẹnẹ, uyono ẹnya, aghwoghwo, kugbe ada erọrọ uvuẹn ọgame ọwan ine rhiẹ ofefe, ọwan a rha sẹrorẹ ufuoma rhẹ awọrọ-ọ. (Mark 11:25) Ọwan i sabu rhiẹ ugbehian Osolobrugwẹ-ẹ, jokpanẹ ọwan i harhomu orusọ awọrọ.—Se Luke 11:4; Ephesians 4:32.

⁷ O fori nẹ Ilele Kristi ephian i dabu roro kpahen uruemru ra harhomẹ jeghwai sẹrorẹ ufuoma rhẹ awọrọ. Wa harhomu awọrọ nẹ ẹhẹn sa? Oma ọ merhuọn we kwomakugbe aye? Jehova ọ guọlọre nẹ idibo yi harhomu awọrọ. Ẹhẹn obrohiẹn ọnọ ọrhọ ta wẹn taghene o fori wu wian kpahen uruemru ra harhomu awọrọ nẹ ẹhẹn sa, nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn ne wu sabu nya mwu erhirhiẹ ọrana! Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu ono rhon jeghwai kpahenrhọ ẹrhomo ọrana wu nẹren rhẹ omeriotọre na.—1 John 5:14, 15.

8, 9. Mẹ yẹ ọwan ine ru erhe ru ọwan sọ?

⁸ Nime ọwan ephian a gba-a, ihworho ina sabu tẹmro ri vwe fo re na lẹrhẹ ọwan tuekwẹre. A sabu vabọ ọnana-a. (Eccl. 7:20; Matt. 18:7) Me wu ne ru uvuẹn erhirhiẹ ọrana? Roro oborẹ ọ phiare ọke rẹ erhirhiẹ ọnana ọ homaphia: Uvuẹn akpẹriọ owu rẹ Iseri Jehova ezẹko i nya ren, omizu ọmase owu nọ mroma imizu ehworhare awanva izede aye i nirin taghene o fo-o. Ọke ro kurhẹ imizu awanva na ọvo, omizu rọ tuekwẹre na nọ ta orharhere ẹmro kpahen omizu ọmase na fọkiẹ oborẹ ọ tare. Jọrẹn, omizu  ọhworhare ọreva na, nọ karorhọ omizu ọreva na taghene omizu ọmase na ọ fuevwan ga i Jehova udabọ erhirhiẹ ọgbogbanhon uvuẹn ẹgbukpe 40 ne; o mwu riẹn ẹro taghene omizu na ọ guọlọ ha ẹkuọn vwe aye-e. Ọke ro roro kpahen ọnana ibiọke, omizu ọhworhare ọrukaro na, nọ tare: “Urhomẹmro.” Fọkiẹ ọrana, aye erhe tiẹmro na ghwomara-an.

⁹ Me yẹ ikun ọnana o djephia? Oborẹ wu na kpahenrhọ uvuẹn erhirhiẹ ezẹko ra guọlọ suẹ ẹghwọ ọ ha obọ ọnọ. Ohworho ro vwo ẹguọlọ ọ kpare iroro vrẹn orusọ ekokamo. (Se Proverbs 10:12; 1 Peter 4:8.) Jehova o nie rhẹ emru orhorhomu ‘wu rha kpare iroro vrẹn orusọ.’ (Prov. 19:11; Eccl. 7:9) Omarana, orhianẹ ohworho o rho dje ọghọ yanghene uruemru esiri wẹ-ẹn, onọ ọrukaro wu na nọ oma yẹ: ‘Mi na sabu kpare iroro vrẹn ọnana? O fori ne mi tiẹmro ọnana vrẹn ovwan?’

10. (a) Uruemru ọgo ọyẹ omizu ọmase owu o djephia ukukaro ọke ra ta erharhere ẹmro kpahiẹn? (b) Bọgọ uvuẹn i Baibol na yọ sa riẹ erhumu sẹrorẹ ufuoma?

¹⁰ Ọnọ sabu rhiẹ oborẹ ọbẹnren re ne ni erharhere ẹmro ẹ ta phaphare. Roro kpahen omizu ọmase re se Lucy. A ta erharhere ẹmro kpahen iruo aghwoghwo yi ọrhẹ oborẹ ọye ọ ghwọghọ ọke ọnẹyen lele. Ọke ro kpokpo ẹhẹn yen omamọ, Lucy no bru imizu ehworhare ri te edje nẹ aye yẹ ye urhebro. Nọ tare: “Urhebro i Baibol rẹ aye i yẹre mẹ, ọ sa re mẹ erhumu ha ikẹro ro serhọ ha ni iroro awọrọ jeghwai tẹnrovi ohworho rọ mai ghanren, nọ yẹ i Jehova.” Lucy ọ mẹrẹn uduẹharhaghwẹ ọke ro se Matthew 6:1-4. (Se yi.) Isese ọnana nọ karorhọ ye taghene ẹkẹ ọnẹyen ọrẹ ọnọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. Nọ tare: “Orhianẹ awọrọ a ta erharhere ẹmro kpahen owian mẹ, oma ọ merhen mẹ ghele, nime mi rheri taghene mia damoma nẹ i Jehova o dede mẹ rhẹ omamerhomẹ.” Lucy o brorhiẹn ọnana hin, nọ kpare iroro vrẹn erharhere ẹmro ra ta riẹn.

11, 12. (a) Me yẹ Olele Kristi ono ru orhianẹ o rheri taghene ọye ọrhẹ omizie ‘i gbe vwo ẹghwọ’? (b) Me yẹ ana sabu yono nẹ izede Abraham o ru kwaphiẹ ẹghwọ rhọ? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹¹ ‘Ọwan e ruẹ sọ ọgbọ buebun.’ (Jas. 3:2) Wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene wu ru ohworho sọ nyoma ẹmro wu tare yanghene oborẹ wu ruru. Me yo fori ne wu ru? Jesu ọrhọ ta: ‘Orhianẹ . . . wa kpare izobo ọnọ riẹ agbarha na, ne wu karorhọ taghene wẹwẹ rhẹ omizu ọnọ i gbe vwo ẹghwọ, nyajẹ izobo ọnọ vwo obaro agbarha na, ne wu ghwẹrioma. Ya kwaphiẹrhọ rhẹ omizu ọnọ vwẹre, ne wu ki ghwẹrioma rhe me ze izobo ọnọ.’ (Matt. 5:23, 24) Sekpahen urhebro i Jesu ọrana, lele omizu ọnọ tẹmro. Djokarhọ oborẹ ọ kpare ruọ riẹ avwaye. Orhiẹ ọrẹ wu na ta riẹn oborẹ ọye o rusọ-ọ, ọrẹn, ọrẹ wu ne kwe orusọ ọnọ nẹ are kwaphiẹrhọ. Ne vwo ufuoma rhẹ erẹ ọwan rhẹ aye a gba ga kugbe ọyẹ oborẹ ọ mai ghanren.

¹² Ikuegbe rọ ha uvuẹn i Baibol ro dje oborẹ idibo Osolobrugwẹ i kwaphiẹ ẹghwọ rọ guọlọ homaphia rhọ, ọyẹ a hunute oberun ro sekpahen Abraham ọrhẹ Lot ro rhiẹ ọmọ omizie. Ehworhare awanva na i vwo isurhe, era hẹrote aye, na kunu fọkiẹ ekete isurhe na ina riẹ ẹbe. Ro vwo omwemẹ rọ nọ sẹrorẹ ufuoma, Abraham nọ ta rẹn Lot nọ kiki djẹ ekete ọye rhẹ ekrun ọnẹyen ine rhirhiẹ. (Gen. 13:1, 2, 5-9) Marhẹ ọnana o rhiẹ omamọ udje te! Abraham ọ guọlọ ufuoma, orhiẹ ọdamẹ ọnẹyen ọvo-o. Ọye ọ kpare emru owuorowu fughwẹ fọkiẹ uruemru ghwologhwolo ọnẹyen na? Ẹjo. Ogege ọnana ọ phia hin, Jehova no vive ebrurhọ ọduado  rẹn Abraham. (Gen. 13:14-17) Osolobrugwẹ ọ vwọ samọ nyajẹ idibo yi vwo nẹ aye rioja ọkaromẹ jijiri-i, nime, aye a nyalele ọkpọvi rọ nẹ obẹ odjuwu rhe, jeghwai kwaphiẹ ẹghwọ rhọ rhẹ ẹhẹn ẹguọlọ. ^[1]

13. Marhẹ oniruo owu o ru lele ọke ra kpahenrhọ riẹn hwainhwain, me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ udje ọnẹyen rhe?

¹³ Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn ọke ọwan na. Ọke rẹ oniruo ọkpokpọ ọrẹ awuiruo omẹvwa o se omizu ọhworhare owu rhẹ ifonu sẹ ọnọ sabu homakpahontọre ruiruo, omizu na nọ ta erharhere ẹmro riẹn, no fuẹn ifonu. Oborẹ oniruo rọ havwiẹ bi o rurie, ọ sẹroriẹ rhẹ ẹhẹn. Evwan o biomu oniruo ọkpokpọ na fọkiẹ oborẹ omizu na ọ tare-e, ọrẹn ọ jeghwai kpare iroro vrẹ-ẹn. Unọke owu o vrẹn hin, oniruo na nọ rharhumu se yi, nọ ta riẹn taghene aye a ji mẹrẹn vẹrhẹ-ẹ, nọ ta riẹn taghene o fori nẹ aye kwaphiẹ ẹmro na rhọ. Ọkprughwre owu ọ vrẹn, aye awanva ni vwoma uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie. Ọke rẹ aye a nẹrhomo hin, nọ ha unọke owu ta rẹn omizu na oborẹ ọ phiare. Oniruo na ọ dabu kerhọ ye, nọ yẹ riẹ urhebro nẹ i Baibol rhe, imizu awanva na ni nẹ avwaye rhẹ omamerhomẹ. Ọnana ọ nya vrẹn, omizu na nọ homakpahontọre wian uvuẹn omẹvwa na jeghwai kpẹmẹ oniruo na fọkiẹ uruemru esiri ọrhẹ ẹhẹn ọfọfọ ro djephia.

14, 15. (a) Ọke ọgo yo fori na ha urhebro rọ ha uvuẹn Matthew 18:15-17 ruiruo? (b) Idjaghwẹ esa ego yẹ Jesu ọ hunute, ẹhẹn ọgo yo fori ne vwo ọke rẹ ọwan a ha ye ruiruo?

¹⁴ Ẹghwọ uvwre Ilele Kristi ana sabu kwaphiẹ aye rhọ, ọ jeghwai fo nẹ aye kwaphiẹ ye rhọ ọrẹ odjahen. Jọrẹn, Jesu ọ djokarhọ taghene ana sabu lẹrhẹ ekpako ukoko na rhe kpahen erhirhiẹ ezẹko. (Se Matthew 18:15-17.) Me yẹ ọnọ sabu nẹ  erhumie rhe orhianẹ ọrẹ o rusọ na o kwe kerhọ omizu ọnẹyen, iseri, kugbe ekpako ukoko na-a? O fori nẹ ruie ‘jerẹ ohworho egbamwa na ọrhẹ ere toro osa urhomu.’ Inyenana, ana sabu le aruo ohworho ọrana nẹ ukoko na. Oborẹ idjaghwẹ ọnana ọ ghanren te o djephia taghene ‘ọdandan’ na ghwai rhẹ ibiẹ ẹghwọ-ọ. Ukpomaran, ọnana (1) ọdandan rẹ awanva na ina sabu kwaphiẹrhọ omoma aye, ọrẹn (2) jeghwai ọdandan ro te oborẹ ana fọkiẹ le ohworho nẹ ukoko orhianẹ ọ kwaphiẹ ẹghwọ na rhọ-ọ. Edandan enana ena sabu rhiẹ ọghware yanghene uruemru ra rhaphiẹ ohworho. Idjaghwẹ enana ri Jesu ọ hunute na ana sabu ha ye ruiruo orhianẹ erhirhiẹ erana i homaphia. Edandan jerẹ ọwiẹghwọ, ehworhare ra gbẹ ehworhare yanghene emẹse ra gbẹ emẹse, inyikọ ẹkparehaso, ema ẹgọ, yanghene edandan eghwaghwa erọrọ a ha usuẹn ọdandan ọnana i Jesu ọ tare na-a. O fori ne je ekpako ukoko na rhe kpahen aruo edandan enana.

¹⁵ Jesu ọ ha urhebro na phia na sabu sa omizu erhumu rhẹ ẹhẹn ẹguọlọ. (Matt. 18:12-14) Ọrukaro, aye i damoma nẹ aye kwaphiẹ ẹghwọ na rhọ omoma aye ọvo vwẹre. Ono rhiẹ oborẹ o serhọ ene lele oruọdandan na tẹmro kugbe tobọ ghwẹ ọgbọ owu. Ọrana ọrhọ wia-an, ha iseri ri mẹrẹn oborẹ ọ phiare na lele oma ya tẹmro rẹn oruọdandan na, yanghene awọrọ ri na sabu se oseri sẹ ohworho na o ghini ru sọ. Wu rha sabu kwaphiẹ ẹghwọ na rhọ nyoma userhumu aye, nọ yẹ wu ‘simi omizu ọnọ ne.’ Orhianẹ omẹdamo ọwan ra na sa oruọdandan erhumu ọ wia-an, o fori na kpare ẹmro na vwe ekpako.

16. Me yo djephia taghene a rha nyalele urhebro i Jesu, emru ẹguọlọ ọrhẹ erere?

¹⁶ Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, imizu i vwa nyalele idjaghwẹ esa ra hunute uvuẹn Matthew 18:15-17 hiẹn, aye a ki kwaphiẹ ẹghwọ na rhọ-ọ. Ọnana emru omamerhomẹ, ọnana o mevirhọ taghene aye a sabu kwaphiẹ ẹghwọ rhọ bọmọke ono te erhirhiẹ re ne le oruọdandan na nẹ ukoko. Ọke buebun, oruọdandan na ọ mẹrẹn orusọ ye vwrurhe, nọ jeghwai kwaphiẹ aye rhọ. Ọrẹ e rusọ na nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo oborẹ ọsoriẹ ọnọ fọkiẹ tuekwẹre ghwomara-an, nẹ ono brorhiẹn rọ nọ harhomu. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, ẹmro i Jesu na o djephia taghene ekpako ukoko na i vwe brokpakpa fioma rhẹ ẹghwọ rọ homaphia obọ-ọ. Ekpako ukoko na ina sabu fioma rhẹ ẹghwọ na, orhianẹ aye i nya mwuẹ idjaghwẹ eva na ne, ọrhọ jeghwai vwo oborẹ ọnọ sabu dje oborẹ ọ phiare na fiotọre.

17. Ebrurhọ ego yẹ ọwan ina mẹrẹn a rha ‘sẹrorẹ ufuoma’ rhẹ awọrọ?

¹⁷ Rẹ enyerakpọ ọnana o vwo ji hin na, ituakpọ ine rhiẹ ihworho ri vwa gba, ine ji rhe ruẹ ereva aye sọ. Odibo James ọrhọ ya: ‘Orhianẹ ohworho o vwo ruẹ sọ ọrẹ ẹmro ẹ ta-a, ọye ohworho ọgbagba, rọ sabu suẹn ugboma yen ephian.’ (Jas. 3:2) Na sabu kwaphiẹ ẹghwọ rhọ, ọwan ine vi ‘guọlọ ufuoma jeghwai ha tua ye.’ (Ps. 34:14) Ọwan e rhiẹ ihworho ufuoma na, ene vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ihworho re ha uvuẹn ukoko na, jeghwai toroba onyerẹnkugbe ọrẹ ukoko na. (Ps. 133:1-3) Ọrẹ ọ maido, ọwan ine vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, ‘Osolobrugwẹ ro tiobọnu ufuoma.’ (Rom. 15:33) Ihworho ra kwaphiẹ ẹghwọ rhọ rhẹ ẹhẹn ẹguọlọ, ye na mẹrẹn ebrurhọ enana.