1. Me yẹ Isaiah ọ mẹraro kpahen i Jesu, mesoriẹ ọnana o rhiẹ emru urhebro?

ISAIAH ọ nyoma aruẹmẹrẹn kpahen i Jesu Kristi ro rhiẹ Ọrovwori ọwan, lẹrhẹ ọwan vwo aghọghọ ọrhẹ imwẹro. Isaiah ọ tare taghene i Jesu o “guẹnzọn nyoma oborẹ ọ ha ukẹro mẹrẹ-ẹn, yanghene ọ ha ọghwọghwu phia lele oborẹ erhọ ye o rhonri-in.” Ukpomaran, Jesu “ono guẹnzọn ivwiegbere na izede ọsoso.” (Isa. 11:3, 4) Mesoriẹ ọnana o rhiẹ emru urhebro? Fọkime e nyerẹn uvuẹn akpọ rọ vuọnren rhẹ utuoma ọrhẹ osehiẹn. Ọwan e fiẹrorhọ ọke i Jesu ono guẹnzọn izede ọsoso!

2. Me yi Jesu o jurhi rẹn ọwan ne ru, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Kẹdẹkẹdẹ ọwan e brorhiẹn buebun kpahen ihworho. Ọrẹn, nime ọwan ihworho ri vwa gba, a vwa sabu guẹnzọn izede ọsoso jerẹ i Jesu-u. Ọkezẹko, oborẹ ọwan a mẹrẹn ọ hobọte ẹzenguon ọwan. Ọrẹn, ọke i Jesu ọ ha akpọ na, nọ ha akama ọnana phia: “Are i vwe guẹnzọn nyoma oborẹ are i ha ukẹro mẹrẹ-ẹn, ukpomaran, are i guẹnzọn izede ọsoso.” (John 7:24) Itiọrurhomẹmro, Jesu ọ guọlọre na hẹrokelie, na jeghwai  kẹnoma rẹn uruemru re guẹnzọn nyoma oborẹ ọwan a mẹrẹn. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ekwakwa esa ra lẹrhẹ ihworho guẹnzọn nyoma oborẹ aye a mẹrẹn, enana yẹ: amwa re nurhe, efe, ọrhẹ ẹgbukpe ohworho ọ havwọ. Uvuẹn erhirhiẹ owuowu, ene yono kpahen oborẹ ene ru nyalele akama i Jesu.

3, 4. (a) Me yọ lẹrhẹ ọnyikọ Peter wene ukẹro rọ ha ni ihworho ri vwe rhiẹ itu i Jew? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Urhomẹmro ọkpokpọ ọgo yi Jehova ọ ha userhumu rẹn i Peter mẹrẹnvwrurhe?

³ Roro kpahen oborẹ ọ ha ẹhẹn ọnyikọ Peter, ọke ra ta riẹn no bru ọhworhare owu re se Cornelius ro vwo rhiẹ onyẹ i Jew, ro rhirhiẹ ẹkwotọre i Caesarea. (Acts 10:17-29) Jerẹ itu i Jew erọrọ, Peter o ni ihworho ri vwe rhiẹ itu i Jew taghene aye a fo-on. Ọrẹn, Peter o rhiẹromẹrẹn erhirhiẹ sansan ri lẹrheriẹ wene ẹhẹn yen kpahen ihworho erana. Jerẹ udje, ọ menemena arudo owu. (Acts 10:9-16) Me yọ mẹrẹnren? Peter ọ mẹrẹn oze rọ vuọnren rhẹ eranmo ri vwa fon, uvwele owu obẹ odjuwu nọ ta riẹn: “Vẹnrẹn, Peter, kpe eranmo na ne wu re!” Ọgbesa yi Peter ọ tenren. Ọrẹn, ọgbesa yẹ uvwele na ọ ji ta, “wu vwe se ekwakwa Osolobrugwẹ o ru fon ne, ekwakwa ri vwa fo-on.” Ọke rọ menemena arudo na hin, Peter o ji vwẹruọ oborẹ uvwele na o dje riẹn na-a. Uvwre ọke ọrana, inyikọ i Cornelius ni rhere. Ẹhẹn ọfuanfon na nọ ha ọkpọvi rẹn Peter no riẹ oghwa Cornelius, Peter no vẹnrẹn lele inyikọ na.

⁴ Orhianẹ i Peter o guẹnzọn nyoma oborẹ ọ mẹrẹn, manẹ o vwo kwe riẹ oghwa i Corneliusi-i. Nime itu i Jew i vwa ruẹ oghwa ihworho ri vwe rhiẹ itu i Je-ew. Mesoriẹ i Peter o wene ẹhẹn yen udabọ utuoma ọgbogbanhon rẹ aye i vwo kpahen ihworho ri vwe rhiẹ itu i Jew? Emena arudo ọrhẹ ọkpọvi ẹhẹn ọfuanfon na ọ hobọte i Peter omamọ. Ọke i Cornelius ọ nẹ iyẹnrẹn rẹn i Peter hin, iyẹnrẹn na no te i Peter ẹhẹn, nọ tare: “Vwana mi dabu vwẹruọ ye ne taghene Osolobrugwẹ o vwo ni ohworho ruẹ-ẹ, ọrẹn, kohworho kohworho rọ zofẹn yen jeghwai ru oborẹ ọgbare uvuẹn egbamwa na ephian yo rhiabọ dede.” (Acts 10:34, 35) Irherhe ọkpokpọ ọnana ọ ghini yẹ i Peter omamerhomẹ, rọ nọ ji hobọte Ilele Kristi ephian! Izede ọgo?

5. (a) Me yi Jehova ọ guọlọre nẹ Ilele Kristi ephian i vwẹruọ ye? (b) Dedevwo e rhe urhomẹmro na ne, iruemru ego ya na ji sabu vwo?

⁵ Nyoma i Peter, Jehova ọ ha userhumu rẹn Ilele Kristi ephian vwẹruọ ye taghene Ọye o vwo ni ihworho ruẹ-ẹ. O vwo ni ohworho ghanghanren fọkiẹ ekete ro nurhe, agbamwa yen, uvwiẹ ye, yanghene edjadjẹ ye-e. Kohworho kohworho rọ zofẹn Osolobrugwẹ jeghwai ruẹ oborẹ orhomurun, yo vwo ekwerhọ kpahan. (Gal. 3:26-28; Rev. 7:9, 10) O vwo ẹfro-o, wu mẹreriẹn vwrurhe ne taghene ọnana urhomẹmro. Ọrẹn, me wu ne ruo orhianẹ wu ghwanranren uvuẹn ẹkwotọre yanghene oghwa rọ vuọnren rhẹ irueruo utuoma? Ọkezẹko, wu na sabu rhe roro taghene wu vwe ni ihworho ruẹ-ẹ, ọrẹn, uruemru ọrana ọnọ ji sabu rhirhiẹ uvuẹn ọmudu ọnọ. Ukperhumu i Peter ri Jehova o dje riẹn taghene ọye o vwo ni ohworho ruẹ-ẹ, ọ rharhumu vwo uruemru utuoma kpahen ihworho ọke oru. (Gal. 2:11-14) Marhẹ ene ru hẹrokele i Jesu jeghwai kẹnoma rẹn uruemru re guẹnzọn ihworho nyoma oborẹ a ha ukẹro mẹrẹn?

6. (a) Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan ti utuoma nẹ ọmudu ọwan? (b) Me yẹ iyẹnrẹn omizu owu o djephia?

⁶ O fori na ha i Baibol na ni oma ọwan so sẹ e vwo uruemru utuoma kpahen  awọrọ. (Ps. 119:105) O ji fo na nekpẹn userhumu mie awọrọ nẹ aye i ni ọwan so sẹ e vwo utuoma kpahen awọrọ ọrhọ tobọ rhianẹ ọwan a ji mẹriẹnvwrurhe-e. (Gal. 2:11, 14) Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene iruemru erana i ha oma ọwan, ọrẹn, a ji mẹriẹnvwrurhe-e. Jerẹ udje, roro kpahen omizu ọhworhare owu rọ ya iyẹnrẹn kpahen esa ọrhẹ ane owu ri rhiẹ ekobaro. Esa na o nẹ ẹkwotọre rẹ ihworho buebun e nẹ sakamu rhe. Ọrẹn, omizu rọ ya iyẹnrẹn na o rhe taghene o ji vwo ẹhẹn utuoma kpahen ihworho ẹkwotọre ọrana-a. Uvuẹn iyẹnrẹn yen, ọ ta omamọ ẹmro buebun kpahen esa na; ọrẹn, nọ tare obẹtaye: “Dedevwo [ẹkwotọre ọnana] yo nurhe, uruemru ọnẹyen ọrhẹ oborẹ o nyerẹn akpọ ye lele, ọ ha userhumu rẹn awọrọ rhe taghene orhiẹ ihworho ephian [ri nẹ ẹkwotọre ọnana rhe] yi havwọ gbegbe-e, jeghwai nyerẹn orharhere akpọ jerẹ ihworho erọrọ uvuẹn [ẹkwotọre ọnana-a.]” Me ya na sabu yono nẹ ọnana? O toro erhirhiẹ ra havwọ-ọ, o fori na dabu ni oma ọwan so jeghwai rhiabọ dede userhumu awọrọ neneyo a sabu ti ọsoso utuoma re vwori nẹ ọmudu ọwan. Me yẹ emru ọrọro ra na ji sabu ru?

7. Marhẹ ene ru djephia taghene ọwan i rhie ọmudu ọwan firhọ?

⁷ Erhe rhie ọmudu ọwan firhọ, ana ha ẹguọlọ fi utuoma kparobọ. (2 Cor. 6:11-13) Wu vwo uruemru ra ha ugbehian mwuẹ ihworho ri nẹ ẹkwotọre, edjadjẹ, amwa, yanghene uvwiẹ ọnọ ọvo? Orho rhiẹ omaran, mwu igbehian ekpokpọ. Wu na sabu ha use rẹn ihworho ri nẹ ekete erọrọ rhe nẹ aye i leluo wian uvuẹn aghwoghwo, yanghene leluo riẹ emaren uvuẹn oghwa ọnọ yanghene ekete ọrọrọ ra kwaphiẹrhọ? (Acts 16:14, 15) Wu rhe ruẹ omaran, wu ne vwo ẹguọlọ rọ vabọ utuoma. Ọrẹn, o ji vwo erhirhiẹ erọrọ ra ha ihworho guẹnzọn. Jene yono kpahen ọrọ ha kpahiẹn, nọyẹ efe.

8. Sekpahen i Leviticus 19:15, marhẹ yẹ efe yanghene erhirhiẹ ogbere ono ru sabu hobọte ẹzenguon ọwan?

⁸ Efe ọnọ ji sabu hobọte oborẹ ọwan e ni awọrọ lele. Leviticus 19:15 ọrhọ ta: “Are i vwe ni ivwiegbere ru yanghene dje arodọmẹ rẹn edafe-e. Ọrẹn, are i guẹnzọn ereva are izede ọsoso.” Omarana, marhẹ yẹ efe yanghene erhirhiẹ ogbere ono ru sabu hobọte oborẹ ọwan e ni awọrọ lele?

9. Me yi Solomon ọ yare, me yẹ ọnana o yonirin ọwan?

⁹ Ẹhẹn ọfuanfon na o mwu i Solomon ya kpahen ituakpọ. Ọ tare uvuẹn Proverbs 14:20: “Ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ ovwiegbere a tobọ vwo utuoma kpahiẹn, ọrẹn, ọdafe o vwo igbehian buebun.” Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? Arha jomarhotọre-e, ana sabu rhe lele imizu ri rhiẹ edafe ọvo mwu igbehian, ọrẹn na na rha kẹnoma rẹn imizu ri rhiẹ ivwiegbere. Mesoriẹ ọ sọ na lẹrhẹ igho ohworho o vwori hobọte ẹzenguon ọwan?

10. Obẹnbẹn ọgo yi James ọ ta kpahen?

¹⁰ Arha lẹrhẹ igho ohworho o vwori hobọte ẹzenguon ọwan, ana sabu fi ohra rhẹ ukoko na. Odibo James ọ ha orhetio rẹn Ilele Kristi ọke inyikọ na taghene ọnana o fi ohra rhẹ uvwre aye. (Se James 2:1-4.) O fori na dabu ni oma ọwan so neneyo iroro ọnana ọ jọ rhọ hobọte ukoko ọwan inyenana. Marhẹ ene ru kẹnoma rẹn uruemru ra lẹrhẹ igho ohworho o vwori hobọte ẹzenguon ọwan?

11. Efe ọ hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova? Djeyi fiotọre.

¹¹ O fori na ha ukẹro i Jehova ọ ha ni imizu ọwan ha ni aye. Jehova ọ vwọ  ha ukẹro ọghoghanren ni ohworho nime ọravwọ ọdafe yanghene ovwiegbere-e. Orhiẹ efe yanghene ogbere yọ lẹrhẹ ọwan sabu rhiẹ ugbehian i Jehova-a. Dedevwo Jesu ọ tare taghene “onọ bẹn nẹ ọdafe ọ ruẹ Uvie ọrẹ idjuwu na,” ọrẹn, ọ ta taghene ọ sabu ruiẹ-ẹ. (Matt. 19:23) Obọreva ye, Jesu nọ ji ta: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn are ri rhiẹ ivwiegbere fọkime Uvie ọrẹ Osolobrugwẹ na ọrẹ are.” (Luke 6:20) Ọrẹn, ọnana o mevirhọ taghene ivwiegbere ephian yi kerhọ iyono i Jesu jeghwai mẹrẹn ebrurhọ oghẹnrensa-an. Ivwiegbere buebun a kerhọ-ọ. Ọnana no djephia taghene a sabu fọkiẹ efe yanghene ogbere ni ohworho taghene ọye ugbehian i Jehova-a.

12. Ọkpọvi ego yi Baibol na ọ yẹ ivwiegbere ọrhẹ edafe?

¹² O rhiẹ emru omamerhomẹ taghene e vwo edafe ọrhẹ ivwiegbere ra ha ọsoso ọmudu aye ga i Jehova. Baibol na ọ ha urhebro rẹn edafe nẹ aye i “ja hẹroso efe aye ro no jo rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ, ukpomaran aye i hẹroso Osolobrugwẹ.” (Se 1 Timothy 6:17-19.) Baibol na ọ ji ha urhebro rẹn ihworho Osolobrugwẹ ephian, te edafe ọrhẹ ivwiegbere nẹ aye i je vwo ẹguọlọ igho. (1 Tim. 6:9, 10) Itiọrurhomẹmro, erhe ni imizu ọwan jerẹ oborẹ i Jehova o ni aye, a vwa samọ haye guẹnzọn fọkime aye edafe yanghene ivwiegbere-e. Ọrẹn, nẹ ẹgbukpe ohworho ọ havwọ vwo? Ana sabu ni ẹgbukpe ohworho ọ havwọ ha guien ẹzọn? Jene yono kpahiẹn.

13. Me yi Baibol na ọ tare kpahen ọghọ ra na harẹn ihworho ri kpako ne?

¹³ Ọgbọ buebun yi Baibol na ọ ta rẹn ọwan na họghọ rẹn ihworho ri kpako ne. Leviticus 19:32 ọrhọ ta: “Vẹnrẹn harẹn ohworho rọ kpako ne, wu ne vi dje ọghọ phia rẹn ohworho rọ ho ne, wu na ji zofẹn Osolobrugwẹ ọnọ.” Proverbs 16:31, ọ ji ta rẹn ọwan taghene “ẹton efuanfon erhu odidi erhe vwo yi izede ọvwata.” Ọke oru, Paul nọ ha urhebro rẹn i Timothy nọ jọ rhọ van ghwu imirẹghwa, ukpomaran o ni aye taghene aye esẹ ha riẹn. (1 Tim. 5:1, 2) Dedevwo i Timothy o vwo ẹrhẹ uvuẹn ukoko na, o fori nọ họghọ rẹn ihworho ri kpako ne jeghwai dje arodọmẹ rẹn aye.

14. Ọke ọgo yo fo na ha ọghwọghwu rẹn ohworho ro djerhirẹ ọwan?

¹⁴ Marhẹ ye ne ru ha uruemru-urhi ọrana ruiruo? Jerẹ udje, ana fọkiẹ ọghọ ra harẹn ohworho rọ kpako ne ja tẹmro orhianẹ o ru oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen? Jehova o vwo guẹnzọn nyoma oborẹ ọ ha ukẹro mẹrẹ-ẹn, ọ vwọ jeghwai fiẹro fughwẹ rẹn ohworho ro ru ọdandan ọrhọ tobọ rhianẹ ọ kpako ne-e. Djokarhọ uruemru-urhi ọnana rọ ha uvuẹn Isaiah 65:20: “Ana ha ekan rẹn oruọdandan na dedevwo ọ ha ẹgbukpe uzusionrin.” A ji mẹrẹn aruẹ iruemru-urhi ọnana uvuẹn emena arudo Ezekiel. (Ezek. 9:5-7) Omarana, no fori na rha họghọ rẹn i Jehova Osolobrugwẹ rọ havwọ e nyerẹn ọke jijiri ne. (Dan. 7:9, 10, 13, 14) Erhe ru omaran, ofẹn ọ vwọ samọ mwu ọwan ra na ha urhebro rẹn ohworho ro ruẹ ọdanda-an, o toro ẹgbukpe rọ havwọ-ọ.—Gal. 6:1.

15. Iyono ọgo ye yono mie ọnyikọ Paul sekpahen uruemru re brọghọ rhẹ iphuphẹn oma?

¹⁵ Ukẹro ọgo wa ha ni imizu ri rhiẹ iphuphẹn uvuẹn ukoko na? Paul nọ ya ileta vwe i Timothy ọke ọ ji ha uphuphẹn, nọ tare: “Wu vwe jenẹ ohworho owuorowu o nuo sakamu fọkime wẹwẹ uphuphẹ-ẹn. Ukpomaran, rhiẹ omamọ udje rẹn ihworho ri fuevwan nyoma ẹmro, uruemru, ẹguọlọ, esegburhomẹmro ọrhẹ uruemru ọfuanfon ọnọ.” (1 Tim. 4:12) Ọke i Paul ọ  ya ileta ọnana, ọkezẹko i Timothy ọ ha emrẹ ẹgbukpe 30. Ọrẹn, Paul nọ yẹriẹ owian rọ nọ kpare ehwan eghwaghwa uvuẹn ukoko na. Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? O fo na ha ẹgbukpe imizu ọwan i havwọ gun aye ẹzọ-ọn. O ji fo na karorhọ taghene i Jesu ro rhiẹ Ọrovwori ọwan, ọ wian owian aghwoghwo na hin ọke rọ ha ẹgbukpe 33 ọvo.

16, 17. (a) Marhẹ ekpako ukoko e ru rhe sẹ ohworho o mwuovwan ro no rhiẹ odibo owian yanghene ọkpako ukoko? (b) Marhẹ irueruo amwa yanghene iroro omobọ ọwan ono ru sabu kparehaso i Baibol na?

¹⁶ Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ẹkwotọre ọwan e ni iphuphẹn sakamu. Fọkiẹ ọnana, ọkezẹko ekpako ukoko i vwe rhe jiri iphuphẹn ri mwuovwan nẹ aye i ga ẹrhẹ odibo owian ọrhẹ ekpako ukoko-o. O fori nẹ ekpako ukoko ephian i karorhọ taghene i Baibol na ọ hunute ẹgbukpe omizu ono te vwẹre, ne ki jirie no rhiẹ odibo owian yanghene ọkpako ukoko-o. (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Titus 1:5-9) Ọkpako ukoko orho brorhiẹn fọkiẹ oborẹ irueruo amwa aye ọ havwọ, nọyẹ ọ vwọ ha i Baibol na ruiruo-o. O fori na ha i Baibol na ni imizu na so sẹ aye i mwuovwan ukperẹ ono rhiẹ irueruo amwa ọwan.—2 Tim. 3:16, 17.

¹⁷ Roro kpahen oborẹ irueruo amwa o ru lẹrhẹ imizu ri mwuovwan je ru riaro. Uvuẹn ẹkwotọre owu, a yẹ odibo owian owu ewian buebun uvuẹn ukoko na. Dedevwo ekpako ukoko na i tare taghene omizu na o mwuovwan ro no rhiẹ ọkpako, ọrẹn, aye e jirie na haye mwu-u. Ekpako ezẹko i tare taghene omizu na ọ kamu phan ro no rhiẹ ọkpako. Ọrẹ omemwurhọ, e kwe ha omizu ọnana mwu-u, fọkime ọ kamurun. Dedevwo ọnana ghwai udje owu ọvo, ọrẹn iyẹnrẹn o djephia taghene aruẹ iroro ọnana ọ hobọte ihworho buebun uvuẹn akpọ na. O rhiẹ oborẹ ọ ghanranren omamọ na hẹroso i Baibol na ukperẹ ono rhiẹ omobọ ọwan yanghene irueruo amwa ọwan. Erhe ru omaran, ne djephia taghene a nyalele urhi Jesu re ne je guẹnzọn nyoma oborẹ a mẹrẹn.

18, 19. Me ya guọlọre na sabu ha ukẹro i Jehova ọ ha ni awọrọ e ni aye?

¹⁸ Udabọ erhirhiẹ ijẹgba ọwan, ana ji sabu ha aruẹ ukẹro i Jehova ọ ha ni ihworho e ni aye. (Acts 10:34, 35) Omarana, o fori na rha damoma ọke ephian jeghwai ha ọkpovi ri Baibol na ruiruo. Arha ha okarorhọ enana ruiruo, ana nyalele urhi Jesu re ne je guẹnzọn nyoma oborẹ a mẹrẹn.—John 7:24.

¹⁹ Phẹrẹkpẹ, Jesu Kristi ro rhiẹ Orodje ọwan ọnọ ha ihworho ephian guẹnzọn, ọrẹn, ọ vwọ samọ guẹnzọn nyoma oborẹ ọ ha ukẹro mẹrẹn yanghene oborẹ o rhonri-in, ọrẹn, ono guẹnzọn izede ọsoso. (Isa. 11:3, 4) Itiọrurhomẹmro, ọnana ọnọ ghini merhoma!