1. Izede ego ye ne ru sabu lele i Jehova wian?

ỌKE i Jehova ọ ma ituakpọ hin, nọ guọlọre nẹ aye i hobọtua ye ha ọhọriẹ te orugba. Udabọ ijẹgba ituakpọ, ihworho ra fuevwan ga i Jehova e ji lelie wian kẹdẹkẹdẹ. Jerẹ udje, ọwan “e lele Osolobrugwẹ wian kugbe” nyoma e vwobọrhọ owian aghwoghwo na. (1 Cor. 3:5-9) Roro kpahen uphẹn re vwori re ne lele i Jehova ro rhiẹ Ọmemama rọ maigbanhon na wian owian ọghoghanren ọnẹyen. Ọrẹn, orhiẹ uvuẹn owian aghwoghwo na ọvo ye lele i Jehova wia-an. Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ta kpahen izede erọrọ re ne ru sabu lele i Jehova wian, enana yẹ; userhumu ra na ha rẹn ihworho ekrun ọwan ọrhẹ imizu ukoko na, uruemru re dede epha, uruemru ra homakpahontọre wian ewian ukoko na ọrhẹ ọrẹ e kerabọ owian Uvie ọwan.—Col. 3:23.

2. Mesoriẹ ọ sọ na ha oborẹ ana sabu ru rẹn i Jehova vwanvwọn oborẹ awọrọ e ruẹ?

² Rẹ uyono ọnana ọ nya riaro na, wu vwa ha oborẹ wu na sabu ru rẹn i Jehova vwanvwọn oborẹ awọrọ e ruẹ-ẹ. Karorhọ taghene ẹgbukpe ohworho, omọkpokpọ ye, erhirhiẹ ye ọrhẹ ena yen i vẹnẹ erẹ awọrọ. Ẹhẹn ọfuanfon no mwu ọnyikọ Paul ya:  “Jenẹ owuowọnwan o ni irueruo ọnẹyen so, oma nẹ ọnọ merhiẹn sekpahen oborẹ o ruru, orhiẹ ọrẹ ọye ọnọ haye vwanvwọn ọreva ye-e.”—Gal. 6:4.

3. Mesoriẹ ana sabu ta taghene ohworho rọ hẹrote ekrun ọnẹyen o lele i Jehova wian?

³ Jehova ọ guọlọre nẹ idibo yi i hẹrote ekrun aye. Jerẹ udje, a wian na sabu vwo igho ra na hẹrote ekrun ọwan. Izu buebun e rhirhiẹ oghwa neneyo aye i sabu hẹrote emọ aye. Emọ ezẹko ri ghwanren ne a hẹrote eri vwiẹrẹ aye ri kpako ne. Enana ekwakwa ra vi guọlọ. Baibol na ọrhọ ta: “Orhianẹ ohworho ọ hẹrote ihworho enẹye-en, maido ihworho ri ha uvuẹn ekrun ọnẹyen, ọye ọ tiẹn esegburhomẹmro na ne, o ji biomu ghwẹ ohworho ro vwo vwo esegburhomẹmro.” (1 Tim. 5:8) Wu rhe vwo ewian buebun, ọkezẹko wu sabu mẹrẹn uphẹn wu na wian ewian ukoko na te oborẹ wu guọlọre-e. Ọrẹn, wu vwe jenẹ ẹhọn seriotọre-e! Oma ọ merhen i Jehova kpahuọn wu rha hẹrote ekrun ọnọ.—1 Cor. 10:31.

4. Marhẹ emiemọ e ru ha Uvie na karo, erere ego ye nie sa?

⁴ Emiemọ ri rhiẹ Ilele Kristi e lele i Jehova wian nyoma aye a ha urhebro rẹn emọ aye nẹ aye i bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova. Buebun emiemọ enana, na mẹrẹn emọ aye ra ya ha userhumu phia uvuẹn ekete iseseri. Ezẹko imishọnari; ezẹko ekobaro ra ga uvuẹn ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na; awọrọ a ga uvuẹn Oghọn Ukoko. Nime ekete emọ na i havwọ oseseri, nọ bẹn rẹ aye ine kwomakugbe eri vwiẹrẹ aye ọke ephian. Ọrẹn, emiemọ enana a ha userhumu rẹn emọ aye nẹ aye i rha ga nyarhẹn. Mesoriẹ? Fọkime oma ọ merhen aye taghene emọ aye a ha Uvie na karo. (3 John 4) Ọkezẹko, ezẹko usuẹn emiemọ enana i vwo aruẹ iroro i Hannah rọ tare taghene ọye ọ ha Samuel ro rhiẹ ọmọyen rẹn i Jehova. Emiemọ enana e nie rhẹ uphẹn ọduado rẹ aye ine lele i Jehova wian uvuẹn izede ọnana.—1 Sam. 1:28.

5. Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko ọnọ? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁵ Orhianẹ we vwo ewian bun uvuẹn ekrun ọnọ-ọ, wu na sabu ha userhumu rẹn imizu ukoko na ra ha userhumu rẹn ihworho ekrun aye re kpomẹ, eri ho ne yanghene awọrọ ri guọlọ userhumu? Wu na sabu djokarhọ ihworho ri guọlọ userhumu uvuẹn ukoko wu havwọ? Ọkezẹko o vwo omizu ọmase uvuẹn ukoko ọnọ rọ hẹrote eri vwiẹriẹ ri ho ne, wu na sabu lele aye ghwọghọ ọke kugbe ọke omizu na o ru ekwakwa erọrọ. Yanghene wu na sabu ha userhumu rẹn aye sabu riẹ uyono, eyi, nya urhomu rẹn aye yanghene ya mẹrẹn ohworho rọ ha uvuẹn ihọsipita. Wu rhe ruẹ omaran, Jehova ọnọ sabu nyoma owẹwẹ kpahenrhọ ẹrhomo ohworho.—Se 1 Corinthians 10:24.

6. Me yẹ uruemru re dede epha o sekpahen?

⁶ Ihworho re lele i Jehova wian e vwo uruemru re dede epha. Uvuẹn obọrẹ a ha i Greek ya uvuẹn i Baibol na, “uruemru re dede epha” o mevirhọ “uruemru esiri re dje rẹn epha.” (Heb. 13:2; ekete ra djokarhọ) Baibol na ọ hunute ihworho ri vwo uruemru ẹguọlọ ọrana. (Gen. 18:1-5) O fori na ha uphẹn re vwori kẹdẹkẹdẹ ha userhumu rẹn awọrọ, sẹ aye imizu ukoko na yanghene aye rhẹ imizu-u.—Gal. 6:10.

7. Mesoriẹ o fo ne wu rhiabọ dede imizu ri fiomarhọ iruo Uvie na vuọnvuọn?

⁷ Wu na sabu lele i Jehova wian nyoma  wu ne rhiabọ dede imizu re fiomarhọ iruo Uvie na vuọnvuọn? (Se 3 John 5, 8.) Aruẹ ẹkwaphiẹrhotọre erana a lẹrhẹ ọwan ‘sabu bọn omoma ọwan gbanhan.’ (Rom. 1:11, 12) Roro kpahen udje Olaf. Olaf ọ karorhọ taghene ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren ọke oniruo okinhariẹ o bru aye rhe, o vwo ohworho owuorowu rọ tare taghene oniruo okinhariẹ rọ vwọ ji rọnmọ na o mo rhirhiẹ oghwa ye-e. Dedevwo Olaf ọ ji ha uphuphẹn nọ nọ eri vwiẹriẹ ri vwe rhiẹ Iseri Jehova sẹ oniruo okinhariẹ na ọnọ sabu rhirhiẹ oghwa aye. Aye ni kweri ọrẹn aye ni tare taghene Olaf ono semerhen aga. Ewene ọrana ọ rhua erere rhe. Olaf nọ tare: “Ọkprughwre ọrana ọ dabu merhen oma omamọ. Oniruo okinhariẹ na o kiki rhọmọ urhiọke, ame na tẹmro kpahen ekwakwa buebun ọke ame a riẹ emaren. Urhebro rọ yẹre mẹ nọ lẹrhere mẹ vwo omwemẹ mi ne rhiẹ ọkobaro.” Uvwre ẹgbukpe 40 ri vrẹnren na, Olaf ọ gare ẹrhẹ imishọnari uvuẹn ekete sansan ne.

8. Iroro ego yọ soriẹ o fo ne dje uruemru esiri phia ọrhọ tobọ rhianẹ ihworho e dje ọdaremẹro phia ukukaro-o? Dje udje yi.

⁸ Wu na sabu dje ẹguọlọ rẹn epha uvuẹn izede buebun ọrhọ tobọ rhianẹ e dje ọdaremẹro phia ukukaro-o. Roro kpahen udje ọnana. Ọke oghwoghwẹmro owu obẹ i Spain o lele Yesica ro nẹ Ecuador rhe yono i Baibol na, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Yesica ọ viẹ. Oghwoghwẹmro na nọ nọriẹn oborẹ ọ phia. Yesica nọ tare taghene ọ ki kwa nẹ amwa yen, ọye ovwiegbere te erhirhiẹ ro vwo vwo emaren ẹdẹ owu. Ame ọvo yọ yẹ ọmọyen ọgbọtọ da. Yesica nọ damoma ro no ruẹ ọmọ na nọ merhẹn ọrẹn ọye ọ nẹrhomo. O jiri-i, Iseri Jehova awanva ni bru Yesica rhe, ọrẹn nọ van ghwu aye jeghwai bẹrẹ imagazini rẹ imizu na i yẹriẹ. Nọ nọrẹn aye: “Ọnana yẹ emaren are ina yẹ ọmọ mẹ?” Imizu na ni damoma rẹ aye ina lẹrhẹ ẹhẹn yen zien, ọrẹn o kwe-e. Ọke oru, imizu na ni kpare emaren rhẹ obaro anurẹsẹ Yesica. Uruemru esiri ọnana nọ hobọte i Yesica, ẹhẹn no kpokpie taghene ọ mẹrẹnvwrurhe taghene Osolobrugwẹ yọ kpahanrhọ ẹrhomo rọ nẹre-en. Ọrẹn, vwarana o brorhiẹn rọ nọ ga i Jehova ne. Ọnana ghini omamọ udje ro dje ọghanronmẹ re ne vwo uruemru ghwologhwolo!—Eccl. 11:1, 6.

9, 10. (a) Erhirhiẹ ego uvuẹn i Baibol na ya guọlọ idibo Osolobrugwẹ ri na homakpahontọre wian? (b) Ewian ego yẹ imizu ehworhare a wian uvuẹn ukoko na inyenana?

⁹ Uvuẹn Israel ọke ahwanren, erhirhiẹ sansan ya guọlọ ihworho ri na homakpahontọre wian. (Ex. 36:2; 1 Chron. 29:5; Neh. 11:2) Inyenana, wu ji vwo uphẹn buebun wu na ha ọke, ena ọrhẹ ekwakwa wu vwori ha userhumu rẹn awọrọ. Oma ọnọ merhuọn, wu na jeghwai mẹrẹn ebrurhọ buebun wu rha homakpahontọre.

¹⁰ Baibol na ọ ha urhebro rẹn imizu ehworhare nẹ aye i lele i Jehova wian nyoma aye ine mwuovwan rẹ aye ine rhiẹ idibo owian ọrhẹ ekpako ukoko. (1 Tim. 3:1, 8, 9; 1 Pet. 5:2, 3) O fori nẹ ihworho ri guọlọ mwuovwan i ha userhumu phia izede ugboma ọrhẹ uvuẹn ogame i Jehova. (Acts 6:1-4) Ekpako ukoko i nọruọn dẹ ne sẹ wu na sabu rhiẹ ọrọ hẹrote esiyẹ, ọrọ hẹrote ẹbe ukoko na, ọrọ ghalẹ ekete rẹn ihworho ri ne riẹ aghwoghwo, ọro ruẹ ẹkwaphiẹrhọ yanghene ewian erọrọ? Ihworho ri vwobọrhọ aruẹ ewian erana dẹ ne ina ta wẹn taghene ọ vuọnren rhẹ omamerhomẹ.

11. Marhẹ omizu ọmase owu o ru mẹrẹn erere nẹ igbehian ro mwurun ọke ọ wian owian Uvie na?

 ¹¹ Ihworho ra homakpahontọre wian owian ukoko na e kiki mwu igbehian ekpokpọ. Roro kpahen udje omizu Margie rọ wian owian ebanbọn Aghwẹlẹ Uvie te ẹgbukpe 18 ne. Uvwre ẹgbukpe erana, ọye ọ ha imizu emẹse ri rhiẹ iphuphẹn kẹroma nọ jeghwai yono aye. Margie nọ mọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọnana omamọ izede rọ ha urhebro rẹn imizu na. (Rom. 1:12) Uvwre ọke ọnana imizu buebun i ji ha urhebro rẹn i Margie. Wu homakpahontọre wian aruẹ owian ebanbọn ọnana dẹ ne? Wu vwo omwemẹ wu na homakpahontọre ọrhọ tobọ rhianẹ wu tẹn ona yanghene wa tẹn ona-a?

12. Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ihworho rẹ oghwọghọ kpregede ọ phia rẹn aye?

¹² Ukpokpogho ọrhọ homaphia, ihworho i Jehova e lelie wian nyoma aye a ha userhumu rẹn imizu aye. Jerẹ udje, aye e toro igho rẹn ihworho rẹ oghwọghọ kpregede o teri oma. (John 13:34, 35; Acts 11:27-30) Izede ọrọrọ yẹ ọrẹ aye a ha userhumu phia ruẹ erufon ọrhẹ ẹkwaphiẹrhọ. Oma ọ merhen i Gabriela ro rhiẹ onyẹ i Poland rẹ ukude ọ ghwọghọ oghwa ye, ọke imizu ri ha uvuẹn ukoko rọ kẹrẹ ọrẹ aye a ha userhumu riẹn. Gabriela nọ tare: “Mia guọlọ tẹmro kpahen ekwakwa mẹ ri ghwọghọre-e, erana ekwakwa ugboma, ukpomaran mi guọlọ ta rẹn are kpahen erere mi mẹrẹnren. Oborẹ mi rhiẹromẹrẹn na ọ lẹrhere mẹ vwo imwẹro taghene wu rha ha uvuẹn ukoko na, wu vwo uphẹn ọduado habaye wu na vi mẹrẹn aghọghọ ọrhẹ omamerhomẹ.” Ihworho buebun ra ha userhumu rẹn aye ọke ukpokpogho, i tare taghene aye i mẹrẹn obọdẹn omamerhomẹ. Omaran ji te imizu re lele i Jehova wian, ra ha userhumu rẹn imizu na.—Se Acts 20:35; 2 Corinthians 9:6, 7. 

13. Marhẹ uruemru ra homakpahontọre wian o ru lẹrhẹ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova kpẹnkpẹnrhọ? Dje udje yi.

¹³ Stephanie ọrhẹ imizu erọrọ i vwo uphẹn rẹ aye e lele Osolobrugwẹ wian nyoma aye a ha userhumu rẹn ihworho ri zẹ nẹ ẹkwotọre aye rhiẹ United States. Aye a guọlọ oghwa jeghwai kwaphiẹ aye  rẹn imizu ri zẹ nẹ ekete re fiuvweri. Stephanie nọ tare: “Aghọghọ ọrhẹ ọdaremẹro rẹ imizu na i djephia ọke aye e rhiẹromẹrẹn oborẹ imizu na i ru rẹn aye o teri ame ẹhẹn omamọ. Imizu na e roro taghene ame yi ha userhumu rẹn aye, ọrẹn aye yi vi ha userhumu rẹn ame.” Stephanie nọ ji ta: “Ẹguọlọ, okugbe, esegburhomẹmro, ọrhẹ ẹruẹhaso i Jehova rẹ ame i rhiẹromẹrẹn ne, ọ lẹrhẹ ẹguọlọ ame i vwo kpahen i Jehova kodorhọ, ọ ji lẹrhẹ ame me vwo ọdaremẹro kpahen ọsoso ekwakwa rẹ ukoko i Jehova o ru rẹn ame ne.”

14, 15. (a) Uruemru ọgo yẹ ọmẹraro Isaiah o djephia? (b) Marhẹ ighwoghwẹmro ine ru hẹrokele Isaiah?

¹⁴ Wu guọlọ lele i Jehova wian vuọnvuọn? Wu vwo ẹhẹn wu na ya ga uvuẹn ekete ra mai guọlọ userhumu? Itiọrurhomẹmro, o rhiẹ ọke ephian ye ne riẹ ekete iseseri na ki ha userhumu phia-a. Ọrẹn, erhirhiẹ imizu ezẹko ọ ha uphẹn rẹn aye sabu homakpahontọre ya sa awọrọ erhumu uvuẹn ekete iseseri. Aye i họhọ ọmẹraro Isaiah. Ọke i Jehova ọ nọ “Ọrọmo mi ne dje, ọrọmo yọ nọ nya harẹn ọwan?” Isaiah nọ tare: “Mẹmẹ na! Dje mẹ!” (Isa. 6:8) Wu vwo omwemẹ ọrhẹ erhirhiẹ rọ nọ lẹrhuọ ha userhumu rẹn ukoko i Jehova? Erhirhiẹ ego ya guọlọ userhumu?

¹⁵ Sekpahen owian aghwoghwo na, Jesu nọ tare: “Orhọ na ọ doro, ọrẹn ihworho ra wian yen e bu-un. Omarana, are i gba rẹ Onini ọrẹ orhọ na no dje ihworho ya wian uvuẹn orhọ ye.” (Matt. 9:37, 38) Wu na sabu ya ga ekete ra mai guọlọ userhumu jerẹ ọkobaro? Wu na sabu ha userhumu rẹn ohworho sabu ya ga uvuẹn aruẹ ekete erana? Imizu buebun i mẹrẹnvwrurhe ne taghene izede rọ mai serhọ rẹ aye ine dje ẹguọlọ rẹn Osolobrugwẹ, yẹ ọrẹ aye ina ga ẹrhẹ ọkobaro uvuẹn ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na. Wu na sabu roro kpahen izede erọrọ wu ne ru sabu kerabọ iruo Uvie na? A mẹrẹn omamerhomẹ erhe ru te omaran.

16, 17. Uphẹn erọrọ ego yi rhiefirhọ orhianẹ wu guọlọ kerabọ ewian wa wian rẹn i Jehova?

¹⁶ Wu vwo omwemẹ wu na ga uvuẹn Oghọn Ukoko yanghene ekete ra bọn ebanbọn, ọrhọ tobọ rhianẹ ibiọke ọvo ye wu na wian? A guọlọ ihworho ri na wian owian i Jehova uvuẹn ekete re djeri aye nya ephian. Ọnana ọnọ sabu mevirhọ taghene aye ina wian uvuẹn ekete ra guọlọ aye, ọrhọ tobọ rhianẹ aye i vwo ena erọrọ. Ọrẹn, Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen uruemru omẹhakpahontọre rẹ imizu enana e djephia nyoma aye a ga ekete ra guọlọ userhumu.—Ps. 110:3.

¹⁷ Wu vwo omwemẹ wu ne yono riarorhọ neneyo wu sabu wian owian ra yẹruọ mwidjẹn? Orho rhiẹ omaran, wu na sabu riẹ Isukuru Ighwoghwẹmro Uvie na. Isukuru ọnana ọ ha userhumu rẹn imizu emẹse ọrhẹ ehworhare ri rhiẹ ekobaro nẹ aye i sabu kerabọ owian aghwoghwo na. O fori nẹ ihworho ri riẹ isukuru ọnana i mwuegbe rẹ aye ina wian kowian kowian ra yẹrẹ aye, aye i rha ruotọre ne. Wu na sabu nyoma izede ọnana kerabọ owian aghwoghwo na?—1 Cor. 9:23.

18. Ebrurhọ ego ye wu na mẹrẹn wu rhe lele i Jehova wian kẹdẹkẹdẹ?

¹⁸ Ihworho i Jehova i vwo uruemru ghwologhwolo, aye e dje orhorhomu, uruemru esiri ọrhẹ eguọlọ rẹn awọrọ kẹdẹkẹdẹ. Ọnana nọ yẹ ọwan aghọghọ, ufuoma, ọrhẹ omamerhomẹ. (Gal. 5:22, 23) Kerhirhiẹ kerhirhiẹ wu havwọ, wu na sabu mẹrẹn aghọghọ nyoma wu na hẹrokele i Jehova dje uruemru ghwologhwolo phia jeghwai vwo omwemẹ wu ne lelie wian!—Prov. 3:9, 10.