“DADDY,” “PAPA,” “UNCLE.” Omaran yẹ iphuphẹn buebun ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko e se mẹ. Ọnana o jeri mẹ, nime mi ha ẹgbukpe 89. Mie nie taghene ọnana usuẹn ebrurhọ i Jehova, ra mẹriẹn taghene mi homakpahontọre ga ye uvwrẹ ẹgbukpe 72 ne. Fọkiẹ oborẹ mi rhiẹromẹrẹn uvuẹn ogame i Jehova ne, ni mia sabu ta rẹn iphuphẹn, ‘Ana kwosa rẹn are fọkiẹ owian are, orhianẹ are e fiobọrhotọre-e.’—2 Chron. 15:7, ekete ra djokarhọ.

Eri vwiẹre mẹ i kwa nẹ Ukraine riẹ i Canada. Aye ni rhirhiẹ Rossburn uvuẹn Manitoba. Izu mẹ o vwiẹ emọ ehworhare awan 8 ọrhẹ egbọtọ 8, o vwiẹ ejimẹ-ẹ, mẹmẹ yẹ ọmọ ọrẹ 14 usuẹn aye. Ọsẹ mẹ o vwo ẹguọlọ kpahen i Baibol na, no seyi rẹn ame kurhiọke kurhiọke i Sọnde, ọrẹn o nie taghene ilori ẹga a ha ẹga guọlọ igho, ọgbọ buebun yọ ta rhẹ echẹẹ, “Mie roro kpahen ohworho rọ kwosa rẹn i Jesu ọke ro ghwoghwo jeghwai yono.”

Imizu mẹ ehworhare awan ẹne ọrhẹ emẹse awan ẹne yi ghwẹriẹ rhiẹ ukoko na. Omizu mẹ re se Rose ọ wian owian ọkobaro te ẹdẹ uhwu. O ki hwu ọ ha urhebro rẹn ihworho nẹ aye i yono i Baibol na, nọ ta rẹn aye, “Mi guọlọ mẹruọn uvuẹn akpọ ọkpokpọ na.” Ọke ukaro, omizu mẹ ọkpako re se i Ted o ghwoghwo kpahen amwa erhanren. Kurhiọke kurhiọke i Sọnde, Ted no ghwoghwo uvuẹn ekpetagboro taghene iruedandan ina torhẹ bẹmẹdẹ uvuẹn amwa erhanren. Ọrẹn, ọke oru, no mo rhiẹ Oseri Jehova ro vwo oruru.

Ẹdẹ owu uvuẹn i June 1944 ọke mie ni isukuru rhe, ni mi mẹrẹn ẹbe na The Coming World Regeneration * uvuẹn oberun imẹdjẹ ame. Mi se aruọbe ọrukaro ya ruẹ ọreva ye, mia rha sabu dobọ isese na ji-i. Ọke mie se ọsoso ẹbe na hin, ni mi brorhiẹn mi na ga i Jehova jerẹ oborẹ i Jesu o ruru.

Marhẹ ọbe ọrana o ru te imẹdjẹ ame? Omizu mẹ ọkpako re se Steve ọ tare taghene ọ “dẹ” ẹbe na mie ehworhare awanva. Steve nọ tare: “Ọnana yi mi dẹre nime i cent isionrin ọvo ya rhẹ ye.” Ehworhare na ni bruru ame rhe isọnde rọ ha kpahiẹn. Aye ni ta rẹn ame taghene aye Iseri Jehova, aye ni jeghwai ha i Baibol na kpahenrhọ enọ ame.  Ọnana ọ merhenren ame oma, fọkime eri vwiẹre ame i yonirin ame taghene ame i họghọ rẹn Ẹmro Osolobrugwẹ. Iseri Jehova awanva na ni ta rẹn ame taghene aye ine ru omẹvwa owu phẹrẹkpẹ obẹ Winnipeg ro rhiẹ ekete Elsie ro rhiẹ omizu mẹ ọmase o rhirhiẹ. Ni mi brorhiẹn mi ne riẹ omẹvwa na.

Mi ghwa idjighere te iroko 200 riẹ Winnipeg, ọrẹn, ni mi domaji ibiesuọn uvuẹn Kelwood ro rhiẹ ekete Iseri Jehova awanva na e rhirhiẹ. Ọke mia ha avwaye, ni mi riẹ uyono jeghwai mẹrẹn oborẹ e ruie lele. Ni mi ji mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nẹ kohworho kohworho o ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa jerẹ i Jesu.

Uvuẹn i Winnipeg, ni mi mẹrẹn omizu mẹ ọkpako re se i Jack ro nẹ Ontario rhiẹ omẹvwa na. Uvuẹn ẹdẹ ọrukaro uvuẹn omẹvwa na, omizu ọhworhare owu no ghwoghwori taghene ono vwo omebrurhame. Mẹmẹ ọrhẹ i Jack ni tare taghene ame ine bromarhame. Ame ni ji brorhiẹn rẹ ame ine rhiẹ ekobaro ogege ame e bromarhame hin. Jack no rhiẹ ọkobaro ogege omẹvwa na o hin. Mi ha ẹgbukpe 16 ọvo ọke ọrana, omarana ni mi rharhumu riẹ isukuru, ọrẹn ẹgbukpe rọ ha kpahiẹn ni mi tuẹn owian ọkobaro rhọ.

Mẹmẹ ọrhẹ Stan Nicolson ni wian owian ọkobaro uvuẹn Souris ro rhiẹ amwa owu uvuẹn Manitoba. O jiri-i, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene owian ọkobaro o ji vwo ebẹnbẹn. Dedevwo igho ame o riotọre ne, ọrẹn ame e ji ghwoghwo. Ẹdẹ owu, orhọmo no kperẹ ame nẹ aghwoghwo rhe, ame e vwo igho owuorowu-u. Ọrẹn, no gberẹ ame unu ọke ame e te oghwa, ame ni mẹrẹn esiso ọduado owu rọ vuọnren rhẹ emaren uvuẹn anurẹsẹ ame! Me te inyenana, ame e rhe ohworho rọ kpareriẹ rhẹ avwaye-e. Owuọwọn ẹdẹ ọrana, ame ni riẹ emaren jerẹ irodje. Ame i mẹrẹn erere nime ame e fiobọrhotọre-e! Itiọrurhomẹmro, ọke ubiamo ọrana o hin, ni mi vwo ẹhẹn ghwẹ oborẹ mi vwori bi.

Ibiamo ezẹko a vrẹn, ne djerẹ ame riẹ amwa re se Gilbert Plains rọ ha iroko 150 seri nẹ Souris. Ọke ọrana, ukoko na i vwo ophanphan ọduado oberun ibiukpe na ro dje oborẹ owian aghwoghwo na ọ nyalele kibiamo kibiamo. Ọke owian ukoko na o seriotọre ọke owu, ni mi ha ẹmro phia, ni mi ta kpahen oborẹ ọghanrẹn te re ne ruriaro. Ọke uyono na o hin, omizu ọmase owu rọ kpako ne rẹ esa ye o vwo rhiẹ Oseri Jehova nọ ta mẹ rhẹ amioviẹ uvuẹn ukẹruiẹ, “Mia damoma, ọrẹn, mi vwa sabu ruẹ te oborẹ mie ruẹ te bi-i.” Ọke rọ tẹmro ọnana ni mi tuẹn oviẹ rhọ, ni mi ji rhomunu riẹn.

Jerẹ oborẹ ọ phia mẹ na, imizu iphuphẹn buebun e ruẹ sọ ọgbọ buebun, aye ne ji ni omayen taghene aye e mwuovwa-an. Ọrẹn, mi ma mẹrẹn ne taghene ukperẹ ene fiobọrhotọre fọkiẹ orusọ, o fori ne yono nẹ orusọ na. Ana mẹrẹn ebrurhọ fọkiẹ ewian irhorhomu erọrọ.

Uphẹn ọduado no rhie firhọ mẹ ọke mia ha ẹgbukpe 21, ri mie riẹ isukuru i Gilead, iklasi ọrẹ 14, ame i ruotọre nẹ isukuru na uvuẹn i February 1950! Arha ghalẹ iklasi na rhẹ akwa ẹne, joma akwa owu ye dje riẹ Quebec ra djẹ edjadjẹ i French obẹ i Canada, ro rhiẹ ekete ra kparahaso Iseri Jehova omamọ. Ne djeri mẹ riẹ Val-d’Or, ro rhiẹ ekete ra tọn guọlọ oro. Ẹdẹ owu, ezẹko usuẹn ame ni ye ghwoghwo uvuẹn ọko re se Val-Senneville. Olori ẹga rọ ha avwaye nọ djofẹnmwu ame taghene ame i nẹ ọko aye ogege. Oborẹ ọ phiare na nọ lẹrherẹ mẹ se olori ẹga na ẹzọn. Ne bru eho rẹn olori ẹga na. *

Ẹkparehaso ọrana ọrhẹ erọrọ, ye me rhe rhẹ “Battle of Quebec.” Itu ishọshi Roman Catholic ye sun Quebec uvwre ẹgbukpe ri vrẹn 300. Ilori ẹga na ọrhẹ awọrọ ra hobọtua aye uvuẹn usun oseghe, na kparahasuẹ Iseri Jehova. Ekwakwa a lọhọ ọke ọrana-a, ame e ji bu-un, ọrẹn, ame e fiobọrhotọre-e. Ihworho buebun ri vwo omamọ ẹhẹn uvuẹn Quebec ni kwerhọ iyẹnrẹn esiri na. Mi vwo uphẹn mie lele ihworho ezẹko yono, aye  ni me rhiẹ Iseri Jehova. Mi lele awan ikpe uvuẹn ekrun owu yono i Baibol na. Ọsoso ekrun na na ga i Jehova. Fọkiẹ orhienbro aye, awọrọ ni ji nẹ ishọshi Catholic na. Ame ne ghwoghwo jeghwai fiẹkparobọ!

Uvuẹn ẹgbukpe 1956, ne djeri mẹ riẹ Haiti. Imishọnari buebun re dje riẹ avwaye, a mẹriẹn rhiẹ oborẹ ọ bẹnren rẹ aye ine yono edjadjẹ i French, udabọ ọrana, ihworho a ji kerhọ. Stanley Boggus ro rhiẹ imishọnari nọ tare taghene, “O gberẹ ame unu taghene ihworho a damoma omamọ nẹ aye i ha userhumu rẹn ame sabu tẹmro rẹn aye.” Ọke ukaro, edjadjẹ na ọ bẹn mẹ-ẹ, nime mi yoni French ọke mia ha Quebec. Ọrẹn, ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene i French ra djẹ uvuẹn i Haiti ọ vẹnẹren. Omarana, orhianẹ ame i guọlọ ghwoghwo mwidjẹn, no fori nẹ ame i yono edjadjẹ aye. Ame ni yono edjadjẹ na ọke oru, ame ni ji mẹrẹn erere buebun fọkiẹ ọnana.

Neneyo ame i sabu ha userhumu rẹn imizu na, Ugboma Usuon na ni kwenu rẹn ame taghene ame ina sabu rhian Oghwa Odẹrẹ na ọrhẹ ẹbe ukoko na erọrọ riẹ French ra djẹ uvuẹn Haiti. Ihworho ra rhiẹ uyono ni me buon omamọ. Uvuẹn ẹgbukpe 1950, ighwoghwẹmro 99 yi ha uvuẹn Haiti, ọrẹn, aye ni me bun te 800 uvuẹn ẹgbukpe 1960! Ọke ọrana, na ta mẹ mi ya ga uvuẹn Oghọn Ukoko. Uvuẹn ẹgbukpe 1961, mi vwo uphẹn mia ha uyono phia uvuẹn Kingdom Ministry School. Ame i sabu yono ekpako ukoko ọrhẹ ekobaro ri te 40. Uvuẹn omẹvwa ẹkwotọre re ruru uvuẹn January 1962, na ha urhebro rẹn imizu ehworhare nẹ aye i kerabọ iruo Uvie na, na jeghwai ha ezẹko usuẹn aye mwu ẹrhẹ ekobaro oghẹnrensan. Ọnana ọ phia rhẹ ọke ra guọliẹ fọkime ame ni dẹrughwaroghwu ẹkparehasuẹ ọke oru.

Uvuẹn January 23, 1962, ogege e ru omẹvwa na hin, elọkpa ni mwurun mẹ ọrhẹ imishọnari re se Andrew D’Amico uvuẹn Oghọn Ukoko, aye ni jeghwai kpare Awake! ọre January 8, 1962 (uvuẹn French). Awake! owu ọ ta kpahen oborẹ obẹ iyẹnrẹn i French owu ọ tare taghene e ru irueruo eda uvuẹn Haiti. Ẹmro ọnana o jẹ ihworho  ezẹko-o, aye ni tare taghene ame yi ya iyẹnrẹn ọnana uvuẹn Oghọn Ukoko na. Ikprughwre ezẹko a vrẹn, ne dje imishọnari na ephian nẹ Haiti. * Ọrẹn imizu re yono bi ne, ni fiudugbere wian owian na riarorhọ. Inyenana, oma ọ merhen mẹ kpahen uduefigbere aye i djephia ọrhẹ oborẹ esegburhomẹmro aye ọ mọ gbanhon te. Vwarana, aye i tobọ vwo New World Translation of the Holy Scriptures na uvuẹn edjadjẹ i French ra djẹ uvuẹn Haiti ro rhiẹ oborẹ ame i rorori taghene ọ sabu phia bi-i.

Ọke mia ga ibiesuọn uvuẹn Haiti, ne djeri mẹ ya ga ẹrhẹ imishọnari uvuẹn Central African Republic. Ọke oru, ni mi vwo uphẹn mie rhiẹ oniruo okinhariẹ jeghwai rhiẹ oniruo Oghọn Ukoko.

Ọke ọrana, Aghwẹlẹ Uvie buebun ekokamo omamọ. Mi yono oborẹ e koko odin ọrhẹ oborẹ a ha aye rhurhu oberun oghwa lele. O gbe ihworho ra nyavrẹn unu ọke aye a mẹrẹn mẹ mia wian owian ọnana. Ọrẹn, nọ ji ha udu rhẹ imizu na aghwẹ nẹ aye i rha bọn jeghwai kwaphiẹ Aghwẹlẹ Uvie aye. Ilori ẹga a ha ame djechẹẹ fọkime ikpamaku ye rhurhu oberun oghwa ishọshi aye, ọrẹn ọrẹ ame odin. Udabọ ọrana, ame i ji bọn Aghwẹlẹ Uvie ame. Ọrẹn, echẹdjẹ na nọ dobọji ọke ogiribo ọduado ọ ghwọghọ ekete buebun uvuẹn esiri amwa ro rhiẹ Bangui. Ogiribo na nọ kpare ikpamaku ishọshi owu jeghwai dorien rhẹ erhẹrhẹ izede. Ọrẹn, Aghwẹlẹ Uvie ame ra ha odin ru na, o kpogho-o. Neneyo a sabu hẹrote owian na riarorhọ, ame ni bọn Oghọn Ukoko ọrhẹ oghwa imishọnari uvwre ibiamo isionrin ọvo. *

Na dobọ owian Iseri Jehova ji uvuẹn Central African Republic uvuẹn 1976, omarana, ne djeri mẹ riẹ N’Djamena ro rhiẹ esiri amwa i Chad. Ọrẹ omamerhomẹ, ni mi mẹrẹn Happy ro rhiẹ omizu ọmase ro vwo oruru ro nẹ Cameroon rhe. Ame ni rọnmọren uvuẹn April 1, 1978. Ubiamo ọrana, uvweri nọ homaphia, ame ni zẹ riẹ obọrẹ o riotọre uvuẹn ẹkwotọre na. Ọke uvweri na o hin, ame ni ghwẹrioma riẹ oghwa ame, ọrẹn ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene ilogbozighi i hariẹ ru oghwa aye ne. Aye ni kpare ọsoso ẹbe ukoko na ha jeghwai ha ewun i Happy o kurhọ ẹdẹ orọnmo ame kugbe ẹghẹlẹ ra yẹrẹ ame. Ọrẹn, ame e fiobọrhotọre-e. Ame e ji nyerẹn, ame ni ji fiẹrorhọ omamọ owian rẹ ame ina wian obaro na.

Emrẹ ẹgbukpe eva a vrẹn, na rharhumu ha uphẹn rẹn Iseri Jehova nẹ aye i wian owian Uvie na uvuẹn Central African Republic. Ame ni ghwẹrioma riẹ avwaye jeghwai kin ikoko sansan. Ame e rhirhiẹ uvuẹn imoto owu ro vwo ekpa re kpitẹn, ikuru ọduado rọ nọ sabu ha igalọni ame 53 (200 L), ọrhẹ ekete ame a sẹrorẹ emaren rhọ kugbe oborẹ ame a ha sere emaren. Ọ bẹn rẹ ame ine nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ. Ọke owu rẹ ame a nya ugbo onya owu, elọkpa ni darẹ ame obọ ji ọgbọ buebun.

Ekete ephian a djẹrẹ omamọ. Omarana, ọke omẹvwa, nọ bẹn ra na sabu mẹrẹn ame ro no te ha bru ihworho rhame. Omarana, imizu na na tọn ekete ame o koko rhọ, aye ne vo ame na rhẹ ikuru eduado rẹ ihworho ine bromarhame.

Uvuẹn ẹgbukpe 1980 ne djerẹ ame riẹ Nigeria. Ame ni ha userhumu phia te ẹgbukpe eva gbẹ uphrophro ọke aye e mwuegbe rẹ aye ina bọn Oghọn Ukoko ọkpokpọ. Imizu na i dẹ ekete re koko ekwakwa rhọ, rẹ aye i guọlọ twueghe neneyo a rharhumu ha ekwakwa na bọn ọkpokpọ. Urhiọke owu, ni mi rhenren riẹ ekete oseseri omamọ uvuẹn ekete re koko ekwakwa rhọ na, neneyo mi sabu ha userhumu phia. Ọke erhẹrhuvo o te ne, ri mie rhenren ruotọre, ni mi kproghwẹ jeghwai se fọkime a ghwọghọ ekete buebun ne. Nọ họhọre taghene mi bunrhun isuaso buebun, ọrẹn ọke idọkitọ na ọ dabu ni mẹ so, nọ ta rẹn Happy: “Wu vwe brudu-u. O burhun usuaso  owuorowu-u, omayen ono serhọ ọkprughwre owu yanghene eva vwaran.”

Uvuẹn ẹgbukpe 1986 ame ni riẹ Côte d’Ivoire, ro rhiẹ ekete ame e kin ikoko sansan. Ame i ji kin ikoko uvuẹn Burkina Faso. Mie roro taghene ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, Burkina Faso no no rhiẹ ekete ame ine rhirhiẹ uvwrẹ ọke ezẹko-o.

Mi nẹ Canada uvuẹn ẹgbukpe 1956, ọrẹn uvuẹn ẹgbukpe 2003 dedevwo mi nẹ avwaye te ẹgbukpe 47 ne, ne djeri mẹ ọrhẹ Happy riẹ Oghọn Ukoko rọ ha uvuẹn Canada. Dedevwo ame emotọre i Canada, ọrẹn Africa ọ riẹnrien rẹ ame oma ne.

Uvuẹn ẹgbukpe 2007, ọke mia ha ẹgbukpe 79, na rharhumu dje ame riẹ Africa! Ne dje rẹ ame riẹ Burkina Faso, ni mi rhiẹ owuọwan usuẹn Ume ra hẹrote Ẹkwotọre na. Ọke oru, ne djeri mẹ riẹ ekete ra rhian erhianrhian rọ ha otọre oniso ọrẹ Oghọn Ukoko i Benin, ọke oru uvuẹn i August 2013, ne dje rẹ ame riẹ Oghọn Ukoko i Benin.

Dedevwo omamẹ ọ sasa jerẹ ọke bi-i, ọrẹn, mi ji vwo ọdamẹ kpahen owian aghwoghwo na. Uvwre ẹgbukpe esa ri vrẹnren na, nyoma userhumu ekpako ukoko na ọrhẹ ane mẹ, mi sabu yono emọ uyono i Baibol mẹ awanva bromarhame, odẹ aye yẹ Gédéon ọrhẹ Frégis. Aye awanva a ga i Jehova rhẹ oruru.

Ọke oru, ne dje rẹ ame riẹ South Africa, a dabu hẹrote mẹ avwaye. South Africa yẹ ẹkwotọre ọrẹ irhiruẹ uvuẹn Africa rẹ ame a ga ne. Uvuẹn October 2017, na yẹrẹ ame uphẹn ẹga ọduado. Ame i sabu riẹ obẹ i Warwick, New York ọke ra ha esiri ukoko na kpahontọre. Itiọrurhomẹmro, emru ọnana ọ sẹre ame ẹro dẹ-ẹ.

Aruọbe 255 uvuẹn 1994 Yearbook, nọ tare: “Harẹn are ri vwo edirin uvuẹn owian na uvwre ẹgbukpe buebun ne, ame a ta rẹn are: ‘Are i fiudugbere, are i vwe fiobọrhotọre-e, fọkime ana kwa omamọ osa rẹn are fọkiẹ ewian are.’—2 Chron. 15:7.” Mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ ni brorhiẹn rẹ ame ina ha urhebro ọnana ruiruo jeghwai ha urhebro rẹn awọrọ nẹ aye i ru te omaran.