FỌKIẸ ọke egbogbanhon uvuẹn “ẹdẹ ri koba na,” o fori nẹ ihworho i Jehova i vwo erhionrin ghwẹ ọke vẹrhẹ. (2 Tim. 3:1-5) Ihworho buebun inyenana i vwo ẹguọlọ kpahen oma aye ọvo, aye i vwa nyamwu ẹmro aye-e, aye e vwo omerhesu-un. Aruẹ ihworho enana i vwe vwo erhionri-in. Omarana, Olele Kristi owuowu ọ gbọ nọ omayen: ‘Uruemru je dje omerhesun phia rẹ ituakpọ na e djephia ọ hobọte mẹ? Me yo mevirhọ ne vwo erhionrin? Marhẹ mi ne ru sabu ha omamọ uruemru Olele Kristi ọnana ba akpenyerẹn mẹ?’

Baibol na o djephia taghene erhionrin ọ vrẹn ọrẹ ene vwo edirin uvuẹn erhirhiẹ ọgbogbanhon. Ohworho ro vwo erhionrin, o fiẹrorhọ taghene ekwakwa ine rhomurhọ. Ohworho ro vwo erhionrin ọ vwọ tẹnrovi edamẹ enẹyen ọvo-o, ukpomaran, o roro kpahen erhirhiẹ ereva ye. Fọkiẹ ọnana, erhe ru ohworho ro vwo erhionrin sọ, ọye no fiẹrorhọ taghene ana sabu kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ. Ọnana yẹ ọsoriẹ i Baibol na o kele “erhionrin” ba usuẹn uruemru rẹ ẹguọlọ ọ haphia. * (1 Cor. 13:4) Baibol na ọ tare taghene “erhionrin” ọ ha usuẹn “omamọ ẹhẹn ọfuanfon na.” (Gal. 5:22, 23) Omarana, me yo mevirhọ re ne vwo uruemru ọ ga Osolobrugwẹ ọnana?

Na sabu vwo erhionrin, o fori na nẹrhomo vwe i Jehova ro tiobọnẹ ẹhẹn ọfuanfon na rẹn ihworho ri hẹrosuiẹ. (Luke 11:13) Dedevwo ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ o vwo omẹgbanhon, ọrẹn, o ji fo na wian kpahen ẹrhomo ọwan. (Ps. 86:10, 11) Ọnana o mevirhọ taghene na sabu sẹrorẹ erhionrin, ana vi damoma dje yi phia kẹdẹkẹdẹ. Ọrẹn, o fori na vi wian na sabu vwo uruemru erhionrin. Me yẹ emru ọrọrọ rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan?

Ana sabu vwo erhionrin erhe yono kpahen i Jesu jeghwai hẹrokelie. Sekpahen udje ọnana, ọnyikọ Paul nọ tare taghene “erhionrin” ọ ha usuẹn “uruemru ọkpokpọ na,” nọ jeghwai ha urhebro rẹn ọwan na lẹrhẹ “ufuoma ọrẹ i Kristi na sun ọmudu” ọwan. (Col. 3:10, 12, 15) Ana sabu lẹrhẹ aruẹ ufuoma ọnana sun ọmudu ọwan nyoma ene vwo aruẹ imwẹro i Jesu o vwori taghene Osolobrugwẹ ọnọ kpọ eghwẹmro ri sekpahen ọwan vi uvuẹn ọke Ọnẹyen. Arha nyalele udje i Jesu, ọwan i kwe nẹ emru owuorowu re rhiẹromẹrẹn ọ lẹrhẹ ọwan kiki tuekwẹre-e.—John 14:27; 16:33.

Dedevwo e vwo omwemẹ ra na mẹrẹn akpọ ọkpokpọ Osolobrugwẹ, ọwan e vwo erhionrin orhianẹ e roro kpahen oborẹ i Jehova o dje erhionrin rẹn ọwan lele. Baibol na ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene: “Jehova o vwo kpọke rẹn ive enẹyen jerẹ oborẹ ihworho i  roririe rhọ-ọ, ọrẹn ọye o vwo erhionrin kpahen are nime ọ guọlọ nẹ ohworho owuorowu ọ ghwọghọ-ọ, ọrẹn ọ guọlọre nẹ ihworho ephian i ghwẹriẹ.” (2 Pet. 3:9) O fori ne roro kpahen erhionrin i Jehova, nọ jeghwai mwu ọwan dje erhionrin rẹn awọrọ. (Rom. 2:4) Omarana, erhirhiẹ ego ya guọlọ erhionrin?

Erhirhiẹ ra mẹrẹn kẹdẹkẹdẹ a damu erhionrin ọwan nẹ. Jerẹ udje, ọrhọ tobọ rhianẹ wa guọlọ lele ohworho tẹmro ọghoghanren, o fori ne wu dje erhionrin phia ne wu je rhe bru ẹmro ọravwọ ze. (Jas. 1:19) O ji fo ne dje erhionrin phia ọke e kwomakugbe imizu ukoko na rẹ uruemru aye o vwo serhọ rhẹ ọrẹ ọwan. Ukperẹ ene kiki tuekwẹre, o fori ne roro kpahen ukẹro i Jehova ọrhẹ i Jesu a ha ni ovwiẹlẹme ọwan. Aye i vwa tẹnroviẹ ekete re seriotọre-e. Ukpomaran, aye a guọlọ ekete re ru rhomu, aye na jeghwai dje erhionrin phia ọke aye a mẹrẹn omẹdamu ọwan re ne ru riaro.—1 Tim. 1:16; 1 Pet. 3:12.

Erhirhiẹ ọrọrọ rọ nọ sabu damu erhionrin ọwan yẹ, ọke ohworho ọrhọ ta taghene ọwan i tẹmro rọ sọre yanghene ru oborẹ ọsọre. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, ana sabu kiki tuekwẹre yanghene guọlọ izede re ne guẹnzọn riase. Ọrẹn, Baibol na ọ kpahenrhọ ye izede ọrọrọ. Ọrhọ ta: “Ne vwo erhionrin o rhomu ghwẹ omẹkpare. Wu vwa kiki tuekwẹre-e, nime ẹkpa ye kiki tuekwẹre.” (Eccl. 7:8, 9) Omarana, orhianẹ oborẹ ohworho na ọ tare rhẹ urhomẹmro-o, o fori ne dje erhionrin phia ọke ra guọlọ kpahanrhọ ẹmro na. Jesu ọ nyalele uruemru-urhi ọnana ọke a haye djechẹẹ.—Matt. 11:19.

O fori nẹ emiemọ i dje erhionrin phia, maido aye arha guọlọ lele emọ aye tẹmro kpahen iruemru, ojemẹ, yanghene iroro esọsọ ra homaphia uvuẹn oma emọ aye. Roro kpahen udje i Mattias rọ ga uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha uvuẹn Scandinavia. Ọke i Mattias ọ ha uphuphẹn, ọ dẹrughwaroghwẹ echẹdjẹ nẹ abọ otuẹdẹriẹ obẹ isukuru fọkiẹ oborẹ o vwo esegburhomẹmro kpahen. Eri vwiẹriẹ e kiki rhe kpahen ọnana-a. Ọke oru, aye ni damoma rẹ aye ina ha userhumu rẹn ọmọ aye, fọkimẹ ọmọ na no vwo ẹhẹn eveva kpahen urhomẹmro na. Gillis ro rhiẹ ọsẹ i Mattias nọ tare: “Erhirhiẹ na ọ guọlọ erhionrin omamọ.” Mattias ọ tobọ nọ: “Ọrọmo yẹ Osolobrugwẹ? Baibol na ghini Ẹmro Osolobrugwẹ? Marhẹ e ru rhe taghene Osolobrugwẹ yọ ghini guọlọ taghene e ru ekwakwa re ruẹ na?” Ọ ji nọ ọsẹ ye: “Mesoriẹ ana ha mẹ guẹnzọn ọrhọ tobọ rhianẹ mie vwo aruẹ imwẹro ọrhẹ iroro wu vwori-i?”

Gillis nọ tare, “ọkezẹko, ọmọ ame ọ nọ enọ na rhẹ ekwẹre, orhiẹ fọkiẹ ame-e, ọrẹn fọkiẹ urhomẹmro na nime o roro taghene urhomẹmro na, ọ lẹrhẹ akpenyerẹn bẹn yen.” Me yi Gillis o ruru uvuẹn erhirhiẹ ọnana? Nọ tare: “Mẹmẹ ọrhẹ ọmọ mẹ, a ghwọghọ inọke buebun tẹmro. Ọgbọ buebun mia dabu kerhọ ye, mia ji nọ enọ ezẹko neneyo mi sabu rhe oborẹ o roro. Ọkezẹko, mia tobọ yẹ ye ọsoso ẹdẹ owu no roro kpahen eghwẹmro ezẹko ame i ta kpahen, orho  ru ame na ta kpahiẹn riaro. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, mia tobọ ta riẹn taghene mi guọlọ ibiọke ne mi sabu roro kpahen oborẹ ọ tare na. Nyoma ọnana, irherhe i Mattias nọ sabu riarorhọ, nọ jeghwai vwẹruọ iyono jerẹ otan na, usun Osolobrugwẹ ọrhẹ ẹguọlọ i Jehova. Ọ ha ọke ọrhẹ omẹdamu, ọrẹn bibiesuọn no mo vwo ẹguọlọ okokodo kpahen i Jehova. Oma ọ merhenren mẹ ọrhẹ ane mẹ taghene fọkiẹ erhionrin ame i vwori, iyono ame i ha rẹn ọmọ ame ọke uphuphẹn o terie ọmudu.”

Gillis ọrhẹ aniẹ i hẹrosuẹ obẹhatua i Jehova, omarana aye ni ha userhumu rẹn ọmọ aye rhẹ erhionrin. Gillis nọ tare ọke ro roro kpahen oborẹ ọ phiare na: “Ọgbọ buebun mia ta rẹn i Mattias taghene ẹguọlọ ame i vwo kpahiẹn, yọ lẹrhẹ ame nẹrhomo vwe i Jehova neneyo ọ ha userhumu riẹn vwẹruọ iyono yi.” Oma ọ ghini merhen eri vwiẹ Mattias fọkiẹ erhionrin aye i djephia!

Haba userhumu ra ha rẹn ihworho uvuẹn ogame i Jehova, Ilele Kristi urhomẹmro ine vi dje erhionrin ọrhẹ ẹguọlọ phia ọke aye arha ha userhumu rẹn ihworho ekrun yanghene igbehian aye re kpomẹ. Roro kpahen udje Ellen, * ro ji rhirhiẹ Scandinavia.

Emrẹ ẹgbukpe ẹrẹnren ri vrẹnren, esa Ellen no kpomu emiamo istroku, ọnana nọ hobọte aphẹrhiẹn yen. Fọkiẹ ọnana, ọ vwọ rhọ sabu dje arodọmẹ, omamerhomẹ yanghene omemwurhọ phia-a. Ọnana nọ lẹrhẹ erhirhiẹ na gbanhon rẹn Ellen omamọ. Ellen nọ tare: “Mia nẹrhomo ọke ephian jeghwai vwo erhionrin. Ekete i Baibol rọ mai je mẹ yẹ Philippians 4:13 rọ tare: ‘Mi vwo omẹgbanhon mie ru ekwakwa ephian nyoma ohworho rọ yẹre mẹ omẹgbanhon.’ ” Fọkiẹ omẹgbanhon ọrana, Ellen ọ sabu vwo erhionrin rhẹ imwẹro taghene i Jehova ọnọ hobọtua ye.—Ps. 62:5, 6.

Itiọrurhomẹmro, Jehova yẹ udje rọ mai gba ro fori na hẹrokele sekpahen erhionrin. (2 Pet. 3:15) O vwo iyẹnrẹn buebun uvuẹn i Baibol na ri Jehova o dje erhionrin phia. (Neh. 9:30; Isa. 30:18) Jerẹ udje, marhẹ i Jehova o ru lele ọke Abraham ọ nọ yen enọ kpahen orhienbro Ọnẹyen sekpahen oghwọghọ i Sodom? Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene Jehova ọ ha uphẹn rẹn Abraham nọ tẹmro. Jehova nọ ji dabu dje erhionrin phia nyoma rọ dabu kerhọ ọsoso enọ ọrhẹ edamẹ Abraham. Jehova no ji djephia taghene ọ dabu kerhọ Abraham ọke rọ rharhumu hunute edamẹ Abraham, jeghwai yẹ ye imwẹro taghene ọrhọ mẹrẹn evwata awan ikpe ọvo, ọ ghwọghọ i Sodomu-u. (Gen. 18:22-33) Ọnana omamọ udje ro dje ọghanronmẹ ra na dabu kerhọ ukperẹ ene brokpakpa tuekwẹre.

Erhionrin ọ ha usuẹn uruemru ọkpokpọ na rẹ Ilele Kristi ine vi kurhọ. Arha damoma vwo uruemru orhorhomu ọnana, na họghọ rẹn Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu ro vwo erhionrin, no no ji kele ọwan ba “ihworho ri nyoma esegburhomẹmro ọrhẹ erhionrin ha ive na riuku.”—Heb. 6:10-12.