“Mesoriẹ Ene Jiri Jehova?
“Jiri Jah! . . . Orhomurun omamọ, ọ jeghwai fo ne jirie!”—PS. 147:1.
IJORO: 104, 152
1-3. (a) Uvwre ọke ọgo yẹ a ya Psalm 147? (b) Me ya na sabu yono nẹ Psalm 147?
OHWORHO ọrhọ dabu ha ona wian owian ra yẹriẹ yanghene o dje uruemru Olele Kristi phia, o fori ne jirie. Orhianẹ a sabu jiri onyakpọ, no rhiẹ oborẹ o fori ne jiri Jehova omamọ! Ọwan ina sabu jiri Jehova fọkiẹ omẹgbanhon rọ ha ma ekwakwa izede igbevwunu, yanghene fọkiẹ oborẹ ọ hẹrote ituakpọ lele, jerẹ oborẹ a mẹrẹnvwrurhe nyoma izobo otan na.
2 Ohworho rọ ya Psalm 147, o vwo oruru ọgbogbanhon ro no jiri Jehova. Nọ jeghwai jirie rẹn ihworho erọrọ nẹ aye i kwomakugbe yi jiri Jehova.—Se Psalm 147:1, 7, 12.
3 E rhe ohworho rọ ya Psalm 147 na-a, ọrẹn, ọkezẹko, ọbo ijoro na o nyerẹnren ọke i Jehova o simi emọ Israel nẹ abọ evrẹn uvuẹn i Babylon, rẹ aye a rharhumu riẹ i Jerusalem. (Ps. 147:2) O vwo ẹfro-o, ri Jehova o simi ihworho yi nẹ abọ evrẹn uvuẹn i Babylon rharhumu riẹ ekete rẹ aye ina ga ogame urhomẹmro na, yo mwu ọbo ijoro na jiri Jehova. Udabọ ọrana, ọ tẹmro erọrọ kpahen oborẹ ọsoriẹ o fo ne jiri Jehova. Me yọ hunute? Mesoriẹ wu ne “Jiri Jah!” uvuẹn enyerakpọ ọnọ?—Ps. 147:1.
JEHOVA O RU IHWORHO RẸ ẸHẸN AYE O SERIOTỌRE GBANHAN
4. Ọke Orodje Cyrus ọ ta rẹn emọ Israel taghene aye ina sabu riẹ ẹkwotọre aye, marhẹ oma o ruru aye lele, mesoriẹ?
4 Gbe roro kpahen oborẹ oma o ru emọ Israel ọke aye a ha abọ evrẹn uvuẹn i Babylon. Itu Babylon ri mwuru aye, na ha aye djechẹẹ, aye na ta: “Are i so ijoro i Zion owu rẹn ame.” Ọke ọrana, ẹkwotọre i Jerusalem rọ lẹrhẹ oma merhen aye, a ghwọgheriẹ totọre ne. (Ps. 137:1-3, 6) Itu i Jew na a guọlọ so ijoro-o. Ẹhẹn aye o seriotọre, aye i guọlọ urhebro. Omarana, Jehova no simi rẹ aye nyoma Orodje i Persia re se Cyrus, jerẹ oborẹ a mẹraruiẹ rhotọre bi. Cyrus no fi Babylon kparobọ nọ tare: “Jehova . . . ọ hare mẹ mwu ne mi bọn oghwa riẹn uvuẹn i Jerusalem . . . Kohworho kohworho rọ ha uvwre are ri rhiẹ ihworho enẹyen, jenẹ Jehova Osolobrugwẹ ọnẹyen ọrhẹ ọye i gbe rhirhiẹ ye, ọnọ sabu nyarhẹn.” (2 Chron. 36:23) Itiọrurhomẹmro, ọnana ọ ghini ha urhebro rẹn emọ Israel ri ha abọ evrẹn uvuẹn Babylon!
5. Me yẹ ọbo ijoro na ọ djokarhọ kpahen omẹgbanhon ri Jehova o simi ihworho?
5 Jehova ọ yẹ egbamwa Israel urhebro, ọ jeghwai ha urhebro rẹn owuowọnwan usuẹn aye. Omaran ọ ji havwọ inyenana. Ọbo ijoro na nọ ta kpahen Osolobrugwẹ: “Ọye o ru ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre gbanhan; ọ jeghwai simi era aye.” (Ps. 147:3) Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ hẹrote ihworho ra dẹrughwaroghwẹ aruo ebẹnbẹn ephian. Inyenana, Jehova ọ yẹ ọwan urhebro rọ lẹrhẹ emiamiamo ọwan riotọre. (Ps. 34:18; Isa. 57:15) Ọye ọ yẹ ọwan ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon ri na ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ.—Jas. 1:5.
6. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ ẹmro ọbo ijoro na ọ tare uvuẹn Psalm 147:4? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)
6 Ọke oru, ọbo ijoro na no ni ikereti ri ha obẹ odjuwu na, nọ ta rẹn ọwan taghene i Jehova “o rhe uchunu ikereti na” ọ jeghwai “ha odẹ aye se aye.” (Ps. 147:4) Mesoriẹ ọbo ijoro na o wene ẹmro rọ ta bi na riẹ ikereti ri ha idjuwu na? Ọkezẹko, ọbo ijoro ọ mẹrẹn ikereti buebun obẹ idjuwu na, ọrẹn, ọye o rhe uchunu aye-e. Egba irherhe i mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo iduduru ikereti buebun uvuẹn ẹko ikereti owu. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene o vwo iduduru ẹko ikereti buebun uvuẹn idjuwu na! Ituakpọ e roro taghene a sabu kele ikereti ri ha idjuwu na-a! Ọrẹn, Jehova ọ ha odẹ se aye ephian. Ọnana no mevirhọ taghene ikereti owuowu ọghoghanren rẹn i Jehova. (1 Cor. 15:41) Nẹ ituakpọ vwo? Jehova ro rhe ekete ikereti owuowu ọ havwọ, ọ jeghwai rhe ekete wu havwọ, oborẹ wa dẹrughwaroghwẹ, ọrhẹ oborẹ wu guọlọre uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ!
7, 8. (a) Me yi Jehova o roro kpahan orho simi ihworho yi nẹ edamuni aye? (b) Dje udje oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ituakpọ re vwa gba.
7 Jehova o vwo ọdamẹ kpahuọn, ọ jeghwai vwo arodọmẹ ọrhẹ omẹgbanhon rọ nọ ha userhumu wẹn uvuẹn ebẹnbẹn wu dẹrughwaroghwu. (Se Psalm 147:5.) Wu na sabu roro taghene ebẹnbẹn enọ i bun phan, wu ji sabu vwo edirin aye-e. Osolobrugwẹ o dabu rhe ekete omẹgbanhuọn o teri, nime ọ “karorhọ taghene ọwan eyẹn.” (Ps. 103:14) Re rhiẹ ihworho re vwa gba na, ne ru ọdandan ọgbọ buebun. Ọwan a tẹmro re sọre, iroro esọsọ a kọn ruẹ ọmudu ọwan ọkezẹko, yanghene omẹriọ kpahen oborẹ awọrọ i vwori! Jehova o vwo ovwiẹlẹme enana-a; ọrẹn, ọ dabu vwẹruọ erhirhiẹ ọwan!—Isa. 40:28.
Isa. 41:10, 13) Jerẹ udje, o vwo omizu ọmase owu ro rhiẹ ọkobaro ọke ephian re se Kyoko. Ọke rọ yọ ga uvuẹn ekete ọrọrọ, ẹhẹn yen no seriotọre. Marhẹ i Jehova o ru djephia taghene ọye o vwẹruọ erhirhiẹ ye? Uvuẹn erhirhiẹ Kyoko ọ havwọ na, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho ri ha avwaye i vweruọ erhirhiẹ ye. Nọ họhọre taghene i Jehova ọ ta rẹn Kyoko taghene: “Mi vwo ẹguọlọ kpahuọn, nime wẹwẹ odibo mẹ rọ homakpanhontọre mẹ, wẹwẹ ji ọkobaro. Mi guọlọre ne wu riẹ amerhen ogame wa ha mẹ!” Marhẹ i Jehova o ru djephia wẹn taghene ọye ọ dabu vwẹruọ erhirhiẹ ọnọ?
8 Ọkezẹko, wu rhiẹromẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha userhumu wẹn fi edamuni ezẹko kparobọ. (JEHOVA Ọ YẸ ỌWAN OBORẸ I RHIẸ EDAMẸ ỌWAN
9, 10. Me yi Jehova o kiki ruẹ rẹn ọwan ọrhọ ha userhumu rẹn ọwan? Dje udje yi.
9 Ọkezẹko, wu vwo edamẹ ugboma. Jerẹ udje, wu na sabu roro taghene we vwo emaren wu na re-e. Ọrẹn, Jehova yọ ma kemru kemru rọ lẹrhẹ emaren rhirhiẹ ye uvuẹn akpọ na, ọye ọ tobọ ghẹrẹ efen ekokamo na! (Se Psalm 147:8, 9.) Orhianẹ ọye ọ ghẹrẹ efen na, wu na sabu hẹrosuiẹ taghene ọye ọnọ hẹrote edamẹ enọ.—Ps. 37:25.
10 Ọrọ mai ghanren, Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan gbanhan uvuẹn ogame ọnẹyen, o ji tiobọnẹ “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ rọ ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian.” (Phil. 4:6, 7) Jerẹ udje, Mutsuo ọrhẹ aniẹ, i rhiẹromẹrẹn ẹruete i Jehova ọke urhie ọ kpare ruẹ i Japan uvuẹn ẹgbukpe 2011. Aye ni rheren riẹ oberun oghwa rọ lẹrherẹ aye vwo usimi. Ọrẹn, enyerẹn oghwa aye ephian i joma vru hin. Aye ni rhirhiẹ uvuẹn obuvun owu uvuẹn oghwa aye na. Urhiọke o te, aye na guọlọ oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn aye gbanhon uvuẹn ogame i Jehova. 2006 Yearbook of Jehovah’s Witnesses ọvo, yẹ aye i mẹrẹnren. Ogege, Mutsuo nọ mẹrẹn urhomu-ẹmro owu rọ tare, “The Deadliest Tsunamis Ever Recorded.” Urhomu-ẹmro na ọ ta kpahen otọre rọ kpoghori gbangbanhon uvuẹn amwa re se Sumatra uvuẹn ẹgbukpe 2004, rọ suẹ urhiẹ rọ kpare ruẹ amwa. Mutsuo ọrhẹ aniẹ ni viẹre ọke aye e se kpahen oborẹ ihworho i rhiẹromẹrẹn. Aye ni ma mẹrẹn ẹruete Osolobrugwẹ, rọ yẹrẹ aye urhebro ọke aye a guọliẹ. Jehova ọ jeghwai hẹrote edamẹ ugboma aye. Imizu ri ha uvuẹn ukoko na, ni ha emaren ọrhẹ oborẹ aye i guọlọre vwe aye. Ọrẹn, oborẹ ọ mai lẹrhẹ ẹhẹn aye gbanhon yẹ imizu ri nẹ esiri ukoko rhe, ma yẹ aye urhebro. Mutsuo nọ tare: “Mi ma mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova o mevi kẹrẹ ame, nọ jeghwai hẹrote ame. Ọnana ghini omamọ urhebro dẹn!” Jehova o kiki ru ọwan gbanhan uvuẹn ogame ọnẹyen vwẹre, ọ ki ha edamẹ ugboma rẹn ọwan.
MẸRẸN ERERE NẸ ẸRUETE I JEHOVA
11. Me yẹ ihworho ri guọlọ mẹrẹn erere nẹ ẹruete i Jehova ine ruo?
11 Jehova o mwuegbe rọ nọ “kpare ihworho dẹndẹn na rierun.” (Ps. 147:6a) Ọrẹn, marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ omwemẹ ro vwori rọ nọ sa ọwan erhumu? O fori ne vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Neneyo na sabu ru ọrana, o fori ne vwo uruemru dẹndẹn. (Zeph. 2:3) Ihworho dẹndẹn a hẹrhẹ ọke Osolobrugwẹ ono ru ekwakwa serhọ jeghwai ti osehiẹn ọrhẹ ojẹriọ ephian nie. Jehova o vwo omamerhomẹ kpahen aruo ihworho erana.
12, 13. (a) Me ya na kẹnoma riẹn orhianẹ a guọlọ mẹrẹn userhumu i Jehova? (b) Ihworho ego yi Jehova o vwo omamerhomẹ kpahen?
Ps. 147:6b) Enana ẹmro re ne roro kpahen! Neneyo a sabu mẹrẹn erere nẹ ẹguọlọ atamwu ọrẹ i Jehova jeghwai kẹnoma rẹn ekwẹre ọnẹyen, ene vi vwo utuoma kpahen oborẹ obiomurun. (Ps. 97:10) Jerẹ udje, Baibol na ọ ta rẹn ọwan ne vwo utuoma kpahen uruemru ọfanrhiẹn. Ọnana no mevirhọ taghene ana kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ lẹrhẹ ọwan ru ọdandan ọrana, jerẹ uruemru re ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ. (Ps. 119:37; Matt. 5:28) Ọ ghwai lọhọ-ọ, ọrẹn, arha damoma fi uruemru ọrana kparobọ ana mẹrẹn ebrurhọ i Jehova.
12 Ọrẹ ovẹnẹ, Osolobrugwẹ “o doron evwọkon na rhotọre.” (13 Neneyo a sabu fi uruemru ọnana kparobọ, o fori na hẹroso i Jehova ukperẹ ono rhiẹ oma ọwan. Oma ọnọ merhen i Jehova, arha hẹroso ‘omẹgbanhon iyesi,’ ro rhiẹ ekete ihworho a nya nẹ aye i sabu mẹrẹn userhumu? Ẹjo! O ji fo na hẹroso “aghwẹ ọgbogbanhon onyakpọ-ọ,” nọyẹ ọrẹ e roro taghene ọwan ọvo yanghene awọrọ ina sabu ha userhumu rẹn ọwan. (Ps. 147:10) Ukpomaran, o fori na nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan. Arha nekpẹn userhumu mie Jehova ọgbọ buebun, ọ kpahenrhọ rẹn ọwan. “Jehova o vwo omamerhomẹ kpahen ihworho ra zofẹn yen, ọrhẹ ihworho ra hẹrhẹ ẹguọlọ atamwu ọnẹyen.” (Ps. 147:11) Ọwan i vwo imwẹro taghene fọkiẹ ẹguọlọ atamwu i Jehova, ọye ono mevi kẹrẹ ọwan jeghwai ha userhumu rẹn ọwan fi ojemẹ esọsọ kparobọ.
14. Imwẹro ọgo yẹ ọbo ijoro na o vwori?
14 Jehova ọ yẹrẹ ọwan oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo imwẹro kpahiẹn taghene ọye ọnọ ghini sa idibo yi erhumu ọke aye a guọliẹ. Ọke ọbo ijoro na o roro kpahen ọke emọ Israel a rharhumu riẹ Jerusalem, nọ tare: Jehova “o ru ighwe amwa are gbanhan; ọ jeghwai ha ebrurhọ rẹn emọ are ri ha uvwre are. Ọye ọ ha ufuoma rhiẹ ẹkwotọre are.” (Ps. 147:13, 14) Itiọrurhomẹmro, ọnana ọ ghini yẹ ọbo ijoro na imwẹro, ro rhe taghene Osolobrugwẹ ono ru ighwe amwa na gbanhon jeghwai sẹrorẹ idibo yi!
15-17. (a) Marhẹ oma o ru ọwan ọkezẹko arha dẹrughwaroghwu edamuni? (b) Dje udje oborẹ ‘ẹmro Osolobrugwẹ o ru zẹ phẹphẹrẹ.
15 Ọkezẹko, wa dẹrughwaroghwẹ erhirhiẹ egbogbanhon ra lẹrhuọ vwo ọfiamu. Jehova ọnọ sabu yọ ẹghwanren wu ne nyerẹn ghele ebẹnbẹn na. Ọbo ijoro na ọ ta kpahen Osolobrugwẹ ọke rọ ta “ọye o jurhi rẹn akpọ na ephian; ẹmro ọnẹyen ọ zẹ phẹphẹrẹ.” Ọke oru, ọbo ijiro na nọ tare taghene i Jehova ‘o dje evwri ọrhẹ imito nẹ oberun sa,’ ọbo ijoro na nọ nọren: “Ọrọmo yọ nọ sabu daji erinrin ọnẹyen?” Nọ habaye taghene i Jehova “o dje ẹmro ọnẹyen phia, aye na wrorhan.” (Ps. 147:15-18) Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ rọ mai vwo ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon na, ohworho ro sun imito na, ọnọ sabu ha userhumu wẹn fi kebẹnbẹn kebẹnbẹn kparobọ.
16 Inyenana, Jehova ọ kpọ ọwan viẹ nyoma i Baibol na. Habaye, “ẹmro ọnẹyen ọ zẹ phẹphẹrẹ,” nọyẹ o mwuegbe ọnọ yẹ ọwan ọkpọvi ọke ra guọliẹ. Gbe roro kpahen erere wa mẹrẹn nẹ isese i Baibol na sa ọrhẹ ekwakwa ukoko na e fomẹ phia, ughe JW Broadcasting, iwẹbsaiti jw.org, ọke we lele ọkpako ukoko tẹmro ọrhẹ uyono ukoko na re wa nya. (Matt. 24:45) Wa ji mẹriẹn vwrurhe taghene i Jehova o tiobọnẹ ọkpọvi rẹn ọwan phẹphẹrẹ?
17 Omizu ọmase owu re se Simone o rhiẹromẹrẹn oborẹ ẹmro Osolobrugwẹ ọ ha userhumu riẹn. Simone o roro taghene ọye o fiemru-u, ọnana nọ lẹrhiẹ roro
taghene Osolobrugwẹ ọ sabu vwo ekwerhọ kpahiẹ-ẹn. Ọrẹn, uvuẹn ọke ẹhẹn ye o seriotọre na, Simone no fioma rhọ ẹrhomo ẹnẹ, nọ rẹ i Jehova ọke ephian. Simone no fioma rhọ uyono i Baibol omobọ ọke ephian. Simone nọ tare, “O vwo erhirhiẹ owuorowu ri Jehova ọ vwọ ha userhumu ọrhẹ ọkpọvi ha mẹ-ẹ.” Ọnana ọ ha userhumu riẹn sabu ha ukẹro ro serhọ ni omayen.18. Mesoriẹ we roro taghene onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova ọ kpẹnkpẹnren, mesoriẹ wu ne rhe “Jiri Jah!”?
18 Ọbo ijoro na o rheri taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen emọ Israel omamọ. Agbamwa Israel ọvo yẹ Osolobrugwẹ ọ ha ẹmro ọrhẹ ọkpọvi riẹn. (Se Psalm 147:19, 20.) Inyenana, oma ọmerhen ọwan ra mẹriẹn taghene ọwan ọvo ya ha odẹ i Jehova e se. Re rhe i Jehova jeghwai ha i Baibol na ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan, ọ lẹrhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova kpẹnkpẹnrhọ. Jerẹ oborẹ ohworho rọ ya Psalm 147 o ruru, ọwan i vwo ekwakwa buebun ri na lẹrhẹ ọwan rhe “Jiri Jah!” jeghwai rha ta rẹn awọrọ nẹ aye i jeghwai ru omaran.