1-3. Me yo mevirhọ ra na ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọwan? Dje udje yi.

RẸ ỌWAN e rhiẹ ihworho ri vwa gba na, ọwan ne ruẹ sọ ọgbọ buebun. Ọrẹn, orhiẹ emru omamerhomẹ taghene ọwan i rha ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe, Jehova ọ harhomu ọwan fọkiẹ izobo otan i Jesu. (Ps. 103:10) David ọ ta rẹn i Solomon taghene ọ ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen, omarana, neneyo i Jehova ọ sabu ha ogame ọwan, ana vi ga ye rhẹ ọsoso ọmudu ọwan. (1 Chron. 28:9) Marhẹ ọwan ri rhiẹ ihworho ri vwa gba, ine ru sabu ru ọnana?

² Ọwan ina sabu ru ọnana nyoma ene roro kpahen akpenyerẹn Orodje Asa ọrhẹ Orodje Amaziah. Aye Irodje i Judah ri ru oborẹ orhomurun obaro i Jehova, ọrẹn Asa ọ ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen. (2 Chron. 15:16, 17; 25:1, 2; Prov. 17:3) Irodje eva na, ihworho ri vwa gba, ri ji ru sọ ọkezẹko. Ọrẹn, nime Asa ọ ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen, ọrhọ lẹrhiẹ beghe nẹ izede i Jehova-a. (1 Chron. 28:9) Ọrẹn, Amaziah ọ ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹye-en. Ọke ri Jehova ọ sa ye erhumu fi evwreghrẹn yen kparobọ hin, nọ ha isolobrugwẹ aye rhiẹ i Judah, nọ ga aye.—2 Chron. 25:11-16.

 ³ Ra na ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọwan o sekpahen ẹga ro fiotọre ra ha riẹn. Uvuẹn i Baibol na, “ọmudu” o mevirhọ oborẹ ohworho ọ havwọ uvuien, iroro, irueruo, iruemru, omwemẹ ọnẹyen, ọrhẹ oborẹ ọ hatua. Omarana, ohworho rọ ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen, ọ vwọ ga ye ọrẹ omeru-u. Ọ vwọ jeghwai ga ye fọkiẹ erere rọ nọ mẹrẹn mie yi-i. Nẹ ọwan vwo? Dedevwo, ọwan ihworho ri vwa gba, arha ha ogame ro fiotọre rẹn i Jehova, nọyẹ ọwan a ga ye rhẹ ọsoso ọmudu ọwan.—2 Chron. 19:9.

4. Me yẹ ọwan ine yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Ne vwẹruọ oborẹ o mevirhọ ra na ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọwan, jene roro kpahen akpenyerẹn Orodje Asa ọrhẹ Irodje i Judah erọrọ ri ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu aye, Jehoshaphat, Hezekiah, ọrhẹ Josiah. Irodje ẹne enana, i ru sọ ọkezẹko, ọrẹn i Jehova ọ tare taghene aye ga riẹ rhẹ ọsoso ọmudu aye. Mesoriẹ Osolobrugwẹ ọ ta taghene aye i ga riẹ rhẹ ọsoso ọmudu aye? Marhẹ yẹ ọwan ine ru sabu hẹrokele aye?

5. Idjaghwẹ ẹghwanren ego yi Asa ọ kparare?

⁵ Asa yẹ Orodje ọrẹ esa ro sunrun uvuẹn Judah. Ọye o ti omẹgọ ọrhẹ ihworho re gbọfanrhiẹn nẹ agbamwa na ephian. Asa ọ tobọ ti izie ọduado re se Maacah nẹ ẹrhẹ Orodje ọmase, nime ọ ha ẹga rẹn oma rẹ ọye ọ maren. (1 Ki. 15:11-13) Riobarorhọ, Asa nọ ta rẹn ihworho na nẹ aye guọlọ i Jehova jeghwai huvwele irhi ọrhẹ ekama enẹyen. Itiọrurhomẹmro, Asa ọ hobọtua ogame urhomẹmro.—2 Chron. 14:4.

6. Me yẹ Asa o ruru ọke itu Ethiopia a kpare owọnren brie rhe?

⁶ Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn Judah, aye ni vwo ufuoma ẹgbukpe ikpe erukaro, ọke Asa o suẹn. Ọke oru, Zerah onyẹ Ethiopia, nọ kpare owọnren bru agbamwa i Judah rhe, rhẹ isodja ye ri te 1,000,000, ọrhẹ ekalokpọ owọnren ri te 300. (2 Chron. 14:1, 6, 9, 10) Me yẹ Asa o ruru? Ọ hẹroso i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen. (Se 2 Chronicles 14:11.) Jehova nọ kpahenrhọ ẹrhomo Asa nyoma ọ sa ye erhumu fiẹ isodja itu Ethiopia kparobọ. (2 Chron. 14:12, 13) Dedevwo, Irodje i Judah a fuevwan kpahen i Jehova ọkezẹko-o, Jehova ọ ji sa aye erhumu fi evwreghrẹn aye kparobọ fọkiẹ odẹ ọnẹyen. (1 Ki. 20:13, 26-30) Ọrẹn, Asa ọ hẹroso i Jehova, omarana, Jehova nọ jeghwai kpahenrhọ ẹrhomo ọnẹyen. Ọke oru, Asa no ru sọ. Jerẹ udje, ọ nekpẹn userhumu mie Orodje ro suẹn Syria ukperẹ ono rhiẹ i Jehova. (1 Ki. 15:16-22) Udabọ ọrana, Osolobrugwẹ o nirien taghene Asa ọ ga riẹ rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen. Marhẹ wu ne ru sabu hẹrokele omamọ udje Asa?—1 Ki. 15:14.

7, 8. Marhẹ wu ne ru sabu hẹrokele Asa uvuẹn ogame wa harẹn i Jehova?

⁷ O fori nẹ ọwan i ni oma ọwan so, sẹ ọwan a ha ogame ro fiotọre rẹn i Jehova. Gba nọ oma, ‘Mi vwo omwemẹ mi na lẹrhẹ oma merhen i Jehova, chochọn ogame urhomẹmro, jeghwai sẹrorẹ ihworho enẹyen nẹ abọ oriẹriẹme ọsọsọ?’ Roro kpahen uduefigbere rẹ Asa o djephia, rọ sabu dẹrughwaroghwu izie ọduado Maacah, ro rhiẹ Orodje ọmase uvuẹn amwa na. Ọkezẹko, wa ghwai rhe ohworho ro vwo uruemru rọ họhọ ọrẹ i Maacah, ọrẹn, o vwo erhirhiẹ ezẹko wu ne fiudugbere jerẹ Asa. Jerẹ udje, me wu ne ruo, orhianẹ e le owuọwan uvuẹn  ekrun ọnọ yanghene ugbehian ọnọ nẹ ukoko, nime o kwe ghwẹriẹ nẹ ọdandan ro ruru-u? Wu na sabu kẹnoma rẹn ohworho ọrana? Me wu ne ru uvuẹn erhirhiẹ ọrana?

⁸ Jerẹ Asa, wu na sabu djephia taghene wa ha ogame ro fiotọre rẹn i Jehova, nyoma wu na hẹrosuiẹ wu rha dẹrughwaroghwu ẹkparehaso rọ gbanhonron omamọ. Ana sabu ha owẹwẹ djechẹẹ yanghene damuọ ni uvuẹn isukuru, nime wẹwẹ Oseri Jehova. Ihworho we lele wian, ina sabu ha owẹwẹ djechẹẹ fọkiẹ ẹdẹ wa ha nẹ iruo ne wu vwobọrhọ ewian Uvie na. Uvuẹn erhirhiẹ erana, wu na sabu nẹrhomo vwe i Jehova, jerẹ oborẹ Asa o ruru. Hẹroso i Jehova rhẹ uduefigbere, jeghwai sẹrorẹ atamwu kpahen oborẹ o serhọ. Karorhọ taghene Osolobrugwẹ ọ ha userhumu harẹn Asa, ọye ọnọ jeghwai ha userhumu wẹn.

9. Marhẹ owian aghwoghwo na o ru djephia taghene ọwan a ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọwan?

⁹ Idibo Osolobrugwẹ i vwe roro kpahen oma aye ọvo-o. Asa ọ hobọtua ogame urhomẹmro. Ọwan ina ji sabu ha userhumu rẹn awọrọ yono kpahen i Jehova. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen i Jehova, ọke rọ mẹrẹn ọwan ra tẹmro rẹn awọrọ kpahiẹn, nime ọwan i vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ọwan i jeghwai vwo ọdamẹ kpahen erhirhiẹ ihworho na e havwọ!

10, 11. Marhẹ wu ne ru hẹrokele udje i Jehoshaphat?

¹⁰ Ọmọ Asa re se Jehoshaphat, ọ hẹrokele udje ọsẹ ye. (2 Chron. 20:31, 32) Izede ọgo? Jehoshaphat ọ hẹrokele ọsẹ ye nyoma ọ ha userhumu rẹn ihworho na, nẹ aye i yono kpahen i Jehova. O ru ọnana nyoma ọ ha ihworho mwu nẹ aye i yono ihworho na kpahen irhi Jehova nẹ ekete owu riẹ ọreva uvuẹn ẹkwotọre na. (2 Chron. 17:7-10) Ọ tobọ ji yono ihworho ri ha uvuẹn agbamwa Israel ọrhẹ Ephraim, neneyo aye i sabu rharhumu mọ ga i Jehova. (2 Chron. 19:4) Jehoshaphat ọ ghini ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen.—2 Chron. 22:9.

¹¹ Ọwan ephian ina sabu vwobọrhọ owian aghwoghwo na inyenana. Wu vwo omwemẹ wu ne yono awọrọ Ẹmro Osolobrugwẹ kibiamo kibiamo, neneyo aye sabu mọ ga i Jehova? Wu na sabu ru omaran nyoma wu na homakpahontọre wian owian na jeghwai nekpẹn ebrurhọ Osolobrugwẹ. Ọnana oborẹ wa nẹrhomo kpahan? Wu vwo omwemẹ wu ne vwobọrhọ owian ọnana tobọ te erhirhiẹ wu na ha ọke omeronmo ọnọ ba ruie? Jerẹ oborẹ Jehoshaphat o riẹ ẹkwotọre Ephraim ya ha userhumu rẹn ihworho na ghwẹrioma rhiẹ ogame urhomẹmro, ọwan ina sabu ha userhumu rẹn ihworho rẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova o seriotọre. Habaye, ekpako ukoko i ru ẹkwaphiẹrhotọre rẹ aye ina kọn bru jeghwai ha userhumu rẹn ihworho re le nẹ ukoko, ri ghwẹriẹ nẹ ọdandan aye ne.

12, 13. (a) Ọke rẹ Jehoshaphat ọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon, me yo ruru? (b) Jerẹ i Jehoshaphat, mesoriẹ o fo nẹ ọwan i rhe ekete ọwan a vwiẹlẹ?

¹² Jehoshaphat ọ hẹrokele ọsẹ ye Asa, nyoma ọ sẹrorẹ atamwu ro vwori kpahen i Jehova ọke rọ dẹrughwaroghwu evwreghrẹn ri gbanhonron omamọ. (Se 2 Chronicles 20:2-4.) Ofẹn o mwu Jehoshaphat! Ọrẹn, no vwo omwemẹ rọ nọ guọlọ userhumu mie i Jehova. Ọrẹ ẹrhomo, nọ nekpẹn userhumu mie i Jehova nọ sa ye erhumu fi evwreghrẹn ri gbanhonron omamọ na kparobọ. Jehoshaphat  ọ hẹroso i Jehova ọke rọ ta: “Ame i hẹrosuọ.”—2 Chron. 20:12.

¹³ Ọkezẹko, ọwan ina sabu mẹrẹn oma ọwan uvuẹn erhirhiẹ i Jehoshaphat ọ dẹrughwaroghwu na, tobọ te erhirhiẹ ofẹn ono mwu ọwan. (2 Cor. 4:8, 9) Ọrẹn, jenẹ ọwan i karorhọ taghene Jehoshaphat ọ nẹrhomo vwe i Jehova ọrẹ afiede kpahen erhirhiẹ aye i dẹrughwaroghwu. (2 Chron. 20:5) Urhomu ekrun ina sabu hẹrokele Jehoshaphat, nyoma aye ina nekpẹn userhumu mie i Jehova nẹ aye i sabu fi ebẹnbẹn aye kparobọ. Wa rha nẹrhomo rhẹ ekrun ọnọ, wu vwa zofa wu na ta rẹn i Jehova kpahen ebẹnbẹn are i vwori-i. Aye ina mẹriẹnvwrurhe taghene wu hẹroso i Jehova. Jehova ọ ha userhumu harẹn i Jehoshaphat, ọnọ jeghwai ha userhumu wẹn.

14, 15. Marhẹ Hezekiah o ru djephia taghene ọye ọ hẹroso i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen?

¹⁴ Hezekiah ọ sẹrorẹ atamwu ro vwori kpahen i Jehova, nyoma rọ kẹnoma rẹn udje ọsọsọ ọsẹ ye o fi rhotọre. Hezekiah nọ ghwọghọ ekete ri rierun na ọrhẹ erhan usimo egagọ na. Ọ jeghwai ghwọghọ oma obodirin ri Moses ọ ha erẹmo ru, rẹ ihworho na i ha ru oborẹ aye a ha ẹga riẹn. Hezekiah ọ ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen, fọkime ọke na ephian yọ nyalele irhi Jehova.—2 Ki. 18:1-6.

¹⁵ Ọke rẹ isodja Assyria ri vwo omẹgbanhon omamọ ọke ọrana, a tobọ kparehaso Judah ọrhẹ Jerusalem, Hezekiah ọ ji hẹroso i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen. Orodje Assyria re se Sennacherib o hinmaro kpahen i Jehova, ọ jeghwai guọlọ nẹ Hezekiah ọ homakpahontọre riẹn. Ọrẹn, Hezekiah nọ nyoma ẹrhomo djephia taghene ọ hẹroso omẹgbanhon i Jehova. (Se Isaiah 37:15-20.) Osolobrugwẹ nọ kpahenrhọ ẹrhomo Hezekiah nyoma o dje ọmakashe owu ọvo no kpe isodja Assyria ri te 185, 000.—Isa. 37:36, 37.

16, 17. Marhẹ wu ne ru hẹrokele Hezekiah uvuẹn ogame wa harẹn i Jehova?

¹⁶ Ọke oru, Hezekiah no kpomurun gbangbanhon te erhirhiẹ uhwu. Nọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ karorhọ oborẹ ọye ọ sẹrorẹ atamwu kpahiẹn lele. (Se 2 Kings 20:1-3.) Ọwan i rheri nyoma i Baibol na taghene i Jehova o vwo rho simi ọwan nẹ emiamo yanghene ruẹ ọwan nyerẹn jijiri izede igbevwunu inyenana-a. Ọrẹn, jerẹ Hezekiah, owuowọnwan ọnọ sabu nẹrhomo vwe i Jehova taghene i Jehova ọ karorhọ taghene ọye ọ sẹrorẹ atamwu kpahiẹn rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen. Wu vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ sabu lẹrhuọ vwo edirin ọke emiamo?—Ps. 41:3.

¹⁷ Marhẹ ene ru hẹrokele oborẹ Orodje Hezekiah o ruru? O fori na kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ jaghwẹrhọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Osolobrugwẹ, yanghene lẹrhẹ ọwan beghe nẹ ogame ọnẹyen. Itiọrurhomẹmro, o fo nẹ ọwan i hẹrokele ihworho akpọ na ra nyoma ifonu, ikọmputa, yanghene ekpeti ughe ha ẹga rẹn ihworho ri titiri-i. Ọrẹn, Ilele Kristi ezẹko ina sabu nyoma ekwakwa erana dje urhomu vwe ekrun aye ọrhẹ igbehian ri mai kẹrẹ aye. Ọrẹn, ihworho buebun uvuẹn akpọ na, a ha ifonu, ikọmputa, yanghene ekpeti ughe ruiruo izede rọ sọre, nyoma aye a hẹrokele ihworho rẹ aye i vwe rhe. Aye a ghwọghọ ọke buebun ni ifoto ihworho ri titiri jeghwai se iyẹnrẹn kpahen aye, nyoma ekwakwa erana. Ọrẹn, imwofẹn ọ havwiẹ ra na ghwọghọ ọke rhẹ ekwakwa ri  vwe fiemru. Olele Kristi ọnọ sabu rha kparoma orhianẹ ihworho buebun i vwo ẹguọlọ kpahen ekwakwa ro fi rhẹ aphẹrẹ, ọnọ ji sabu tuekwẹre erhe vwo ẹguọlọ kpahiẹ-ẹn. Roro kpahen ọnana, orhianẹ ọnyikọ Paul, Aquila ọrhẹ Priscilla i havwiẹ ọke ọnana, aye ina ghwọghọ ọsoso ọke aye rhẹ owian rẹ aye ine fi ekwakwa rhẹ aphẹrẹ nyoma ifonu yanghene ikọmputa aye, yanghene lele ihworho ri vwa ha uvuẹn ukoko na ru igbehian? Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene i Paul o fioma rhẹ owian ẹmro na eghwoghwo. Baibol na ọ jeghwai ta rẹn ọwan taghene Priscilla ọrhẹ Aquila i ha ọke aye e yono awọrọ kpahen oborẹ ọ ha uvuẹn i Baibol na. (Acts 18:4, 5, 26) Ọwan ina sabu nọ oma ọwan, ‘Mia kẹnoma rẹn uruemru ra ha ẹga rẹn ihworho ri titiri? Mia ghwọghọ ọke rhẹ ekwakwa ri vwe fiemru?’—Se Ephesians 5:15, 16.

18, 19. Marhẹ wu ne ru hẹrokele i Josiah?

¹⁸ Uvwrọmọ ọgbọreva ọrẹ Hezekiah, rẹ odẹ ye orhiẹ Josiah, o brorhiẹn rọ nọ nyalele ekama i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen. (2 Chron. 34:31) Ọke rọ ha uphuphẹn, no yono kpahen Osolobrugwẹ i David, ọke ro te ẹgbukpe 20, nọ ghwọghọ ọsoso ema ri ha uvuẹn Judah. (Se 2 Chronicles 34:1-3.) Josiah ọ nyalele ekama Osolobrugwẹ ghwẹ Irodje buebun ri sunrun uvuẹn i Judah. Ọke rẹ Orodje Josiah ọ mẹrẹn jeghwai se kpahen oborẹ urhi Moses ọ tare, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nẹ ọye ọ ga Osolobrugwẹ izede ro fiotọre. Nọ ha urhebro rẹn awọrọ nẹ aye ha ẹga rẹn i Jehova. Fọkiẹ ọrana, emọ Israel ni ha ẹga rẹn i Jehova ọsoso ọke Orodje Hezekiah o sun.—2 Chron. 34:27, 33.

¹⁹ O fori nẹ iphuphẹn i yono kpahen i Jehova nẹ ọke emọvwerhe aye rhe, jerẹ oborẹ Josiah o ruru. Ọkezẹko, Orodje Manasseh rọ ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe, o yono Josiah kpahen arodọmẹ Osolobrugwẹ. O fori nẹ iphuphẹn i hẹrokele Josiah nyoma aye ina nekpẹn userhumu mie ihworho ri kpako ne uvuẹn ukoko na ọrhẹ ekrun aye, neneyo aye i ta rẹn iphuphẹn na kpahen oborẹ Jehova o ru harẹn aye ne. Ọ jeghwai fo nẹ ọwan i karorhọ taghene Eyaya ọfuanfon na ri Josiah o seri, yọ lẹrheriẹ kpare idjaghwẹ ro serhọ. Ọwan erhe se i Baibol na, ono toroba omamerhomẹ ọwan jeghwai lẹrhẹ ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, ọrana nẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan ha userhumu rẹn awọrọ nẹ aye i rhe Osolobrugwẹ. (Se 2 Chronicles 34:18, 19.) Ọwan erhe yono i Baibol na, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ru riaro rhọ uvuẹn ogame i Jehova, jerẹ oborẹ i Josiah o ruru.

20, 21. (a) Me yẹ Irodje ẹne rẹ ọwan i yono kpahen na i ruru? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Wu yono emru nẹ oborẹ Irodje ẹne ri sun Judah, i ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu aye? Aye i vwo omwemẹ rẹ aye ina nyalele urhi Jehova rhẹ ọsoso ọmudu aye. Aye i ru ọhọre i Jehova ọke ephian. Aye i tobọ ru ọhọre i Jehova udabọ ẹkparehaso ọgbogbanhon. Ọrọ maido, aye i ga i Jehova nẹ ẹhẹn rhe.

²¹ Jerẹ oborẹ ene yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, Irodje ẹne rẹ ọwan i yono kpahen na i ji ru sọ ọkezẹko. Udabọ ọrana, Jehova o nirien taghene aye i ga riẹ rhẹ ọsoso ọmudu aye. Ọwan ji ihworho re vwa gba. Jehova orho ni ọwan so, ọnọ ta taghene ọwan a ga ye rhẹ ọsoso ọmudu ọwan? Jene yono kpahen ẹmro ọnana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.