1, 2. Mesoriẹ o fo ne roro kpahen idje Irodje ẹne ri suẹn i Judah?

WU RHA mẹrẹn ohworho rẹ otọre ọ kpọ se uvuẹn izede rẹ are awanva a nya, wu dabu ni otọre sua wu ki nya ekete na vrẹn? Erhe roro kpahen orusọ awọrọ, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn orusọ aye. Ọnana o ji sekpahen ogame ọwan a harẹn i Jehova. Ọwan ina sabu yono ekwakwa buebun nẹ orusọ awọrọ, tobọ te iyẹnrẹn ihworho ra ya rhẹ i Baibol na.

² Irodje ẹne ri suẹn i Judah re yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na, i ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu aye. Udabọ ọrana, aye i ru sọ ọkezẹko. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn aye? Marhẹ ọwan ine ru kẹnoma rẹn orusọ aye? Ọwan i rhe roro kpahen idje enana, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹn erere nẹ oborẹ a ya rhẹ i Baibol na fọkiẹ ọkpọvi ọwan.—Se Romans 15:4.

3-5. (a) Dedevwo Asa ọ ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen, ebẹnbẹn ọgo yọ dẹrughwaroghwu? (b) Me yọ lẹrhẹ Asa hẹroso ituakpọ ọke rẹ Baasha ọ kparehaso i Judah?

³ Jene yono kpahen Orodje Asa, na jeghwai mẹrẹn oborẹ i Baibol na ono ru hobọte akpenyerẹn ọwan. Asa ọ hẹroso i Jehova,  ọke isodja Ethiopia ri te 1,000,000, a rhe me lele i Judah wọnrọn; ọrẹn, Asa ọ hẹroso i Jehova ọke i Baasha ro rhiẹ Orodje Israel ọ gbogba kinhariẹ i Rama-ah. (2 Chron. 16:1-3) Ọke ọrọrọ, Asa nọ ji hẹroso ẹghwanren ọnẹyen nyoma ọ djẹ ufan rẹn Orodje Ben-hadad ro suẹn Syria, neneyo aye i sabu kwomakugbe kparehaso Orodje Baasha. Asa o fikparobọ? Baibol na nọ tare: “Ọke i Baasha o rhon kpahiẹn, ogege nọ dobọji ẹbọn i Ramah, nọ sẹrerhumuji owian na.” (2 Chron. 16:5) Asa ọnọ sabu rhe roro taghene ẹghwanren ọnẹyen ọ wian riẹn ọke ọrana.

⁴ Ọrẹn, marhẹ i Jehova o ni oborẹ Asa o ruru na rhọ? Osolobrugwẹ no dje ọmẹraro ọnẹyen re se Hanani nọ yọ ghwọghwu Asa, nime ọ hẹroso i Jehova-a. (Se 2 Chronicles 16:7-9.) Hanani nọ ta rẹn Asa taghene nẹ ọke ọrana nyarhẹn, agbamwa erọrọ ni na rha kparehasuiẹ ọke ephian. Dedevwo, Baasha ọ dobọ ẹbọn Ramah ji, ọrẹn, egbamwa erọrọ ni kparehaso Asa ọrhẹ ihworho ẹnẹyen ọsoso ọke ro sun.

⁵ Jerẹ oborẹ e yonorin uvuẹn uyono rọ vrẹnren na, Osolobrugwẹ o ni ọmudu Asa so, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Asa ọ ga riẹ rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen. (1 Ki. 15:14) Osolobrugwẹ nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ogame Asa ọ ha riẹn o fiotọre. Ọrẹn, Asa o rhiẹromẹrẹn oborẹ o nẹ erhumu orhienbro ọnẹyen rhe. Ukperẹ Asa ọnọ hẹroso i Jehova, me yọ lẹrheriẹ hẹroso Ben-hadad ọrhẹ omayen ọke ri Baasha ọ kparehasuiẹ? Ọkezẹko, Asa o rorori taghene ọrhọ hẹroso isodja i Ben-hadad ọrhẹ ẹghwanren ọnẹyen, ono rhomu ghwẹ ọrẹ ọnọ hẹroso i Jehova. Habaye, ọkezẹko, Asa ọ ji hẹroso ituakpọ fọkiẹ urhebro rẹ awọrọ i yẹriẹ.

6. Me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ orusọ Asa? Dje udje yi.

⁶ Me yẹ ọwan i yono nẹ udje Asa? Kerhirhiẹ kẹrhirhiẹ rẹ ọwan i dẹrughwaroghwu, o fori nẹ ọwan i hẹroso i Jehova. Ọrẹn, me yẹ ọwan ine ruo, orhianẹ ọwan i dẹrughwaroghwu orhienbro ezẹko uvuẹn akpenyerẹn ọwan? Ọwan ina hẹroso oma ọwan nyoma ọwan ine ru ekwakwa oborẹ ọwan i guọleriẹ rhọ? Gbinẹ ọwan ina ha uruemru-urhi Baibol na ruiruo, no djephia taghene ọwan i hẹroso i Jehova? Jerẹ udje, ọkezẹko ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ekrun ọnọ a kparahasuọ. O fori ne wu nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu ọrhẹ ọkpọvi wẹn uvuẹn erhirhiẹ ọrana. Orhianẹ e le ruo nẹ iruo, ọrẹn, wa ji mẹrẹn iruo ọrọrọ-ọ, me wu ne ruo? Orhianẹ we lele ohworho rọ guọlọ ha owẹwẹ iruo tẹmro, wu na ta riẹn kpahen ọke we riẹ uyono kọkprughwre kọkprughwre? Kerhirhiẹ kerhirhiẹ ọwan i havwọ, o fori na ha ẹmro ọbo ijoro na ruiruo: “Ghorien edamẹ enọ vwe i Jehova, ne wu hẹrosuiẹ, ọye nẹ ọnọ kpahenrhọ ha wẹn.”—Ps. 37:5.

7, 8. Orusọ ego yi Jehoshaphat o ruru, me yo nẹ erhumie rhe? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁷ Me yẹ ọwan i yono nẹ udje ọmọ Asa rẹ odẹ ye orhiẹ Jehoshaphat? Ọye o vwo omamọ iruemru irhorhomu. Nime ọ hẹroso i Jehova, no ru ekwakwa irhorhomu buebun. Udabọ ọrana, o ji brorhiẹn ri sọre. Jerẹ udje, dedevwo Ahab ohworho rọ sẹrerhumuji ogame i Jehova, Jehoshaphat o ru ẹkwaphiẹrhotọre nẹ ọmọyen ọhworhare ọ rọnmọ ọmọ ọgbọtọ Ahab ro rhiẹ Orodje Israel. Udabọ orhetio rẹ ọmẹraro Micaiah ọ yẹ Orodje Jehoshaphat, o ji kwomakugbe Ahab haso agbamwa Syria. Jehoshaphat ọ joma hwu rhẹ uvweri ọrana. Ọke oru, nọ ghwẹrioma riẹ Jerusalem. (2 Chron. 18:1-32) Omarana, ọmẹraro Jehu nọ nọriẹn: “Evwọkon yo fori ne wu ha userhumu riẹn? Habaye, ihworho ri vwo utuoma kpahen i Jehova yo fori ne wu vwo ẹguọlọ kpahen? Fọkiẹ  ọnana, Jehova ọ tuekwẹre kpahuọn.”—Se 2 Chronicles 19:1-3.

⁸ Orodje Jehoshaphat o yono emru nẹ oborẹ ọ phia riẹn rhẹ Ahab uvuẹn uvweri, ọrhẹ ọke Jehu ọ ha orhetio riẹn? Ọ họhọre taghene o yono emru-u, dedevwo Jehoshaphat o vwo oruru rọ nọ nyalele irhi Jehova. Ọgbọrọrọ, Jehoshaphat no kwomakugbe Ahaziah ro rhiẹ ọmọ Ahab, rọ jeghwai sẹrerhumuji ẹga i Jehova ne. Aye awanva ni bọn ọkuna ọduado, ọrẹn ọkuna na no rhueri. Aye arha sabu haye ru oborẹ aye a guọlọ haye ruẹ bi na-a.—2 Chron. 20:35-37.

9. Marhẹ yẹ orharhere okugbe o ru hobọte akpenyerẹn ọwan?

⁹ Rẹ ọwan e se kpahen ikuegbe i Jehoshaphat ne na, o fori no mwu ọwan dabu ni akpenyerẹn ọwan so. Izede ọgo? Baibol na ọ tare taghene Jehoshaphat omamọ Orodje. O ru oborẹ orhomurun jeghwai ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen. (2 Chron. 22:9) Ọrẹn, orharhere okugbe, o biomu omamọ uruemru ro vwori. Karorhọ oborẹ ọbe i Proverb ọ tare: “Ohworho rọ nyalele ọvwẹghwanren ọnọ ghwanren, ọrẹn, ohworho ro lele ẹkpa ruẹ kugbe ọnọ rioja.” (Prov. 13:20) Nime Jehoshaphat o kwomakugbe Ahab, nọ joma suẹ uhwu riẹn. Inyenana, ọwan i vwo omwemẹ ra na ta rẹn awọrọ kpahen i Jehova. Ọrẹn, o fori na kẹnoma rẹn onyerẹnkugbe kpẹkpẹnkpẹn rhẹ ihworho ri vwa ga i Jehova, neneyo aye i je rhe ti ọwan ni ogame i Jehova.

10. (a) Me yẹ ihworho ra guọlọ ohworho aye ina rọnmọ ina sabu yono nẹ udje i Jehoshaphat? (b) Me yo fori na karorhọ ọwan i rha dẹrughwaroghwu orharhare okugbe?

¹⁰ Me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn Jehoshaphat? Olele Kristi ọnọ sabu vwo ẹguọlọ kpahen ohworho rọ vwọ ga i Jehova, ọnọ sabu rhe roro taghene ọ sabu mẹrẹn omamọ ohworho rọ nọ rọnmọ uvuẹn ogame i Jehova-a. Olele Kristi ọnọ ji sabu dẹrughwaroghwu ọhiẹn ro nẹ obẹ ekrun ọnẹyen sa nọ rọnmọ bọmọke ọke orọnmo ọnọ vrẹn yen. Habaye, ezẹko ina sabu roro jerẹ Omizu ọmase owu rọ tare: “A maren ọwan neneyo ọwan i dje ẹguọlọ phia, na jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen ọwan.” Me yo fori nẹ Olele Kristi o ru uvuẹn erhirhiẹ enana? Olele Kristi orho roro kpahen udje Jehoshaphat ọnọ sa ye erhumu. O ji fo nọ hẹroso ọkpọvi ro nẹ obẹ i Jehova sa. (2 Chron. 18:4-6) Ọrẹn,  me yọ phiare ọke i Jehoshaphat o kwomakugbe Ahab ro vwo vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova? Manẹ i Jehoshaphat ọ karorhọ taghene ukẹro i Jehova o ni ekete ephian no dje omẹgbanhon ọnẹyen rẹn ihworho ri ha ọsoso ọmudu aye ga ye. Inyenana, Jehova o ji ni ekete ephian no dje omẹgbanhon ọnẹyen rẹn ihworho ra ha ọsoso ọmudu aye ga ye. (2 Chron. 16:9) Jehova o vwẹruọ erhirhiẹ ọwan i dẹrughwaroghwu, o ji vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. O mwuruon ẹro taghene i Jehova ọnọ sabu yọ ohworho ro no vwo ẹguọlọ kpahuọn jeghwai rhiẹ ugbehian ọnọ izede ro fori? O fori no mwuẹro taghene ọke na orho te ono ru te omaran!

11, 12. (a) Marhẹ yi Hezekiah o ru dje oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọnẹyen phia? (b) Mesoriẹ i Jehova ọ vwọ tuekwẹre kpahen Hezekiah?

¹¹ Oborẹ ọ phia rẹn Hezekiah o sekpahen ọmudu na. Uvuẹn erhirhiẹ owu, Jehova no dje oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu Hezekiah phia. (Se 2 Chronicles 32:31.) Ọke Hezekiah o kpomu omamọ, Osolobrugwẹ nọ yẹriẹ oka ro djephia taghene omayen ono serhọ. Jehova o rurie nẹ ophie oghwa ye ọ ghwẹrioma. Ọke oru, ihworho re sun i Babylon ni dje inyikọ riẹ Jerusalem ya nọ kpahen oka na. (2 Ki. 20:8-13; 2 Chron. 32:24) Ọke Hezekiah ọrhẹ inyikọ na ọvo a havwiẹ, Hezekiah no dje oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọnẹyen phia. Hezekiah no dje ọsoso oborẹ ọ ha uvuẹn oghwa efe na rẹn inyikọ ri nẹ i Babylon rhe na. Irueruo ọnana o dje oborẹ ọ ghini ha uvuẹn ọmudu Hezekiah phia.

¹² Baibol na ọ ta rẹn ọwan oborẹ ọsoriẹ Hezekiah ọ kparoma-a. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene fọkiẹ efikparobọ ri Jehova ọ yẹriẹ sekpahen isodja Assyria yanghene fọkime i Jehova a ha izede igbevwunu simi emiamo ọnẹyen. Ọnọ ji sabu rhirhiẹ taghene fọkiẹ efe buebun ro vwori. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, Hezekiah ọ kparoma nime o dje ọdaremẹro phia fọkie ekwakwa irhorhomu ri Jehova o ru riẹ-ẹn. Ọrana ọ miamoma omamọ. Dedevwo, Hezekiah ọ tare uvuẹn ẹrhomo taghene ọye ọ ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnẹyen, ọrẹn, Hezekiah o ji ru oborẹ ọsọre uvuẹn erhirhiẹ ezẹko. Ọrẹn, ọke oru, Hezekiah nọ homariotọre rẹn i Jehova, fọkiẹ ọrana, Jehova ọrhọ tuekwẹre kpahiẹn ọrhẹ ihworho yi-i.—2 Chron. 32:25-27; Ps. 138:6.

13, 14. (a) Erhirhiẹ ego yi na sabu lẹrhẹ ọwan kparoma? (b) Me yẹ ọwan ine ru orhianẹ e jiri ọwan fọkiẹ oborẹ ọwan i dabu rhe ru?

¹³ Erere ego yẹ ọwan ina mẹrẹn, ọwan i rhe se jeghwai roro kokodo kpahen ikuegbe Hezekiah? Karorhọ taghene ogege i Jehova o fi Sennacherib kparobọ jeghwai simi emiamo Hezekiah hin, Hezekiah nọ kparoma. Omarana, ọwan i rha dabu ru emru yanghene ne jiri ọwan fọkiẹ oborẹ ọwan i dabu ru, me yẹ ọwan ine ruo? Jerẹ udje, ọkezẹko, Omizu ọhworhare ọ dabu ghwọghọ ọke mwuegbe ẹmro jeghwai haye phia uvuẹn obaro ihworho buebun. Ihworho buebun ne jirie fọkiẹ ẹmro na. Marhẹ yọ nọ kpahenrhọ ujiri ọrana lele?

¹⁴ Erhe jiri ọwan, o fori na ha ẹmro i Jesu ọnana ruiruo: “Are i rha wian owian ra yẹrẹ are hin, are i gba ta: ‘Ame evrẹn ri vwe fiemru owuorowu. Oborẹ ame i ruru na, yẹ oborẹ o fori taghene ame i ru.’ ” (Luke 17:10) Ọgbọrọrọ, ọwan ina sabu yono nẹ udje Hezekiah. Hezekiah o vwo uruemru omẹkpare nime, o vwo ọdaremẹro kpahen ekwakwa irhorhomu i Jehova o ru rie-ẹn. Ọwan i rha dabu roro kpahen oborẹ i Jehova o ru rẹn ọwan, ọnọ sa ọwan erhumu kẹnoma rẹn ekwakwa i Jehova o vwo utuoma kpahen. Ọwan ina ji sabu ta rẹn awọrọ kpahen ekwakwa i Jehova o ru rẹn ọwan. Jehova ọ yẹrẹ ọwan i Baibol na ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon na nọ ha userhumu rẹn ọwan.

15, 16. Me yọ lẹrhẹ i Josiah hwu?

¹⁵ Ọrọkẹta, me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn Orodje Josiah? Jene roro kpahen oborẹ ọsoriẹ o hwu. (Se 2 Chronicles 35:20-22.) Ọke owu, Josiah nọ kpare owọnren bru Orodje Necho ro sun Egypt, dedevwo Orodje na ọ ta riẹn taghene ọ vwọ kpare owọnren brie sa-a. Baibol na ọ tare taghene ẹmro Orodje Necho i nẹ unu i Jehova rhe. Mesoriẹ i Josiah o yo lele Orodje na wọnren? Baibol na ọ ta rẹn ọwan oborẹ ọsoriẹ-ẹ.

¹⁶ Marhẹ i Josiah ono ru rhe taghene ẹmro i Necho i nẹ unu i Jehova rhe? Manẹ i Josiah ọ sabu nọ i Jeremiah ro rhiẹ ọmẹraro i Jehova. (2 Chron. 35:23, 25) Ọrẹn, Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene i Josiah o ru omara-an. Habaye, Necho o yo fiuvweri rhẹ ẹkwotọre i Carchemish. Ọye ọ vwọ sa me fiuvweri rhẹ Jerusalem ri Josiah o suẹ-ẹn. Necho o phien odẹ Osolobrugwẹ yanghene ihworho i Jehova-a. Fọkiẹ ọrana, no rhiẹ oborẹ ọsọre ri Josiah ono yo lele Necho fiuvweri. Ọwan ina ji sabu yono emru nẹ ọnana rhe? Ee, ọwan i rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, o fori ne roro kpahen ukẹro i Jehova ọ ha ni erhirhiẹ na.

17. Orhianẹ ọwan i dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, marhẹ yẹ ọwan ine ru sabu kẹnoma rẹn aruo orusọ i Josiah o ruru na?

¹⁷ Ebẹnbẹn i rha homaphia, o fori nẹ ọwan i ha iruemru-urhi Baibol ri sekpahen erhirhiẹ na ruiruo. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, o fori na nekpẹn ọkpọvi mie ekpako ukoko. Ọkezẹko, ọwan i dabu roro kpahen oborẹ ọwan i rhe kpahen erhirhiẹ na, jeghwai se ẹbe ukoko na ne. Ọnọ ji sabu vwo iruemru-urhi Baibol na erọrọ rẹ ọkpako ukoko ọnọ sabu sa ọwan erhumu vwẹruọ ye. Jerẹ udje, Omizu ọmase ọnọ sabu rhe taghene owian ro te Ilele Kristi ephian yẹ aye ine ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. (Acts 4:20) Ọrẹn, gbe rorie taghene omizu ọmase na o mwuegbe ro no riẹ aghwoghwo, ọrẹn, esa ye ro vwo rhiẹ Oseri Jehova ọ guọlọre taghene ọ daji oghwa ẹdẹ ọrana. Esa ye ọ tare taghene ọ guọlọre nẹ aye awanva i ghwọghọ ọke kugbe ẹdẹ ọrana. Omizu ọmase na ọnọ sabu roro kpahen uruemru-urhi Baibol rọ tare taghene o fori na họghọ rẹn Osolobrugwẹ ghwẹ ọnyakpọ. (Matt. 28:19, 20; Acts 5:29) Ọrẹn, o ji fo nọ karorhọ taghene o fori nọ họghọ rẹn esa ye jeghwai vwo uruemru re roro te. (Eph. 5:22-24; Phil. 4:5) Omizu ọmase na ọnọ sabu nọ omayen, ‘Esa mẹ ọ kparahaso owian aghwoghwo na ọke ephian, gbinẹ emru yọ lẹrheriẹ da mẹ obọ ji ẹdẹ ọrana ọvo?’ O fori ne vwo ẹhẹn ro serhọ ra mẹriẹn taghene ọwan a damoma re ne ru ọhọre Osolobrugwẹ jeghwai vwo ẹhẹn obrorhiẹn ro serhọ.

18. Marhẹ ọwan ine ru sabu mẹrẹn erere nẹ idje Irodje ẹne erana re yono kpahen na?

¹⁸ Ra mẹriẹn taghene ọwan a gba na-a, ọwan ina ji sabu ru aruo orusọ rẹ Irodje erana i ruru na. Ọwan ina sabu (1) hẹroso ẹghwanren ituakpọ, (2) vwo orharhere okugbe, (3) kparoma, yanghene (4) brorhiẹn ọrẹn ọwan e ji rhe oborẹ ọhọre i Jehova ọ havwọ-ọ. O rhiẹ emru omamerhomẹ, ra mẹriẹn taghene i Jehova ọ mẹrẹn oborẹ orhomurun uvuẹn oma ọwan, jerẹ oborẹ ọ ji mẹrẹn oborẹ orhomurun uvuẹn oma Irodje ẹne erana. Jehova o rheri taghene ọwan i vwo ẹguọlọ kpahiẹn, o ji rhe taghene ọwan i guọlọ ga rhẹ ọsoso ọmudu ọwan. Omarana, nọ yẹrẹ ọwan idje buebun rẹ ọwan ina sabu yono mie, neneyo ọwan i je rhe ru sọ. Jenẹ ọwan i dabu roro kpahen idje enana jeghwai vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ i Jehova o ru rẹn ọwan ne!