1, 2. Mesoriẹ o fo ne yono awọrọ nẹ aye i ru riaro uvuẹn ukoko na?

JESU ọ ha eghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na karo. Ọ jeghwai yono ihworho rhiẹ ekpako ọrhẹ iyono. (Matt. 10:5-7) Dedevwo, Philip o fioma rhọ aghwoghwo na, o ji yono emọyen egbọtọ awan ẹne nẹ aye i rhiẹ ihworho re yono awọrọ mwidjẹn. (Acts 21:8, 9) Marhẹ uyono ọrana ọ ghanren te inyenana?

² Uvuẹn akpọ na ephian, ihworho re rhiabọ dede iyẹnrẹn esiri na e buẹnrhọ. O fori nẹ ihworho enana ri vwe ji bromarhame na i rhe ọghanromẹ uyono i Baibol omobọ. O ji fo ne yono aye, nẹ aye i ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na jeghwai yono awọrọ urhomẹmro na. O fori na ha urhebro rẹn imizu ehworhare ri ha uvuẹn ukoko na, nẹ aye i damoma mwuovwan aye ina ga uvuẹn ẹrhẹ idibo owian ọrhẹ ekpako. Nyoma ‘omamọ ọkpọvi,’ Ilele Kristi ri te edje ina sabu ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro ekpokpọ nẹ aye i ru riaro.—Prov. 4:2.

3, 4. (a) Marhẹ ọnyikọ Paul o ru surhobọ uyono i Baibol na mwu iruo Uvie ro vwo erere? (b) Na ki ha urhebro rẹn ihworho rẹ ọwan e yono nẹ aye i ru uyono i Baibol omobọ, me yẹ ọwan ine rhe ruẹ?

³ Marhẹ uyono i Baibol omobọ ọ ghanren te? A mẹrẹn ẹkpahenrhọ ye nẹ ẹmro i Paul ọ ya vwe Ilele Kristi uvuẹn Colossae. Ọrhọ ya: ‘Ame na nẹrhomo fọkiẹ are ọke ephian, jeghwai rẹ taghene are i vwo irherhe rọ gbare kpahen ọhọre [Osolobrugwẹ] uvuẹn ẹghwanren ọrhẹ erhefiotọre ekwakwa ẹhẹn, neneyo are sabu mwuovwan obaro i Jehova nẹ are sabu lẹrhẹ oma merhiẹn vuọnvuọn, rẹ are e ruẹ riaro uvuẹn omamọ owian jeghwai vwo irherhe rọ gbare kpahen Osolobrugwẹ.’ (Col. 1:9, 10) Irherhe rọ gbare ọrana, ọnọ ha userhumu rẹn Ilele Kristi erana nẹ aye i ‘sabu mwuovwan obaro i Jehova nẹ aye sabu lẹrhẹ oma merhiẹn vuọnvuọn.’ Ọnana ọnọ ha userhumu rẹn aye nẹ aye i sabu rhe ‘ruẹ riaro uvuẹn omamọ owian,’ maido uvuẹn owian aghwoghwo na. Nẹ Olele Kristi ọ sabu yono mwidjẹn, o fori no nya mwu ẹkwaphiẹrhotọre uyono i Baibol omobọ. O fori nẹ ọwan i ji ha userhumu rẹn ihworho rẹ ọwan a ha i Baibol yono nẹ aye i vwo uyono i Baibol omobọ.

⁴ Bọmọke ana ha userhumu rẹn ihworho mẹrẹn erere nẹ uyono i Baibol omobọ, o fori nẹ ọwan i vwo imwẹro taghene o ghini vwo erere. Itiọrurhomẹmro, o fori nẹ ọwan i vwo omamọ ẹkwaphiẹrhotọre uyono i Baibol omobọ. Omarana, ana sabu nọ oma ọwan: ‘Erivwoghwa i rha tẹmro ri vwe serhọ rhẹ oborẹ i Baibol na ọ tare yanghene aye i rha nọ enọ egbogbanhon, mia ha i Baibol na kpahanrhọ rẹn aye? Mi rhe yono kpahen Jesu, Paul, ọrhẹ awọrọ ri vwo erhiorin uvuẹn iruo Uvie na, mie roro kpahen oborẹ erhiorin aye ọ hobọte ogame mẹ ren i Jehova?’ Ọwan ephian i guọlọ irherhe ọrhẹ urhebro ro nẹ Ẹmro Osolobrugwẹ rhe. Arha ta rẹn awọrọ kpahen erere ọwan a mẹrẹn uvuẹn uyono i Baibol omobọ, ọnọ lẹrhẹ aye fioma rhọ uyono i Baibol omobọ, jeghwai mẹrẹn erere nie rhe.

5. Marhẹ ọwan ine ru sabu ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro ekpokpọ nẹ aye i sabu vwo ẹkwaphiẹrhotọre uyono i Baibol omobọ?

⁵ Wu na sabu nọ: ‘Marhẹ mi ne ru sabu yono ohworho mia ha i Baibol yono no ru uyono i Baibol omobọ?’ Izede owu, ye wu ne dje riẹn oborẹ ono ru mwuegbe harẹn uyono na. Wu na sabu ta riẹn no se ekete ezẹko uvuẹn appendix ọrẹ ọbe What Does the Bible Really Teach? jeghwai ta riẹn no se ekete i Baibol ra hunute uvuẹn ọbe na. Ha userhumu riẹn no mwuegbe hẹrhẹ uyono ukoko, nọ sabu kpahenrhọ enọ. Ha urhebro riẹn no rho se Watchtower ọrhẹ Awake!, orhianẹ Watchtower Library yanghene Watchtower ONLINE LIBRARY ọ ha uvuẹn edjadjẹ ye, wu na sabu dje riẹn  oborẹ ono ru ha ye mẹrẹn ẹkpahenrhọ enọ ri sekpahen i Baibol na. Nyoma userhumu ọrana, ohworho we yono na, ọnọ sabu mẹrẹn erere nẹ uyono i Baibol omobọ ọnẹyen.

6. (a) Marhẹ wu ne ru sabu ha userhumu rẹn ohworho we yono nọ sabu vwo ẹguọlọ kpahen i Baibol na nẹ ẹhẹn rhe? (b) Me yẹ ohworho we yono ọnọ sabu ru orhianẹ o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen i Baibol na?

⁶ Itiọrurhomẹmro, a vwa gba ohworho se yanghene yono i Baibol na-a. Ukpomaran, jenẹ ọwan i nyoma ekwakwa ukoko i Jehova o tiobọnẹ, a ha userhumu rẹn ihworho ra ha i Baibol yono, nẹ aye i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen i Baibol na. Orho ru, ihworho re yono ri vwo omamọ ẹhẹn, ina sabu roro jerẹ ọbo ijoro na, rọ tare: ‘E ti kẹrẹ Osolobrugwẹ orhomurun mẹ. Mi ha Osunsuiensun rọ maido, Ọrovwori Jehova e ru azẹrhọ ọnẹmẹ.’ (Ps. 73:28) Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ohworho wa ha i Baibol yono ro vwo ọdaremẹro ọrhẹ omamọ ẹhẹn obrorhiẹn.

7. Marhẹ yi Jesu o ru yono idibo yi nẹ aye i rhiẹ ighwoghwẹmro iyẹnrẹn esiri na? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁷ Uvuẹn Matthew urhomu-ẹmro ọrẹ 10, a mẹrẹn ọkpọvi ri Jesu ọ harẹn inyikọ ye ikpereva. Ukperẹ ọnọ hunute ekwakwa ephian ukwọgbọ, nọ hunute ihwẹmro ezẹko kirighwo. ^[1] Inyikọ na i kerhọ ọke ri Jesu o yono aye oborẹ aye ine ru ghwoghwo izede ro serhọ. Aye ni riẹ owian aghwoghwo na. Nime aye i tẹnrovi ena i Jesu ọ ha ruiruo, aye ni rhiẹ ihworho re yono i Baibol na ri tẹn ona. (Matt. 11:1) Ọwan ina ji sabu yono ihworho rẹ ọwan e yono ne aye i jeghwai ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na mwidjẹn. Jene roro kpahen izede eva ra na sabu ha userhumu rẹn aye.

8, 9. (a) Marhẹ yi Jesu ọ tẹmro rẹn ihworho rọ mẹrẹnren uvuẹn iruo Uvie na? (b) Marhẹ ọwan ine ru sabu ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro ekpokpọ nẹ aye i sabu ghwoghwo jerẹ oborẹ i Jesu o ruru?

⁸ Lele ihworho tẹmro. Jesu o lele ihworho tẹmro kpahen Uvie na. Jerẹ udje, o ghwoghwo rẹn ọmase owu uvuẹn edje i Jacob rọ kẹrẹ amwa i Sychar. (John 4:5-30) Ọ jeghwai tẹmro rẹn Matthew Levi, ro toro osa urhomu. Iyẹnrẹn ra ya kpahen i Jesu ọ ta kpahen ẹmro ọrana ibiesuọn, ọrẹn Matthew ọ rhiabọ dede use i Jesu ro no rhiẹ odibo yi. Matthew ọrhẹ awọrọ i rhon ẹmro i Jesu ọ tare ọke ra riẹ orẹ uvuẹn oghwa i Matthew.—Matt. 9:9; Luke 5:27-39.

⁹ Ọke ọrọrọ, Jesu nọ tẹmro bọbọrọ rẹn Nathanael rọ ha orharherẹ ukẹro ni otu Nazareth. Omarana, Nathanael no wene iroro yi. No brorhiẹn ro no yono riaro kpahen oborẹ i Jesu onyẹ Nazareth na, o yono. (John 1:46-51) Omarana, no fori nẹ ọwan i yono ighwoghwẹmro ekpokpọ nẹ aye i sabu ghwoghwo rẹn ihworho uvuen izede rọ nọ merhen aye oma. ^[2] Oma ọnọ merhen ihworho rẹ ọwan i ha userhumu riẹn, aye i rha mẹrẹn oborẹ ihworho e rhiabọ dede ẹmro na fọkiẹ userhumu rẹ ọwan i yẹrẹ aye na.

10-12. (a) Marhẹ i Jesu o ru lẹrhẹ ihworho vwo omamerhomẹ kpahen iyẹnrẹn esiri na? (b) Marhẹ ọwan ine ru sabu ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro ekpokpọ nẹ aye i rhiẹ iyono i Baibol ri mwidjẹn?

¹⁰ Lẹrhẹ aye vwo omamerhomẹ kpahen ẹmro na. Ibiọke yi Jesu o vwori ro no ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Ọrẹn, ọ ha userhumu rẹn ihworho nẹ aye i vwo omamerhomẹ kpahen iyẹnrẹn esiri na. Jerẹ udje, Jesu o yono otu buebun, nyoma ọ ha owọ ru ibiukpe yi. Ọke ọrana, nọ ha izede igbevwunu ruie nẹ i Peter o mwu irherin buebun, nọ jeghwai ta riẹn: ‘Nẹ ọke ọnana nyarhẹn wu ne rhe mwu ihworho ekpokpọ.’ Me yo nẹ erhumu ẹmro ọrhẹ irueru i Jesu erana rhe?  Peter ọrhẹ igbehian yen ni ‘lọrẹ ewọ na ruotọre, nẹ aye i sẹrerhumuji kemru kemru, nẹ aye i nyalele [Jesu].’ —Luke 5:1-11.

¹¹ Nicodemus, ro rhiẹ ohworho rọ ga uvuẹn Sanhedrin, o vwo omamerhomẹ kpahen uyono i Jesu. Ọ guọlọ yono riaro rhọ, ọrẹn ofẹn o mwuie fọkiẹ oborẹ awọrọ ina ta orhianẹ o lele i Jesu tẹmro ọrẹ afiede. Jesu ọ vwọ tokpẹn ọke ọnẹye-en; Nicodemus no bru i Jesu nya uvuẹn ason, rẹ otu na a nyarhẹn ne. (John 3:1, 2) Uyono ọgo yẹ ọwan ina sabu yono nẹ iyẹnrẹn erana? Jesu o fi ọke rhotọre nọ sabu bọn esegburhomẹmro awọrọ gbanhon. Orho fo nẹ ọwan i ji fioma rhọ owian ẹrharhumu bru ọrhẹ uyono i Baibol rhẹ ihworho ri dje omamerhomẹ phia?

¹² Ighwoghwẹmro ekpokpọ ine ru riaro orhianẹ ọwan i lele rẹ aye wian kugbe uvuẹn iruo Uvie na. Ọwan ina sabu ha userhumu rẹn aye nẹ aye fi ihworho ri dje ibiẹ omamerhomẹ phia rhẹ ẹhẹn. A rha guọlọ ye yono erẹ ọwan a ha i Baibol yono, ana sabu ha ighwoghwẹmro ekpokpọ lele oma. Nyoma uyono ọrhẹ urhebro erana, ọwan na ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro ekpokpọ nẹ aye sabu lẹrhẹ ihworho vwo omamerhomẹ kpahen ẹmro na jeghwai vwo ihworho rẹ aye ine rhe yono. Aye ine ji yono oborẹ aye ine ru sabu rhe vwo edirin ọrhẹ erhiorin uvuẹn iruo Uvie na.—Gal. 5:22; mẹrẹn ekpeti na “ Erhiorin Ọ Ghanren Omamọ.”

13, 14. (a) Me wu yono nẹ udje ihworho uvuẹn Baibol na ri homakpahontọre fọkiẹ awọrọ? (b) Izede ego ye wu ne ru sabu yono ighwoghwẹmro ekpokpọ ọrhẹ iphuphẹn nẹ aye i sabu ha userhumu rẹn imizu re ha uvuẹn ukoko na?

¹³ Baibol na ọ hunute uphẹn re vwori re ne dje ‘ẹguọlọ imizu’ phia jeghwai rha ha userhumu rẹn owuowuọwan. (Se 1 Peter 1:22; Luke 22:24-27.) Jesu ọ ha i kemru kemru ro vwori, tobọ te arhọ ye gbodibo rẹn awọrọ. (Matt. 20:28) Dorcas ‘o ru omamọ irueru jeghwai tiobọnu ẹghẹlẹ arodọmẹ.’ (Acts 9:36, 39) Mary, omizu ọmase owu obẹ Rome, ‘ọ wianren omamọ’ fọkiẹ ihworho ri ha uvuẹn ukoko na. (Rom. 16:6) Marhẹ ọwan ine ru sabu ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro ekpokpọ nẹ aye i mẹrẹn ọghanromẹ ra na ha userhumu rẹn imizu ọwan ehworhare ọrhẹ emẹse?

¹⁴ Ilele Kristi ri te edje ina sabu se ighwoghwẹmro ekpokpọ lele oma ọke aye a kọn bru imizu re kpomẹ yanghene eri ho ne. Orho serhọ, emiọmọ ina sabu ha emọ aye lele oma riẹ onya erana. Ekpako ukoko ọrhẹ awọrọ ina sabu ha userhumu rẹn ihworho ri ho ne, nẹ aye i vwo emaren, jeghwai hẹrote oghwa aye. Uvuẹn izede enana, iphuphẹn ọrhẹ ighwoghwẹmro ekpokpọ ina sabu dje uruemru esiri phia harẹn awọrọ. Ọke ọkpako owu orho riẹ aghwoghwo, nọ vwẹriẹ nekpẹn imizu re ha uvuẹn ekete ro ghwoghwo na. Idama owu ro lele ọkpako na riẹ aghwoghwo, no yono oborẹ ọsoriẹ ono vwo ẹguọlọ kpahen imizu ri ha uvuẹn ukoko na.—Rom. 12:10.

15. Mesoriẹ o fo nẹ ekpako i dje ọdaremẹro kpahen e ru riaro ọrẹ imizu ehworhare uvuẹn ukoko na?

¹⁵ Ra mẹriẹn taghene i Jehova ọ ha ehworhare ru iyono uvuẹn ukoko na, nọ ghanren nẹ imizu ehworhare i tẹn ona oborẹ a tẹmro rẹn otu. Wu rhe rhiẹ ọkpako ukoko, wu na sabu kerhọ odibo owian ọrhọ ha ẹmro phia? Nyoma userhumu ọnọ, ọye ọnọ sabu ru riaro uvuẹn ena ọnẹyen no rhiẹ ohworho rọ ha ẹmro Osolobrugwẹ yono awọrọ izede ro mwidjẹn.—Neh.8:8. ^[3]

16, 17. (a) Ọdamẹ ọgo yi Paul o vwo kpahen e ru riaro ọrẹ Timothy? (b) Marhẹ yẹ ekpako ukoko ine ru sabu yono ihworho ri ne rhiẹ ekpako ukoko obaro na?

¹⁶ A guọlọ ekpako buebun uvuẹn ukoko  Ilele Kristi. Omarana no fori ne yono ihworho ri na wian owian na obaro na. Paul nọ tẹmro kpahen oborẹ ene yono ihworho enana lele ọke rọ ya vwe i Timothy: ‘Ọmọ mẹ, rhe vwo omẹgbanhon nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ rọ ha uvuẹn Kristi Jesu na; ọrhẹ nyoma ekwakwa wu rhon mie mẹ, rẹ ihworho i se oseri kpahen, tiobọnu ekwakwa enana harẹn ihworho ra hẹrosua, aye ni na jeghwai mwuovwan rẹ aye ine yono awọrọ.’ (2 Tim. 2:1, 2) Timothy o yono mie ọnyikọ Paul ọke ro lelie wian. Ọke ro ru, Timothy, nọ ha ena i Paul ruiruo uvuẹn iruo Uvie na ọrhẹ eghọn erọrọ uvuẹn ogame i Jehova.—2 Tim. 3:10-12.

¹⁷ Paul o vwo omwemẹ ro no yono i Timothy. Nọ ha i Timothy lele oma. (Acts 16:1-5) Ekpako ina sabu hẹrokele udje i Paul nyoma aye ina ha idibo owian lele oma ọke aye a kọn bru imizu na nya. Ekpako ina sabu ha uphẹn orana yono idibo owian nẹ aye i rhiẹromẹrẹn uyono, esegburhomẹmro, edirin, ọrhẹ ẹguọlọ ra guọlọ miẹ Ilele Kristi ri rhiẹ ekpako. Izede ọnana no toroba uyono ekpako ri na hẹrote ukoko Osolobrugwẹ.—1 Pet. 5:2.

18. Mesoriẹ o fo na tẹnrovi ọghanromẹ uyono ihworho uvuẹn ogame i Jehova?

¹⁸ Re ne yono awọrọ ọ ghanren omamọ nime a guọlọ ihworho ri ne rhiẹ iyono uvuẹn ogame i Jehova. Jesu ọrhẹ Paul i dabu dje omamọ udje re ne yono ihworho. Jehova ọ ji guọlọ ne yono idibo yi inyenana nẹ aye i sabu wian owian uvuẹn ukoko na. Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ ọwan uphẹn ra na ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro ekpokpọ, nẹ aye i ru riaro uvuẹn ukoko na. Ra mẹriẹn taghene akpọ ọnana o biomẹrhọ, uphẹn re ne ghwoghwo ọ jeghwai rhie firhọ, ọ yọ soriẹ uyono ihworho ọ ghanren jeghwai rhiẹ emru okpakpa.

19. Mesoriẹ o fo ne vwo imwẹro taghene omẹdamo ọwan re ne yono ihworho uvuẹn ogame i Jehova ono fikparobọ?

¹⁹ Itiọrurhomẹmro, uyono ọ ha ọke ọrhẹ omẹgbanhon. Ọrẹn, Jehova ọrhẹ Ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen ina hobọtua ọwan, jeghwai yẹ ọwan ẹghwanren na sabu yono ihworho. Ọma ọnọ merhen ọwan ọke ra mẹrẹn ihworho rẹ ọwan i ha userhumu riẹn a ‘wian gbanhan jeghwai fioma rhọ owian.’ (1 Tim. 4:10) Habaye, jenẹ owuowọnwan ọrhọ damoma ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova.