ỌKE mia ha uvuẹn ẹgbukpe 12, mi mẹrẹnvwrurhe taghene mi vwo emru ọghoghanren mi ne tiobọnu harẹn ihworho. Uvuẹn omẹvwa owu, omizu ọhworhare nọ nọren mẹ se mi guọlọ ghwoghwo. Ni mi kpahenrhọ riẹn: “Ee,” dedevwo mie ji ghwoghwo dẹ-ẹ. Ame ni riẹ aghwoghwo, omizu na nọ yẹre mẹ ẹbe ezẹko ri sekpahen Uvie Osolobrugwẹ. Nọ ta mẹ: “Wu ne ghwoghwo rẹn ihworho ri ha udumu ọrana, mi na wian obonẹ.” Ofẹn no mwu mẹ, ni mie nẹ oghwa riẹ oghwa, ọrẹ igbevwunu, ni mi ha ẹbe na ephian rẹn ihworho. Itiọrurhomẹmro, ihworho buebun i guọlọ oborẹ mie tiobọnẹ na.

E vwiẹre mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1923 uvuẹn amwa Chatham, Kent, England, mi jeghwai nyerẹn uvuẹn uvwre ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre. Uvweri Ọduado na, ọ nya mwu ive ro no ru akpọ na rhiẹ ekete ro rhomuru-un. Ẹhẹn eri vwiẹre mẹ i seriotọre fọkiẹ ilori ẹga i Baptist ra guọlọ erere omobọ. Ọke mia ha uvuẹn ẹgbukpe irhirin, izu mẹ no riẹ uyono yanghene ‘iklasi’ uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie erẹ emọ uyono i Baibol na, enana ye me rhe rhẹ Iseri Jehova. Omizu ọmase owu no yono ame i Baibol na ọrhẹ ọbe na The Harp of God. Oborẹ mi yonorin na o jeri mẹ omamọ.

Ọke mia ha uphuphẹn, oma ọ merhen mẹ ri mie tiobọnu ifiẹrorhọ nẹ ẹmro Osolobrugwẹ harẹn awọrọ. Dedevwo ọgbọ buebun mẹmẹ ọvo ya wian uvuẹn owian aghwoghwo na, mi jeghwai yono mie ihworho erọrọ mi lele wian. Jerẹ udje, ẹdẹ owu mẹmẹ ọrhẹ omizu ọhworhare ro rhiẹ omirẹghwa a ghwa idjighere riẹ aghwoghwo, ame ni mẹrẹn olori ẹga owu, ni mi tare, “Ọrana ẹvwe.” Omizu na nọ doghwẹji, nọ ta mẹ taghene mi lelie siyẹ orhan owu. Nọ nọren mẹ: “Ọrọmo yọ yẹruọ omẹgbanhon wu ne se ohworho ẹvwe? Jenẹ oma ọ merhen ọwan re ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, na nyajẹ ẹzenguon na rẹn i Jehova.” Mi yono kpahen omamerhomẹ rọ havwiẹ re tiobọnẹ uvuẹn ọke ọrana.—Matt. 25:31-33; Acts 20:35.

Omizu ọrọrọ ro rhiẹ omirẹghwa o yonirin mẹ taghene ne mi sabu mẹrẹn omamerhomẹ re tiobọnẹ, mi ne vwo edirin. Ane omizu ọrana o vwo utuoma kpahen Iseri Jehova. Ọke owu no seri mẹ riẹ oghwa ye ma riakpọ. Aniẹ nọ tuekwẹre omamọ nime o riẹ aghwoghwo, nọ ha ipakẹti iti e fiẹ ame. Ukperẹ ọnọ van ghwie, nọ rharhumu fi ipakẹti iti na rhẹ ekete ọ  havwọ bi, rhẹ aghọghọ. Ẹgbukpe ezẹko a nyavrẹn, nọ mẹrẹn erere nẹ edirin ọnẹyen rhe, ọke aniẹ o bromarhame rhiẹ Oseri Jehova.

Omwemẹ mi vwori mi na yẹ awọrọ ifiẹrorhọ kpahen obaro na, no kodo rhọ, mẹmẹ ọrhẹ izu mẹ ni bromarhamẹ uvuẹn ibiamo March 1940 uvuẹn Dover. Britain no lele Germany fiuvweri uvuẹn ibiamo September 1939, ọke ọrana mi ha uvuẹn ẹgbukpe 16. Uvuẹn ibiamo June 1940, ni mi mẹrẹn oduduru isodja ri ha uvuẹn imoto eduado ra ghwa vrẹn. Aye i simirhọ nẹ uvweri na, nime aye i zẹ ghwẹrioma. Mi mẹren riẹn taghene aye e vwo ifiẹrorhọ owuorowu-u, ni mi vwo omwemẹ mi na ta rẹn aye kpahen Uvie Osolobrugwe. Uvuẹn ẹgbukpe ọrana, nẹ aye tuẹn ibọmbu e doron uvuẹn Britain. Kason kason, mia mẹrẹn oduduru isodja i Germany ra nyavrẹn ekogho ame. Ughweghwe nọ vuọn ekete ephian, fọkiẹ ibọmbu re se totọre. Ame i rhe riẹ otafe urhiọke, ame na mẹrẹnvwrurhe taghene oghwa buebun i ghwọghwọ fughwẹ ne. Ni mi ma mẹrẹnvwrurhe taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yẹ ifiẹrorhọ mi vwori kpahen obaro na.

Uvuẹn ẹgbukpe 1941 yi mie ghini tuẹn owian rọ yẹ mẹ omamerhomẹ rhọ. Mia wian uvuẹn ekete ekuna e gbo rhọ uvuẹn Chatam, mie yono oborẹ a kwaphiẹ jeghwai kanren ekuna, ọnana uphẹn ọduado ro vwo erere omamọ. Iseri Jehova i rheri taghene o fo nẹ Ilele Kristi i wọnrọn haso agbamwa ọrọrọ-ọ. Uvuẹn ẹgbukpe 1941 ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene o fo nẹ ame wian uvuẹn ikọmpini ro ru ekpọghọ-ọ. (John 18:36) Ra mẹriẹn taghene ekete ekuna e gbo rhọ na, o ru ekuna ra kpare ekpọghọ uvuẹn obotọre ame, ni mi tiobọnu iruo na jeghwai fioma rhẹ iruo ọkobaro. Ekete mie kiki wian, yẹ amwa re se Cirencester, ọnana amwa orhorhomu omamọ ro vwo igbenu ekokomo buebun.

Ọke mie te ẹgbukpe 18, ne mwurun mẹ riẹ ekanron, nime mie kwe wian owian isodja-a. Ofẹn o mwurun mẹ omamọ ọke a karẹn ighwẹ ekanron na, na nyaje mẹ vwo. Ọrẹn, ihworho erọrọ ri ha uvuẹn ekanron na ọrhẹ era hẹrote ekanron na, na nọ mẹ oborẹ ọsoriẹ mia ha avwaye, rhẹ omamerhomẹ ni mi ghwogho harẹn aye.

Ọke re tiobọnu mẹ, ne djeri mẹ ya homaba Leonard Smith * ye ghwoghwo uvuẹn amwa sansan uvuẹn ẹkwotọre ame re se Kent. Uvuẹn ẹgbukpe 1944, oduduru ẹropleni ne dorẹn ibombu ruẹ ẹkwotọre ame na. Ibọmbu otu Europe ọrhẹ ibọmbu otu London a dan vrẹn amwa ame e rhirhiẹ na.  Ibọmbu erana a guan jerẹ ahon. Ofẹn ọ havwiẹ omamọ, nime wu rhe rhon edon ibọmbu na, nu we rhe taghene ibọmbu na ọnọ sabu se phẹrẹkpẹ. Ame e lele esa ọrhẹ ane kugbe emọ aye awansa yono i Baibol na. Ọkezẹko, ame e siyẹ obotọre imẹdjẹ ra ha iteru ru, neneyo oghwa na ọrhọ se, ekrun na ina sabu simirhọ. Ọke oru, aye ephian uvuẹn ekrun ọrana ni bromarhame.

Rẹ uvweri na o hin, ni mi wian owian ọkobaro ẹgbukpe eva uvuẹn Ireland. Ame e ji rhe oborẹ Ireland o ru vẹnẹ England ọke ọrana-a. Ame ne nẹ oghwa riẹ oghwa nekpẹn ekete ame ine rhirhiẹ, ame na ta taghene ame imishọnari, ame ni jeghwai tiobọnu ẹbe harẹn ihworho uvuẹn izede. Ọrana emru “ẹkpa” re ne ru uvuẹn ẹkwotọre rẹ otu Catholic i vuọnren! Ọke rẹ ọhworhare owu o zonzon mẹ, ni mi brenu rẹn olọkpa owu, rọ tare: “Shuo, me wu fiẹrorhọ bi?” Ame e ji rhe omẹgbanhon rẹ ilori ẹga na i vwori-i. Aye e le ihworho nẹ iruo orhianẹ aye i ha ẹbe ame, aye ni jeghwai le ame nẹ oghwa ame e rhirhiẹ.

Ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene ame i rha kwa riẹ amwa ọrọrọ, o fori nẹ ame i kiki ghwa idjighere riẹ ekete oseseri, jeghwai riẹ aghwoghwo uvuẹn ekete olori ẹga ọrọrọ ọ havwọ. Ọke oru, ame ne ghwogwho rẹn ihworho ri kẹrẹ ame. Uvuẹn amwa re se Kilkenny, ame i lele idama owu yono ọgbọ esa uvuẹn ọkprughwre owu, dedevwo ihworho i kparehasuiẹ. Mi mẹrẹn omamerhomẹ ọke mie lele ihworho yono urhomẹmro i Baibol na, ni mi brorhiẹn mi ne riẹ isukuru imishọnari re se Watchtower Bible School of Gilead.

Ọke uyono ibiamo isiorin na o hin uvuẹn New York, ne dje ame awan ẹne ri ruotọre nẹ isukuru i Gilead na riẹ amwa ekokomo re kẹrẹ urhie ọduado i Caribbean. Uvuẹn ibiamo November 1948, ame ni ruẹ owọ ame re se Sibia, e nẹ New York City. Mia ji ruẹ owọ dẹ-ẹ, oma ọ merhenren mẹ omamọ. Gust Maki ro rhiẹ owuọwan usuẹn ame, ọwena owọ ẹghwa. Ọye yo yono ame ekwakwa ezẹko kpahen owọ na, jerẹ oborẹ a kpare ewun owọ na rierun jeghwai riotọre, oborẹ a ha i kọmpasi wian lele, ọrhẹ oborẹ a wọnrọn hasuẹ aphẹrẹ na. Gust yọ ghwa okuna na ẹdẹ 30, nyavrẹn ogiribo re mwofẹn, ame i ki te Bahamas.

Ọke ame e ghwoghwo ibiamo ezẹko uvuẹn amwa ekokomo ọrẹ Bahamas ne, ame ni ghwa riẹ amwa erọrọ ri kerabọ te iroko 500 (800 km), amwa ri kẹrẹ Puerto Rico jeghwai joma kerabọ te Trinidad. Uvwre ẹgbukpe isiorin, ame i ghwoghwori uvuẹn amwa ri havwọ kologho, rẹ Iseri Jehova i vwa havwọ. Ọkezẹko, ọsoso ọkprughwre ẹne, ame i vwa sabu ya iyẹnrẹn vwe ihworho-o, aye i vwa ji sabu dje iyẹnrẹn vwe ame-e. Ọrẹn, oma ọ merhenren ame rẹ ame e ghwoghwo ẹmro i Jehova uvuẹn amwa ekokoma enana rẹ urhie o kinhariẹ na!—Jer. 31:10.

Ọke ame a ruotọre nẹ owọ na, ihworho ri ha uvuẹn amwa na, na tẹnrovi ame, ihworho ne koko nẹ aye sabu rhe aruo ihworho rẹ ame i havwọ. Ezẹko a ji mẹrẹn oyibo yanghene aruo owọ ame na dẹ-ẹ. Ihworho ri ha uvuẹn amwa na i rhe i Baibol na omamọ. Ọgbọ buebun aye a yẹ ame irherin ekpokpọ, ipiẹ, ọrhẹ isaghwẹ. Owọ ame na ọ kamoron omamọ, ibiẹ ekete yọ havwiẹ rẹ ame ine semerhẹn, sere emaren, jeghwai fọnrhọn iwun, ọrẹn oma ọ ji merhen ame.

Ame i rha gban owọ na rhọ, ame ne ghwoghwo rẹn ihworho ọsoso ẹdẹ na. Ame a ta rẹn aye taghene o vwo ẹmro otu ra na haphia. Owuọwọn orho te, ame ne kporo agogo rọ ha uvuẹn owọ na. Oma ọ merhen  ame omamọ ọke ame a mẹrẹn ihworho amwa na ra ghwiẹ sa. Ikpẹ aye, nọ họhọ ikereti uvuẹn ason na. Ọkezẹko, ihworho ri te uzusiorin i rhere, nime aye a nọ enọ, aye ni daji te erhẹrhẹ ason. Aye i vwo omamerhomẹ rẹ aye ina so ijoro, ame ni fomu ijoro ezẹko uvuẹn ọbe ijoro na phia harẹn aye. Ame awan ẹne i damoma so ijoro na, ihworho na ne kwunu ba ame, nọ lẹrhẹ ijoro na dabu merhen. Ọrana ghini ọke omamerhomẹ!

Ọkezẹko, ame i rhe lele ohworho yono i Baibol hin, erẹ ame i lele yono na, ne sun ame te oghwa ekrun rẹ ame a guọlọ lele yono na, nẹ aye i sabu kwomakugbe uyono ọrẹ ekrun ọrana. Ame i rhe rhirhiẹ ekete owu ọkprughwre ezẹko, ame ne riẹ ekete ọrorọ, ame na ta rẹn ihworho ri dje omamerhomẹ phia nẹ aye i yono awọrọ, bọmọke ame ina ghwẹrioma rhe. Ọ ghini merhen ame oma, rẹ ame a mẹrẹn oborẹ aye i dabu gboma rhẹ owian ra yẹrẹ aye na.

Inyenana, buebun amwa erana i rhiẹ amwa eduado rẹ ihworho a kọn nya omamọ, ọrẹn, vẹrhẹ aye ghwai ekete kologho ri vwo urhie ekokamo, ekete eyẹn ọrhẹ ephanren i vuọnren. Ame a nyoma urhie riẹ amwa sansan uvuẹn ason. Irherin eduado ne ruiruẹn kinhariẹ owọ ame, oborẹ ame a ghwai rhon yẹ edon owọ ame. Ubiamọ rọ ha oberun na o lo mwu urhie ọduado na, nọ họhọre taghene izede ra ha idọlọ efuanfon ru, yẹ ame a davrẹn.

Ame e rhirhiẹ amwa na ẹgbukpe isiorin, ame ni riẹ Puerto Rico nẹ ame i sabu wene owọ na rhiẹ omamọ owọ ro vwo ẹjini. Ọke ame e te avwaye, ni mi mẹrẹn Maxine Boyd, omizu ọmase orhorhomu ro rhiẹ imishọnari, no mo je mẹ omamọ. Nẹ ọke emọvwerhe yọ ga rhẹ oruru. Ọ jeghwai ga uvuẹn Dominican Republic bọmọke ilori ẹga i Catholic i ki le yi nẹ amwa na uvuẹn ẹgbukpe 1950. Ri mie rhiẹ owuowọn rọ hẹrote owọ na, ne kwenu me ne mi rhirhiẹ Puerto Rico ibiamo owu. Phẹrẹkpẹ, mi ne riẹ amwa ekokamo erọrọ, jeghwai rhirhiẹ avwaye ẹgbukpe ezẹko. Omarana, ni mi ta rẹn oma mẹ, ‘Roland, ọgbọtọ ọnana orho jo, nya rhọ ye ogege.’ Ọkprughwre esa a vrẹn, ni mi nọ riẹn sẹ ọnọ rọnme mẹ, ọkprughwre erhan a vrẹn ame ni rọnmọren. Ne dje rẹ ame ya ga ẹrhẹ imishọnari uvuẹn Puerto Rico, omarana mia rha ruẹ owọ okpokpọ na-a.

Uvuẹn ẹgbukpe 1956, ame ni tuẹn owian oniruo okinhariẹ rhọ. Buebun imizu na ivwiegbere, ọrẹn oma ọ merhen ame rẹ ame a kọn bru aye. Jerẹ udje, uvuẹn amwa ọrẹ Potala Pastillo, o vwo ekrun eva ri vwo emọ buebun, mie kporo ijoro harẹn aye. Ni mi nọ ibiẹ ọgbọtọ owu re se Hilda usuẹn emọ na, sẹ ọ guọlọ lele ame riẹ aghwoghwo. Nọ tare: “Mi guọlọ nya, ọrẹn mi sabu nya-a. Nime me vwo isabatu-u.” Ame ni dẹ isabatu riẹn, no lele ame rie aghwoghwo. Uvuẹn ẹgbukpe 1972, rẹ mẹmẹ ọrhẹ Maxine e riẹ Bethel Brooklyn, omizu ọmase owu rọ ghwai ruotọre nẹ isukuru Gilead no bru rẹ ame rhe. Ọ guọlọ riẹ ẹkwotọre Ecuador re dje rie nya, nọ ta rẹn ame “Are e vwrurhe mẹ? Mẹmẹ yi ibiẹ ọgbọtọ ro nẹ Pastillo rhe, ro vwo vwo isabatu na.” Ọmase na yẹ Hilda! Oma ọ merhenrẹn ame te erhirhiẹ amioviẹ o sun nẹ ẹro ame!

Uvuẹn ẹgbukpe 1960 ne dje rẹ ame ya ga uvuẹn oghọn ukoko Puerto Rico, rọ ha uvuẹn egedege uvuẹn Santurce, San Juan. Ọke ukaro, mẹmẹ ọrhẹ Lennart Johnson ya mai wian owian na. Ọye ọrhẹ aniẹ yẹ Iseri Jehova erukaro uvuẹn Dominican Republic, aye ni kwa riẹ Puerto Rico uvuẹn 1957. Ro jiri bẹn, Maxine nọ hẹrote ẹbe re durhie rhọ, ọkezẹko ẹbe na a vrẹn urisiorin uvuẹn ọkprughwre owu. Ọ mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn owian ọrana, nime o roro kpahen ihworho ri na mẹrẹn urhomẹmro na nyoma ẹbe erana.

Mia riẹ amerhen ẹga uvuẹn Bethel, nime ọrana akpọ re tiobọnẹ harẹn ihworho. Ọrẹn, o ji vwo ebẹnbẹn. Jerẹ udje, ọke re tu ruẹ omẹvwa akpọ ephian uvuẹn ẹgbukpe 1967, ofẹn no mwurun mẹ fọkiẹ owian na. Nathan Knorr, ro rhiẹ ohworho rọ kobaro usuẹn Iseri Jehova, nọ rhiẹ Puerto Rico. Nime ọ dabu rhe te-e, no rorori taghene mi gbobọhiẹn imoto rẹ imishọnari na ina ro, dedevwo mie gbobọhiẹn ye-e. Ro ru, nọ yẹre mẹ urhebro ọgbobanhon, nọ jeghwai ta taghene mi lẹrhẹ ẹhẹn yen seriotọre. Mie lelie frẹfro-o, ọrẹn mi rheri taghene e brorhiẹn na sọ, mi jeghwai tuekwẹre ibiesuọn. Ọke mẹmẹ ọrhẹ Maxine a rharhumu mẹrẹn Omizu Knorr, no sere ame riẹ oghwa ye jeghwai mwuegbe emaren harẹn ame.

Ame i jeghwai kọn bru ekrun mẹ uvuẹn England  ọgbọ buebun. Ọsẹ mẹ o rhiabọ dede urhomẹmro na ọke rẹ mẹmẹ ọrhẹ izu mẹ e rhiabọ dede urhomẹmro na-a. Ọrẹn, ọke imizu e nẹ Bethel rhe, izu mẹ no fi aye rhẹ oghwa. Ọsẹ mẹ nọ mẹrẹn oborẹ ihworho enana ri homariotọre na i ru vẹnẹ ilori ẹga ro vwo utuoma kpahen. Uvuẹn ẹgbukpe 1962, no bromarhame rhiẹ Oseri Jehova.

Ane mẹ ọghoghanren o hwuru uvuẹn ẹgbukpe 2011. Mia ghini hẹrhẹ ọke mi na rharhumu mẹriẹn uvuẹn ẹrhọmọnuhwu na. Uvwre ẹgbukpe 58 mẹmẹ ọrhẹ Maxine i gare na, Iseri Jehova ri te 650 uvuẹn Puerto Rico, i me bun te awan 26,000! Uvuẹn ẹgbukpe 2013, na ha oghọn ukoko Puerto Rico ba ọrẹ United State, ne djeri mẹ ya wian uvuẹn Wallkilll, New York. Nime mi rhirhiẹ Puerto Rico rienrien oma uvuẹn ẹgbukpe 60 ri vrẹnren na, ni mi họhọ ogonron re se coquí, uvuẹn Puerto Rico ro kperẹ ko-kee, ko-kee ason orho te. Ọrẹn, mi sabu daji avwaye bẹmẹdẹ-ẹ.

Mia ji riẹ amerhen ẹga mẹ uvuẹn Bethel. Mi vrẹn ẹgbukpe 90 ne, owian mẹ ọye mia ha urhebro rẹn ihworho ri ha uvuẹn Bethel. A ta mẹ taghene mi kọn bru ihworho ri vrẹn 600 ne, uvwre ọke mia rhiẹ Wallkill. Ezẹko a guọlọ urhebro fọkiẹ ebẹnbẹn ekrun yanghene ebẹnbẹn omobọ. Awọrọ a guọlọ urhebro nẹ aye i sabu fikparobọ uvuẹn Bethel. Ọrẹn, erọrọ a guọlọ urhebro sekpahen orọnmo. E wene owian ihworho ezẹko nẹ aye i ya ga otafe i Bethel. Mia kerhọ ihworho ephian, ọke na orho serhọ, mia ta rẹn aye: “‘Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ohworho ro tiobọnẹ ghwologhwolo.’ Omarana, mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn owian ọnọ. Jehova yi wa wian riẹn.”—2 Cor. 9:7.

Egbobọse omamerhomẹ rọ havwiẹ uvuẹn Bethel ọ ji ha uvuẹn ekete erọrọ: Wu na vi tẹnrovi oborẹ ọsoriẹ oborẹ vwe ruẹ ọ ghanren. Kemru kemru re ruẹ uvuẹn Bethel, ogame ro fiotọre. Ọ lẹrhẹ ọwan sabu ha userhumu rẹn “ọvrẹn rọ fuevwan rọ ji ghwanren na,” nẹ aye i sabu tiobọnu emaren ẹhẹn rẹn Iseri Jehova akpọ ephian. (Matt. 24:45) O toro ekete ra ga i Jehova-a, ọwan ephian i vwo uphẹn re ne jirie. Jenẹ a mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn owian rọ ta rẹn ọwan ne ru, nime ‘Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ohworho ro tiobọnẹ ghwologhwolo.’