1, 2. (a) Marhẹ Isaiah 60:22 o te orugba lele uvuẹn ọke oba na? (b) Edamẹ ego yi havwiẹ uvuẹn ukoko i Jehova uvuẹn otọrakpọ na inyenana?

‘IHWORHO ri vwe bun na ine rhiẹ urisiorin, ekokamo na ina jeghwai rhiẹ agbamwa ọduado.’ (Isa. 60:22) Ẹmro aruẹmẹrẹn erana e ruẹgba uvuẹn ẹdẹ ri koba enana. Uvuẹn ẹgbukpe owian ọrẹ 2015, ighwoghwẹmro Uvie na ri te 8,220,105 i vwobọrhọ owian aghwoghwo Uvie na! Obọrẹ ọ kẹta uvuẹn aruẹmẹrẹn ọrana ọnọ hobọte Ilele Kristi ephian, nime Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu ọ tare: ‘Mẹmẹ harẹn omobọ mẹ, Jehova, mi ne ruie phẹrẹ ọke na orho te.’ Jerẹ oborẹ ihworho ri ha uvuẹn imoto e rhe taghene imoto na ọ ghwa phẹphẹre, omaran ọwan a mẹrẹnvwrurhe taghene owian aghwoghwo Uvie na o riobaro rhọ. Marhẹ ọwan a kpahanrhọ owian ọnana ro riobaro phẹphẹre na? Ọwan ri rhiẹ ighwoghwẹmro Uvie na e ru ẹkẹ ro te rẹ ọwan? Imizu buebun e fioma rhẹ owian ọkobaro ibiọke yanghene ọkobaro ọke ephian. Oma ọ vwọ merhen ọwan ra mẹrẹn ihworho buebun re riẹ ekete ra mai guọlọ userhumu ighwoghwẹmro Uvie na, yanghene  awọrọ re vwobọrhọ oghọn sansan uvuẹn owian aghwoghwo Uvie na?

² Udabọ ọrana, a ji guọlọ ihworho erọrọ ri na wian owian. Ikoko ri te 2,000 ya ha mwuẹ kẹgbukpe kẹgbukpe. Orhianẹ ekpako 5 ya ga uvuẹn ukoko ọkpokpọ owuowu, nọyẹ idibo owian ri te 10,000 yi na nya mwu ẹrhẹ ọkpako kẹgbukpe kẹgbukpe. Ọnana no mevirhọ taghene a guọlọ oduduru imizu ehworhare ri ne mwuovwan ẹrhẹ odibo owian. Habaye, sẹ ọwan imizu ehworhare yanghene emẹse, ọwan ephian i vwo ‘owian buebun uvuẹn Ọrovwori na.’—1 Cor. 15:58.

3, 4. Me yẹ eru riaro uvuẹn ogame i Jehova o mevirhọ wẹn?

³ Se 1 Timothy 3:1. Ẹmro i Greek ra rhian rhẹ ‘ru riaro,’ o mevirhọ uruemru ra rionbọ na sabu mọrọn emru, ọkezẹko tobọ ghwẹ ekete abọ o te bi. Ọke ọnyikọ Paul ọ hunute ẹmro ọnana, ọ kanrunumwie taghene eru riaro uvuẹn ogame i Jehova ọ guọlọ omẹdamu. Roro kpahen omizu ọhworhare ro roro kpahen oborẹ ọnọ sabu ru uvuẹn ukoko na. Ọkezẹko, o ji rhiẹ idibo owia-an, ọrẹn ọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori no vwo uruemru ọ ga Osolobrugwẹ. Ọnọ damoma mwuovwan ẹrhẹ odibo owian vwẹre. O jiribẹn, ọye no fiẹrorhọ taghene ọnọ sabu mwuovwan rọ nọ ga uvuẹn ẹrhẹ ọkpako. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, ọ damoma nya mwu oborẹ a guọlọre nọ sabu hẹrote ewian erọrọ uvuẹn ukoko na.

⁴ Omaran ọ ji havwọ, imizu ehworhare ọrhẹ emẹse ri guọlọ wian owian ọkobaro, wian uvuẹn i Bethel yanghene ha userhumu bọn Aghwẹlẹ Uvie, ina vi damoma nẹ aye sabu nya mwu ẹkẹ aye. Jene roro kpahen oborẹ i Baibol na ọ ha urhebro harẹn ọwan ephian ne ru riaro uvuẹn ogame i Jehova.

5. Marhẹ iphuphẹn ine ru sabu ha omẹgbanhon aye ruiruo uvuẹn ogame i Jehova?

⁵ Iphuphẹn i vwo omẹgbanhon rẹ aye ine ru riaro uvuẹn ogame i Jehova. (Se Proverbs 20:29.) Imizu ehworhare ezẹko uvuẹn Bethel, e vwobọrhọ owian re fomu ẹbe ukoko na. Imizu ehworhare ọrhẹ emẹse buebun e vwobọrhọ owian ra bọn jeghwai hẹrote Aghwẹlẹ Uvie. Ukpokpogho ọrhọ homaphia, iphuphẹn buebun e kwomakugbe imizu erọrọ nẹ aye i ha userhumu phia. Iphuphẹn buebun ri rhiẹ ekobaro e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na uvuẹn amwa aye ọrhẹ uvuẹn amwa ra djẹ edjadjẹ erọrọ.

6-8. (a) Marhẹ idama owu o ru wẹnẹ ukẹro rọ ha ni ogame i Jehova, me yo nẹ erhumie rhe? (b) Marhẹ ene ru mẹriẹnvwrurhe taghene i Jehova omamọ ohworho?

⁶ Ọkezẹko, wu vwo ọdaremẹro kpahen ọghanromẹ wu na ha ọsoso ẹhẹn ọnọ ga Osolobrugwẹ. Ọrẹn, orhianẹ wu vwo aruo iroro ọrẹ omizu ọhworhare re se Aaron o vwori bi, me wu ne ru? Dedevwo ọsẹ ye ọrhẹ izie a ga i Jehova, nọ tare: “Uyono ọrhẹ ẹmro eghwoghwo i vwa ro mẹ oma-a.” Ọye ọ guọlọ ga Osolobrugwẹ rhẹ omamerhomẹ, ọrẹn no roro oborẹ ọsoriẹ oma ọ vwọ merhiẹn. Me yo ruru?

⁷ Aaron no vwo omamọ ẹkwaphiẹrhotọre ro se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ, ro mwuegbe uyono, jeghwai kpahanrhọ enọ uvuẹn uyono. Nọ ji nẹrhomo ọke ephian. Rẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen i Jehova o kodo rhọ, nọ lẹrhiẹ ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova. Nẹ ọke ọrana rhe, Aaron no rhiẹ ọkobaro, nọ ha userhumu rẹn ihworho ukpokpogho ọ ghwọghọ oghwa aye, ọ jeghwai ghwoghwo uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ. Vwarana, Aaron ọkpako rọ ga uvuẹn i Bethel. Marhẹ yo ni orhienbro ọnẹyen rhọ? “Mi ‘mẹreriẹnvwrurhe ne taghene Jehova omamọ ohworho.’ Fọkiẹ ebrurhọ i Jehova, ni mi  mẹren riẹn vwrurhe taghene o fori ni mi ru riaro, nọ lẹrhere mẹ ru riaro rhọ uvuẹn ogame ọnẹyen, ọnana nọ jeghwai rhua ebrurhọ buebun vwe mẹ.”

⁸ Ọbo ijoro na ọrhọ so: ‘Oborẹ o rhomurun ọ kanren otu ra guọlọ i Jehova-a.’ (Se Psalm 34:8-10.) Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ vwọ nyajẹ ihworho ri gariẹ rhẹ oruru vwo-o. Ame owuowọnwan ina sabu ‘mẹriẹnvwrurhe taghene i Jehova omamọ ohworho,’ ọwan erhe ruẹ riaro uvuẹn ogame ọnẹyen. Ọwan i rha ha ọsoso ẹhen ọwan ga i Jehova, ọwan ina mẹrẹn omamerhomẹ ra vwa ji mẹrẹn dẹ.

9, 10. Mesoriẹ ọ ghanren re ne vwo ‘uruemru ra hẹrhẹ’?

⁹ Wa rha wian ne wu nya mwu ẹkẹ wu bru te oma, dje ‘uruemru ra hẹrhẹ’ phia. (Mic. 7:7) Jehova ọ ha userhumu rẹn idibo yi re dje esegburhomẹmro phia ọke ephian, ọrẹn, ọnọ sabu ha uphẹn rẹn aye nẹ aye i hẹrhẹ uphẹn ẹga ro no rhie firhọ harẹn aye. O ve rẹn Abraham taghene ọye ono vwiẹ ọmọ ọhworhare, ọrẹn Abraham ono vwo edirin jeghwai dje esegburhomẹmro phia. (Heb. 6:12-15) Dedevwo, ọ hẹrhẹre ẹgbukpe buebun e ki vwiẹ Isaac, ẹhẹn Abraham o seriotọre-e, Jehova ọ ji phiẹ ye rhọ-ọ.—Gen. 15:3, 4; 21:5.

¹⁰ Ọ lọhọ ra na hẹrhẹ-ẹ. (Prov. 13:12) Ọwan erhe brudu phan kpahen uphẹn ẹga ro vwo te ọwan obọ, ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre. Ukpomaran, orhiẹ emru ẹghwanren ra na ha ọke ra hẹrhẹ na ru riaro uvuẹn ogame i Jehova. Djokarhọ izede esa re ne ru ọnana.

11. Uruemru ọ ga Osolobrugwẹ ego ya na sabu wian kpahen ne vwo, mesoriẹ aye a ghanren?

¹¹ Vwo iruemru ọ ga Osolobrugwe. Ọwan  erhe se i Baibol na jeghwai roro kodo kpahiẹn, ana sabu vwo ẹghwanrẹn, oniso, orhienbro rọ gbare, irherhe, omẹgbanhon iroro ọrhẹ ọsasame ẹhẹn. O fori nẹ era kobaro uvuẹn ukoko na i vwo iruemru erana. (Prov. 1:1-4; Titus 1:7-9) Ọwan i rhe ji se ẹbe ukoko na, ọnọ lẹrhẹ ọwan rhe oborẹ i Jehova o roro kpahen erhirhiẹ sansan. Kẹdẹkẹdẹ ọwan a dẹrughwaroghwu orhienbro ro sekpahen iruẹn ọrhẹ ughe, iwun ọrhẹ osẹme, oborẹ ana ghwọghọ igho lele, ọrhẹ oborẹ ene lele awọrọ nyerẹn kugbe lele. Nyoma a ha oborẹ e yonorin uvuẹn i Baibol na ruiruo, ọwan na sabu brorhiẹn re na lẹrhẹ evwan merhen i Jehova.

12. Marhẹ ihworho ri ha uvuẹn ukoko na ine ru rhiẹ ihworho ra hẹrosua?

¹² Rhiẹ ohworho ra hẹrosua. Sẹ ọwan imizu ehworhare yanghene emẹse, o fori nẹ ọwan i wian owian ra yẹrẹ ọwan uvuẹn ukoko na. Nehemiah ro rhiẹ igọvunọ, ọ wian owian uvuẹn uvwre ihworho Osolobrugwẹ. Ayọmo yọ ha mwu? Ihworho ra zofẹn Osolobrugwẹ, ọrhẹ ihworho ra hẹrosua yọ ha mwu. (Neh. 7:2; 13:12, 13) Inyenana, ‘oborẹ a guọlọ mie idibo yẹ aye ine rhiẹ ihworho ra hẹrosua.’ (1 Cor. 4:2) Omamọ ewian i vwe tiomanuẹ-e.—Se 1 Timothy 5:25.

13. Marhẹ wu ne ru hẹrokele udje i Joseph orhianẹ ohworho o ruruo sọ?

¹³ Jenẹ i Jehova o ruo fon. Me wu ne ru, orhianẹ ohworho o ruruo sọ? Ọkezẹko, wu na sabu kwaphiẹ ẹmro na rhọ ogege. Ọrẹn, wa rha chochọn oma, ẹmro na ọnọ sabu vrẹn ovwan. Imizu Joseph i rurie sọ, ọrẹn, o fi orusọ na rhẹ ẹhẹ-ẹn. Ro jiribẹn, na mọrọn ofian bariẹn, ne ji mwuien rhẹ ekanron. Ọrẹn, ọ ha uphẹn rẹn i Jehova no suien uvuẹn ọke ebẹnbẹn erana. Me yo nẹ erhumie rhe? ‘Ẹmro i Jehova yo rurie fon.’ (Ps. 105:19) Ọke edamuni erana e vwo oba, Joseph no mwuovwan ẹrhẹ oghẹnrensan. (Gen. 41:37-44; 45:4-8) Wu rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ọgbogbanhon, nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ ẹghwanren, kpare idjaghwẹ, tẹmro rhẹ ẹhẹn ọfọfọ, jeghwai hẹroso Osolobrugwẹ nọ yọ omẹgbanhon. Jehova ọnọ yọ userhumu.—Se 1 Peter 5:10.

14, 15. (a) Mesoriẹ o fo na ‘dabu tẹnrovi’ oborẹ e ghwoghwo lele? (b) Marhẹ wu ne ru sabu ru ewene lele oborẹ wa mẹrẹn uvuẹn owian aghwoghwo na? (Mẹrẹn ifoto ọtonrhọ uyono na ọrhẹ ekpeti na “ Wu Vwo Omwemẹ Wu Na Damu Ena Erọrọ?”)

¹⁴ Paul ọ ha urhebro rẹn i Timothy: ‘Rhe fioma rhẹ isese afiede, rha ha urhebro phia, jeghwai rhe yono. Dabu tẹnrovi oma ọrhẹ uyono ọnọ.’ (1 Tim. 4:13, 16) Timothy omamọ oghwoghwẹmro Uvie na. Ọrẹn, ọrhọ ‘dabu tẹnrovi’ uyono yi, iruo Uvie na ono mwidjẹn. O roro taghene ihworho ina kerhọ ye fọkiẹ ona ro ha ruiruo vẹrhẹ-ẹ. Nẹ ẹmro na ọ sabu te ẹhẹn aye, no wene ena sansan rọ ha ruiruo. O fori nẹ ọwan ri rhiẹ ighwoghwẹmro Uvie na i ji ru omaran.

¹⁵ Ọkezẹko, ọwan i vwa mẹrẹn ihworho uvuẹn oghwa ọke re ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa-a. Uvuẹn ekete ezẹko, ọwan i vwa sabu ruoghwa ihworho yanghene egodo ra gbogba kinhariẹ-ẹ. Orhianẹ ọrana ọ phia uvuẹn ẹkwotọre we ghwoghwo, wu na sabu guọlọ izede sansan wu ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na?

16. Marhẹ yẹ aghwoghwo afiede ono ru sabu mwidjẹn?

¹⁶ Aghwoghwo afiede, izede orhorhomu owu ra sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Iseri Jehova buebun a mẹrẹn erere nẹ owian ọnana. Aye a damoma vwa ihworho uvuẹn ekete ibọsi ọrhẹ itreni e gbo rhọ, uvuẹn eyi ọrhẹ ekete e romoma, ọrhe ekete afiede erọrọ. Oseri Jehova ọnọ sabu ha ẹghwanren tẹmro rẹn ohworho nyoma ọ ta  kpahen iyẹnrẹn ro rhonrin, ro jiri emọ ohworho na, yanghene ọ nọ enọ kpahen iruo ọrawọ. Aye arha tẹmro kugbe ne, oghwoghwẹmro na ọnọ sabu ha ihwẹmro nẹ i Baibol na rhe, neneyo ohworho na ọ kpahenrhọ ye. Ẹkpahenrhọ ohworho na ọnọ sabu lẹrhẹ ẹmro na riaro.

17, 18. (a) Marhẹ wu ne ru sabu vwo uduefigbere uvuẹn owian aghwoghwo na? (b) Mesoriẹ we ni ẹhẹn ri David o jiri Jehova ghanghanren uvuẹn iruo Uvie na?

¹⁷ Orhianẹ wa mẹriẹn taghene aghwoghwo afiede ọ bẹn, wu vwe ti rierhumu-u. Eddie, ro rhiẹ ọkobaro uvuẹn New York City, o tiẹ rierhumu rọ nọ tẹmro rhẹ ihworho uvuẹn afiede. Ọrẹn, ọke ro ru, no mo vwo uduefigbere. Me yọ sa riẹ erhumu? Nọ tare: “Uvuẹn ogame ekrun ame, mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ ni guọlọ ẹkpahenrhọ harẹn enọ ọrhẹ ẹmro rẹ ihworho ina sabu ta. Ame ni jeghwai nekpẹn userhumu mie imizu erọrọ.” Vwarana, Eddie nọ mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn aghwoghwo afiede na.

¹⁸ We rhe vwo ena ọrhẹ uduefigbere uvuẹn owian aghwoghwo na, na mẹrẹn eru riaro ọnọ vwrurhe. (Se 1 Timothy 4:15.) Habaye, ne wu ne jiri Jehova jerẹ David rọ soro: ‘Mi ne jiri Jehova ọke ephian; mi ne rhe jirie ọke ephian. Mi na ha i Jehova yenyan; ihworho dẹndẹn na, ni ne rhon jeghwai ghọghọ.’ (Ps. 34:1, 2) Ọnọ ji sabu rhirhiẹ taghene fọkiẹ owian ọnọ uvuẹn iruo Uvie na yọ nọ lẹrhẹ ihworho dẹndẹn rhe mọ ga i Jehova rhẹ aghọghọ.

19. Mesoriẹ o fo nẹ odibo Osolobrugwẹ ọ ghọghọ, udabọ erhirhiẹ ọgbogbanhon?

¹⁹ David ọ ji so: ‘Ewian enọ ephian ina ha odidi wẹn, O Jehova, ihworho enọ ri vwo atamwu kpahuọn ine jiruo. Aye ina ta kpahen odidi usuon ọnọ jeghwai ta kpahen ọdo ọnọ, aye ina ta rẹn ituakpọ kpahen irueru eduado enọ ọrhẹ odidi ọrẹ usuon ọnọ.’ (Ps. 145:10-12) Ẹmro erana i ghwai ta oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn Iseri Jehova ephian ri vwo atamwu. Ọrẹn, orhianẹ emiamo yanghene ọho ọ lẹrhẹ ọke wa ghwọghọ uvuẹn owian aghwoghwo na seriotọre vwo? Karorhọ taghene we rhe ghwoghwo harẹn ihworho ra hẹroto ọrhẹ awọrọ, ogame ọnọ ọ ha udidi vwe Osolobrugwẹ. Wu rha ha uvuẹn ekanron fọkiẹ esegburhomẹmro ọnọ, ọrẹn wa ji damoma ha uphẹn ro rhie firhọ ghwoghwo, ọnana ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. (Prov. 27:11) Omaran ọ ji havwọ orhianẹ wu ha uvuẹn ekrun re riẹ ẹga sansan, ọrẹn wa nya mwu ẹkwaphiẹrhotọre ọnọ uvuẹn ogame i Jehova. (1 Pet. 3:1-4) Udabọ erhirhiẹ ọgbogbanhon, wu na sabu jiri Jehova jeghwai ru riaro uvuẹn ogame ọnẹyen.

20, 21. Orhianẹ a yẹruọ owian bunrhọ uvuẹn ogame i Jehova, marhẹ wu ne ru sabu ha ye rhua erere vwe awọrọ?

²⁰ Jehova ono ghini ha ebrurhọ wẹn, we rhe ruẹ riaro uvuẹn ogame ọnẹyen. Ọkezẹko, wu rha sabu ru ewene ezẹko uvuẹn akpenyerẹn ọrhẹ ẹkwaphiẹrhotọre ọnọ, wu na sabu vwobọrhọ owian wu ne ghwoghwo urhomẹmro Osolobrugwẹ harẹn ihworho ri guọlọ ifiẹrorhọ. Habaye, we rhe ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova jeghwai homaze, nọ rhua erere vwe imizu ri ha uvuẹn ukoko na. Fọkiẹ omeriotọre ọnọ uvuẹn ukoko na, wu na mẹrẹn ẹguọlọ, ọdaremẹro, ọrhẹ obẹhatua ọrẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova.

²¹ Sẹ ọwan i ha uvuẹn ukoko i Jehova jiri ne yanghene ọwan i tonrhọ obọ, ọwan ephian ina sabu ru riaro uvuẹn ogame i Jehova. Ọrẹn, marhẹ Ilele Kristi ri te edje ine ru ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro ekpokpọ ru riaro uvuẹn ogame i Jehova? Ene yono kpahiẹn uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.