1, 2. Mesoriẹ Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 8, o sekpahen Ilele Kristi ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha?

ỌKEZẸKO wu se Romans 8:​15-17, ọke re ruẹ ẹkarorhọ uhwu i Jesu ne. Avwaye na o dje oborẹ Olele Kristi o ru rhe taghene a ha ẹhẹn ọfuanfon djẹ ye ha ne, nọyẹ ẹhẹn ọfuanfon na yo se oseri uvuẹn ẹhẹn yen. Ekete ọrukaro uvuẹn ọbe Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 8 na, ọ ta kpahen ihworho ri ne lele i Jesu sun. Ọrẹn, ọnana no mevirhọ taghene Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 8, o sekpahen ihworho ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha ọvo? Gbinẹ o ji sekpahen ihworho ri ne rhirhiẹ otọrakpọ na?

² Ilele Kristi ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha, yẹ ihworho ukukaro rẹ avwaye na o sekpahen. Ọke ẹhẹn ọfuanfon na ọ djẹ aye ha, aye na hẹrhẹ ọke rẹ aye ine riẹ odjuwu. (Rom. 8:23) Ifiẹrorhọ rẹ aye i vwori, ọyẹ aye ine riẹ odjuwu. Ọnana ọ homaphia, nime ọke rẹ aye e bromarhame hin, Osolobrugwẹ nọ nyoma otan na harhomu edandan aye jeghwai se aye emọ erẹ ẹhẹn ri rhiẹ evwata.​—⁠Rom. 3:​23-26; 4:25; 8:⁠30.

3. Mesoriẹ ọwan a ta taghene Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 8, o ji sekpahen ihworho ri ne rhirhiẹ otọrakpọ na?

³ Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 8, o ji sekpahen ihworho ri  ne rhirhiẹ otọrakpọ na, nime Osolobrugwẹ o ni rẹ aye taghene aye evwata. A dabu mẹrẹn ọnana vwrurhe uvuẹn ileta ri Paul ọ yare. Paul ọ ta kpahen Abraham uvuẹn Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 4. Ọrẹn, bọmọke i Jehova ọ ki yẹ emọ Israel urhi na ọrhẹ ọke i Jesu o ki hwu fọkiẹ edandan ọwan, Abraham o hwu ne. Udabọ ọrana, Jehova ọ djokarhọ esegburhomẹmro rẹ Abraham o vwori, nọ jeghwai se yi ọvwata. (Se Romans 4:​20-22.) Omaran i Jehova o ji nẹ ihworho ri vwo ifiẹrorhọ rẹ aye ine rhirhiẹ otọrakpọ na bẹmẹdẹ. Omarana, aye ina ji sabu mẹrẹn erere nẹ urhebro rọ ha uvuẹn Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 8, ro sekpahen ihworho ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha na.

4. Romans 8:21 ono mwu ọwan roro kpahen onọ ọgo?

⁴ Romans 8:​21, ọ lẹrherẹ ọwan vwo imwẹro taghene akpọ ọkpokpọ na ọnọ ghini rhe. Oghwẹmro ọnana ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene “emama na ni vabọ erhirhiẹ evrẹn ọrhẹ oghwọghọ, aye ni vwo ugbomọphẹ ọrẹ emọ Osolobrugwẹ.” Ọwan i vwo imwẹro taghene ana ruẹ akpọ ọkpokpọ na? Jene yono kpahen oborẹ ọwan ine ru sabu nyerẹn uvuẹn akpọ ọkpokpọ na.

5. Ẹmro ọgo yi Paul ọ ta kpahen uvuẹn Romans 8:​4-13?

⁵ Se Romans 8:​4-13. Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 8, o fi ovẹnẹ rhẹ ihworho re “nyerẹn lele ugboma” ọrhẹ ihworho re “nyerẹn lele ẹhẹn na.” Ihworho ezẹko ina sabu roro taghene i Paul ọ ta kpahen Ilele Kristi ọrhẹ ihworho ri vwe rhiẹ Ilele Kristi. Ọrẹn, Paul ọ ya vwe Ilele Kristi “ri ha uvuẹn Rome rẹ Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen, re seri ihworho efuanfon na.” (Rom. 1:⁠7) Omarana, ihworho re nyerẹn lele ugboma ọrhẹ ere nyerẹn lele ẹhẹn na, Ilele Kristi. Ọrẹn, me yẹ ovẹnẹ rọ havwiẹ uvwre aye?

6, 7. (a) Marhẹ yi Baibol na ọ ha ẹmro na “ugboma” ruiruo lele? (b) Marhẹ yi Paul ọ ha ẹmro na “ugboma” ruiruo lele uvuẹn Romans 8:​4-13?

⁶ Roro kpahen ẹmro na “ugboma.” Me yi Paul ọ ta kpahan? Baibol na ọ ha ẹmro na, “ugboma” ruiruo izede sansan. Ọkezẹko o mevirhọ uhuen ugboma na. (Rom. 2:28; 1 Cor. 15:​39, 50)  Ọnọ ji sabu mevirhọ onyerẹnkugbe ekrun. Jerẹ udje, Jesu o nẹ uvwioghwa i David rhe, ọrẹ ugboma, Paul o ji ni otu i Jew na taghene aye i firi, ọrẹ ugboma.​—⁠Rom. 1:3; 9:⁠3.

⁷ Ọrẹn, oborẹ i Paul ọ ya rhẹ Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 7, ọ lẹrherẹ ọwan rhe “ugboma” ra ta kpahen uvuẹn Romans 8:​4-13 na. Ọ tare taghene re “nyerẹn lele ugboma” na, o surhobọ mwu irueru edandan rẹ ihworho na e ruẹ rhẹ ugboma na. (Rom. 7:⁠5) Ọnana nọ lẹrherẹ ọwan vwẹruọ ẹmro i Paul ọ tare taghene “ihworho re nyerẹn lele ugboma, a tẹnrovi ekwakwa ugboma.” Paul ọ rionbọrhọ ihworho ri vwa gba ra lẹrhẹ ojemẹ ugboma sun aye. Usuẹn enana yẹ ihworho ra nyalele ojemẹ ugboma jerẹ ọfanrhiẹn ọrhẹ irueru esọsọ erọrọ.

8. Mesoriẹ a ha erhetio rẹn eri ne lele i Jesu sun taghene aye i kẹnoma rẹn uruemru re “nyerẹn lele ugboma” na?

⁸ Wu na sabu roro kpahen oborẹ ọsoriẹ i Paul ọ ta taghene Ilele Kristi ri ne lele i Jesu sun, i kẹnoma rẹn imwofẹn re “nyerẹn lele ugboma” na? Habaye, Ilele Kristi ri rhiẹ igbehian Osolobrugwẹ, ina sabu dẹrughwaroghwu aruo imwofẹn ọrana? Ọrẹ omemwurhọ, Olele Kristi ọnọ sabu rhe nyerẹn lele ugboma na. Jerẹ udje, Paul ọ tare taghene imizu ezẹko uvuẹn i Rome, i rhiẹ evrẹn harẹn ojemẹ ugboma aye, jerẹ oruru ehware yanghene ufiuvwele emaren, enyo ọrhẹ ekwakwa erọrọ. Ezẹko usuẹn aye a tobọ riẹriẹ ihworho ri vwe rhe te. (Rom. 16:​17, 18; Phil. 3:​18, 19; Jude 4, 8, 12) Ọke owu uvuẹn i Corinth, omizu ọhworhare owu ọ tobọ “lele ane ọsẹ ye merhẹn.” (1 Cor. 5:⁠1) Ọnana nọ yọ soriẹ Osolobrugwẹ ọ nyoma i Paul ha erhetio rẹn Ilele Kristi nẹ aye i ja rha “tẹnrovi ugboma na.”​—⁠Rom. 8:​5, 6.

9. Me yẹ erhetio i Paul rọ ha uvuẹn Romans 8:​6, o vwo sekpahen?

⁹ Erhetio ọrana o ji sekpahen ọwan inyenana. Ohworho rọ ha uvuẹn ukoko na jiri ne, ọnọ sabu rha tẹnrovi ugboma na. Ẹmro ọnana o sekpahen Olele Kristi rọ ha ọkezẹko roro kpahen emaren, iruo, akpẹriọ yanghene orọnmo-o. Ilele Kristi ephian i vwo edamẹ enana. Jesu ọ riẹ emaren jeghwai ghẹrẹ awọrọ. Ọ jeghwai riakpọ.  Paul ọ jeghwai ya kpahen ẹguọlọ rẹ ihworho ri rọnmọ ne ine dje harẹn omoma aye.

10. Me yẹ ẹmro na “tẹnrovi” rọ ha uvuẹn Romans 8:​5, 6 o mevirhọ?

¹⁰ Me yi Paul ọ ta kpahen uruemru ra “tẹnrovi ugboma na”? Ẹmro i Greek ri Paul ọ ha ruiruo, o mevirhọ “ọrẹ ana tẹnrovi emru yanghene re fi ẹhẹn rhọ emru re ne ru.” Ihworho re nyerẹn lele ugboma na, a lẹrhẹ ojemẹ esọsọ sun aye. Ọgba irherhe owu nọ ta kpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Romans 8:​5, taghene ihworho ra tẹnrovi ugboma na, a tẹmro jeghwai roro kpahen ekwakwa ugboma ọke ephian.

11. Ọwan arha nọ oma ọwan enọ kpahen oborẹ ọ mai ghanren, me ya na ha karo?

¹¹ Orhiẹ oborẹ o fori nẹ Ilele Kristi ri ha uvuẹn Rome ọke ọrana, i roro kpahen oborẹ aye i ghini tẹnrovi uvuẹn akpenyerẹn aye. Ọrẹn aye i ghini tẹnrovi “ekwakwa ugboma”? O ji fo nẹ ọwan i roro kpahen oborẹ ọ mai ghanren harẹn ọwan inyenana. Me yẹ ọwan i mai vwo ẹguọlọ kpahen? Me yẹ ọwan a ta kpahan? Me yẹ ọwan a hatua kẹdẹkẹdẹ? Ihworho ezẹko ina sabu mẹrẹnvwrurhe taghene aye a tẹnrovi enyo ẹda, oghwa eghoghanren rẹ aye ine rhirhiẹ, iwun eghoghanren rẹ aye in vwo, eyẹsuọ ọrhẹ akpẹriọ. Ekwakwa enana e biomu-u; a guọlerẹ aye uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Jerẹ udje, ọke owu, Jesu ọ ghwẹriẹ ame rhiẹ enyo, Paul ọ ji ta rẹn i Timothy nọ da ibiẹ enyo. (1 Tim. 5:23; John 2:​3-11) Nọyẹ ọke na ephian yi Jesu ọrhẹ i Paul a da enyo jeghwai tẹmro kpahiẹn? Ẹjo. Nẹ ọwan vwo? Me yẹ ọwan i tẹnrovi uvuẹn akpenyerẹn ọwan?

12, 13. Mesoriẹ o fo nẹ ọwan i dabu vwo oniso kpahen oborẹ ọwan i tẹnrovi?

¹² O fori ne ni oma ọwan so. Mesoriẹ? Paul nọ yare: “Arha tẹnrovi ugboma na o suẹn riẹ uhwu.” (Rom. 8:⁠6) Uhwu ọrẹ ẹhẹn ekete ọke ọ havwọ na ọrhẹ uhwu obaro na. Ọrẹn, Paul ọ vwọ ha ye ta taghene ohworho ọrhọ tẹnrovi ugboma na, nẹ ọnọ ghwai hwu-u. Ọnọ ji sabu wene. Roro kpahen ọhworhare ro lele ane ọsẹ ye merhẹn na, rọ tẹnrovi “ugboma na” ra jeghwai le nẹ ukoko. Ọrẹn, nọ ghwẹriẹre. Nọ tiẹn iruemru esọsọ, jeghwai ghwẹrioma rhiẹ ukoko na.​—⁠2 Cor. 2:​6-8.

¹³ Orhianẹ ọhworhare ra tẹmro kpahen na, ọ sabu ghwẹriẹ, nọyẹ ọwan ina sabu ghwẹriẹ nẹ orusọ inyenana, maido orho rhirhiẹ taghene a je nya kodo uvuẹn irueru na jerẹ ọhworhare onyẹ i Corinth na-a. Itiọrurhomẹmro, o fori nẹ erhetio i Paul kpahen oborẹ ọnọ phia rẹn ohworho rọ tẹnrovi ugboma na, o mwu ọwan ru ewene ro fori!

14, 15. (a) Me yi Paul ọ tare taghene ọwan i tẹnrovi? (b) Na “tẹnrovi ẹhẹn na,” me yo vwo mevirhọ?

¹⁴ Ọke ọnyikọ Paul ọ ha erhetio phia taghene ọwan i kẹnoma rẹn uruemru ra “tẹnrovi ugboma” na hin, nọ yẹrẹ ọwan imwẹro ọnana: “Arha tẹnrovi ẹhẹn na, o suẹn riẹ arhọ ọrhẹ ufuoma.” Ebrurhọ ọnana ọ doro omamọ! Ọrẹn, marhẹ ọwan ine ru vwo yi?

¹⁵ Ra “tẹnrovi ẹhẹn na,” o mevirhọ taghene ohworho ono rho roro kpahen ekwakwa ẹhẹn ọke na ephia-an. O ji mevirhọ taghene ono rho roro jeghwai tẹmro kpahen i Baibol na, ifiẹrorhọ ro vwo kpahen obaro na, yanghene ẹguọlọ ro vwo kpahen Osolobrugwẹ ọke na ephia-an. Jenẹ a karorhọ taghene i Paul ọrhẹ awọrọ ọke ahwanren ri rhiẹ igbehian Osolobrugwẹ, i nyerẹn  omamọ akpọ. Aye i riẹ emaren jeghwai da enyo. Buebun aye i rọnmọren, vwiẹ emọ, aye i jeghwai wian nẹ aye i sabu hobọtua omoma aye.​—⁠Mark 6:3; 1 Thess. 2:⁠9.

16. Dedevwo i Paul o ru ekwakwa erọrọ, me yọ tẹnrovi?

¹⁶ Idibo Osolobrugwẹ ọke ahwanren, a ha uphẹn rẹn ekwakwa ra vi guọlọ uvuẹn akpenyerẹn ni sun aye-e. Dedevwo i Paul ọ wian owian re rhuon ibọkpọ, iyẹnrẹn o djerie phia taghene o vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọke ephian. (Se Acts 18:​2-4; 20:​20, 21, 34, 35.) Nọ jeghwai jiri owian aghwoghwo na harẹn imizu ri ha uvuẹn i Rome ọke ọrana. Itiọrurhomẹmro, Paul ọ tẹnrovi ekwakwa erẹ ẹhẹn. O fori nẹ otu i Rome ọke ọrana i hẹrokelie, omaran ji te ọwan inyenana.​—⁠Rom. 15:​15, 16.

17. Ọwan i rha tẹnrovi ẹhẹn na, akpenyerẹn ọgo ya na sabu vwo?

¹⁷ Me yo no nẹ erhumie rhe, arha tẹnrovi ogame i Jehova? Romans 8:​6, nọ kpahenrhọ ye: “Arha tẹnrovi ẹhẹn na [nọyẹ ogame i Jehova], o suẹn riẹ arhọ ọrhẹ ufuoma.” Ọnana o sekpahen ọrẹ ana ha uphẹn rẹn ẹhẹn ọfuanfon na no sun iroro ọwan lele ọrẹ Osolobrugwẹ. Ọwan ina sabu vwo imwẹro taghene ọwan i rha ha uphẹn rẹn ẹhẹn na no sun ọwan, ọwan ine nyerẹn obọdẹn akpọ ekete ọke ọ havwọ na. Erere ọrọrọ ra na mẹrẹn, yẹ arhọ ri bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na yanghene obẹ odjuwu.

18. Izede ọgo yẹ ọwan a mẹrẹn ufuoma orhianẹ a “tẹnrovi ẹhẹn na”?

¹⁸ Jenẹ a rharhumu roro kpahen imwẹro na, “arha tẹnrovi ẹhẹn na, o suẹn riẹ . . . ufuoma.” Ihworho buebun a guọlọ ufuoma. Ọrẹn ọwan i mẹrenriẹn ne. Oghọn owu uvuẹn ufuoma ọnana, yẹ ọwan a damoma nyerẹnkugbe rhẹ ekrun ọwan ọrhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na. Nime ọwan ephian a gba-a, ẹghwọ nọ homaphia ọkezẹko, ọrẹn e yonirin ọwan na nyalele urhebro i Jesu: “Kwaphiẹrhọ rhẹ omizu ọnọ.” (Matt. 5:24) Ọnana ọ lọhọ, orhianẹ ohworho ọwan rhẹ ọye i gbe vwo ẹghwọ na, ọ ga Osolobrugwẹ ro tiobọnẹ ufuoma.​—⁠Rom. 15:33; 16:⁠20.

19. Arha tẹnrovi ogame i Jehova, ufuoma oghẹnrensan ọgo ya na mẹrẹn?

¹⁹ O ji vwo ufuoma ọrọrọ rọ ghanren omamọ. Nyoma ọwan a tẹnrovi ogame i Jehova, ọwan ne vwo ufuoma rhẹ ọye. Isaiah ọ ya kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn ẹdẹ ọnẹyen, ọrẹn o ji sekpahen ọwan inyenana, Isaiah ọrhọ ya kpahen i Jehova: “Wu na sẹrorẹ ihworho re hẹrosuọ; wu na yẹ aye ufuoma ọke ephian, nime wẹwẹ yẹ aye i hẹroso.”​—⁠Isa. 26:3; se Romans 5:⁠1.

20. Mesoriẹ ọwan e vwo ọdaremẹro kpahen urhebro rọ ha uvuẹn Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 8 na?

²⁰ Omarana, sẹ ene riẹ odjuwu yanghene ene nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na, ọwan i vwo ọdaremẹro kpahen ẹmro i Paul ọ ya rhẹ Romans urhomu-ẹmro ọrẹ 8 na. Ọwan i vwo ọdaremẹro kpahen urhebro ra na ja lẹrhẹ “ugboma na” rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Ọwan i ji mẹrẹn ẹghwanren rọ ha uvuẹn urhebro na: “Arha tẹnrovi ẹhẹn na, o suẹn riẹ arhọ ọrhẹ ufuoma.” Erere ro no nẹ erhumie rhe ono rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ, Paul ọrhọ ya: “Osa ọdandan ọ kwa yẹ uhwu, ọrẹn ẹghẹlẹ Osolobrugwẹ o tiobọnẹ yẹ arhọ ri bẹmẹdẹ nyoma i Kristi Jesu Ọrovwori ọwan.”—Rom. 6:⁠23.