1, 2. (a) Mesoriẹ ono jo gbe ọwan unu taghene ọwan a dẹrughwaroghwu ọfiamu? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

ỌWAN e nyerẹn uvuẹn ọke ọgbogbanhon. Echu ro rhiẹ i Dẹbolo na, ọ tuekwẹre, ọ jẹghwai “nya sa nya rie jerẹ okporokpo rọ tuekwẹre, rọ guọlọ ohworho rọ nọ sha re.” (1 Pet. 5:8; Rev. 12:17) Omarana, ọwan ri rhiẹ idibo Osolobrugwẹ na dẹrughwaroghwẹ ọfiamu. Idibo Osolobrugwẹ ọke ahwanren jerẹ Orodje David, i ji dẹrughwaroghwu ọfiamu. (Ps. 13:⁠2) Ọnyikọ Paul ọ ji dẹrughwaroghwu ọfiamu, nime o vwo “ọdamẹ kpahen ikoko na.” (2 Cor. 11:28) Ọrẹn, me ya na sabu ru, arha dẹrughwaroghwu ọfiamu?

² Jehova ọ ha userhumu rẹn idibo yi ọke ahwanren, ọye yọ jeghwai ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele ọfiamu inyenana. Baibol na nọ ta rẹn ọwan: “Are i ha ọfiamu are ephian dọn yen, nime ọ hẹrote are.” (1 Pet. 5:⁠7) Marhẹ wu ne ru ha ọfiamu enọ dọn i Jehova? Jene roro kpahen izede ẹne ra na sabu ru ọnana, izede na yẹ; ẹrhomo ro nẹ ẹhẹn rhe, isese i Baibol na ọrhẹ eroro kodo kpahiẹn, nyoma ana ha ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ruiruo, nyoma ana jeghwai tẹmro rẹn ihworho  ra hẹroso. Rẹ ọwan e roro kpahen izede ẹne enana, damoma ne wu djokarhọ idjaghwẹ sansan wu na sabu ha ruiruo.

3. Marhẹ wu ne ru “kpare ohwan ọnọ harẹn i Jehova” nyoma ẹrhomo?

³ Udjoghwẹ ọrukaro ra na sabu kpare, yẹ ọrẹ ana nẹrhomo vwe i Jehova nẹ ẹhẹn rhe. Wu rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, jenẹ Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ rọ ha obẹ udjuwu rhe kpahiẹn. Ọbo ijoro David nọ rẹ i Jehova: “Kerhọ ẹrhomo mẹ, O Osolobrugwẹ.” Nọ ji habaye: “Kpare ohwan ọnọ harẹn i Jehova, ọye ọnọ sẹrorẹ owẹwẹ.” (Ps. 55:​1, 22) Wu rhe ru oborẹ wu na sabu ru ephian e ru erhirhiẹ na lọhọ, ẹrhomo nẹ ọnọ lẹrhẹ ẹhẹn ọnọ totọre. Ọrẹn, marhẹ ẹrhomo ono ru ha userhumu wẹn ne wu je rhe brudu phan?​—⁠Ps. 94:​18, 19, ekete ra djokarhọ.

4. Mesoriẹ ẹrhomo ọ ghanren, ọwan i rha dẹrughwaroghwu ọfiamu?

⁴ Se Philippians 4:​6, 7. Marhẹ yi Jehova ono ru kpahenrhọ ẹrhomo ọwan i nẹ nẹ ẹhẹn rhe? Nyoma ọnọ yẹ ọwan ufuoma rọ lẹrhẹ ẹhẹn ọwan totọre. Ihworho buebun i rhiẹromẹrẹn ọnana ne. Ọke aye a ha erhirhiẹ ọfiamu ọrhẹ ebẹnbẹn, Osolobrugwẹ ọ ha userhumu rẹn aye vwo ufuoma ọrhẹ omamerhomẹ. Ọnọ sabu phia wẹn omaran. Omarana, ufuoma Osolobrugwẹ ọnọ sabu ha userhumu wẹn fi ebẹnbẹn na kparobọ. Wu na sabu hẹroso ive i Jehova ọnana: “Wu vwe brudu-u, nime mẹmẹ yẹ Osolobrugwẹ ọnọ. Mi ne ruo gbanhon, ee, mi na yọ userhumu.”​—⁠Isa. 41:⁠10.

5. Marhẹ Ẹmro Osolobrugwẹ ono ru sabu yẹ ọwan ufuoma?

⁵ Udjoghwẹ ọreva rẹ ọwan ine ru sabu vwo ufuoma, yẹ ọrẹ ọwan ine se i Baibol na jeghwai roro kodo kpahiẹn. Mesoriẹ ọ ghanren? Baibol na o vwo ọkpọvi eghoghanren rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, arha ha aye ruiruo. Vwo ọdaremẹro kpahen userhumu ri Baibol na ọ haphia, nime ẹmro ẹghwanren i Jehova, ọ ha uvuien. We rhe roro kpahen Ẹmro Osolobrugwẹ kẹdẹkẹdẹ, jeghwai roro kpahen izede wu ne ru ha urhebro i Baibol na ruiruo, ne wu ne ghini vwo omẹgbanhon. Ọwan e rhe se i Baibol na, ọwan ine vwo uduefigbere ọrhẹ omẹgbanhon.​—⁠Josh. 1:​7-9.

6. Marhẹ ẹmro urhebro i Jesu ono ru hobọte owẹwẹ?

⁶ Ọwan i mẹrẹn ẹmro urhebro i Jesu uvuẹn i Baibol na. Ẹmro enẹyen i rhuọnrhuọn oma ihworho ra kerhọ ye. Ihworho buebun i kerhọ ye nime ọ lẹrhẹ ẹhẹn aye totọre, o ru eri vwiẹlẹre gbanhon, ọ jeghwai ha urhebro rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre. (Se Matthew 11:​28-30.) Jesu o roro kpahen erhirhiẹ, iroro ọrhẹ edamẹ awọrọ. (Mark 6:​30-32) Ive i Jesu rọ nọ hobọtua idibo yi, o ji sekpahen ọwan. Ive ọrana ọnọ sabu ha userhumu wẹn jerẹ oborẹ ọ ha userhumu rẹn inyikọ i Jesu. Wu mẹrẹn i Jesu vwẹre wu ki mẹrẹn erere na-a. Ri Jesu orhiẹ Orodje Uvie odjuwu na, o ji dje arodọmẹ phia. Omarana, ọnọ ha userhumu wẹn jeghwai dje arodọmẹ wẹn, ọke wa vi guọliẹ. Itiọrurhomẹmro, Jesu ọnọ ha userhumu wẹn fi ebẹnbẹn enọ kparobọ jeghwai lẹrhuọ vwo ifiẹrorhọ ọrhẹ uduefigbere.​—⁠Heb. 2:​17, 18; 4:⁠16.

7. Erere ego wu na mẹrẹn Osolobrugwẹ ọrhọ yọ ẹhẹn ọfuanfon na?

⁷ Jesu ọ tare taghene Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu, ọnọ ha ẹhẹn ọfuanfon na  rẹn ihworho ri nekpẹn yen mie yi. (Luke 11:​10-13) Ọnana udjoghwẹ ọrẹ esa rọ nọ lẹrhẹ ọwan je vwo ọfiamu, nọyẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ. Iruemru enana rẹ ẹhẹn ọfuanfon na ọ haphia na, o dje aruo ohworho Osolobrugwẹ ọ havwọ phia. (Se Galatians 5:​22, 23; Col. 3:10) Wa rha damoma wu ne dje uruemru ẹhẹn ọfuanfon na phia, onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ awọrọ nẹ ono rhomurhọ. Ne wu na mẹrẹnvwrurhe taghene oma nẹ ọnọ rhọ merhuọn ọke ephian. Omarana, gbe roro kpahen oborẹ uruemru ẹhẹn ọfuanfon na ono ru ha userhumu wẹn.

8-12. Marhẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ono ru ha userhumu wẹn nyerẹn ghele erhirhiẹ ọgbogbanhon?

⁸ “Ẹguọlọ, aghọghọ, ufuoma.” Wa rha damoma nyerẹn rhẹ ihworho, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene wu na sabu fi ebẹnbẹn enọ kparobọ. Izede ọgo? We rhe dje ẹguọlọ okokodo ọrhẹ ọghọ phia, wu na sabu kẹnoma rẹn erhirhiẹ ri na sabu so ọfiamu.​—⁠Rom. 12:⁠10.

⁹ “Edirin, uruemru esiri, orhorhomu.” We toroba omamọ onyerẹnkugbe nyoma wa nyalele urhebro ọnana: “Are i rhe dje uruemru esiri harẹn owuowọnwan, are i rhe dje arodọmẹ phia, are i rha harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn sa.” (Eph. 4:32) We rhe ru omaran, wu na kẹnoma rẹn erhirhiẹ rọ nọ sabu so ọfiamu. Habaye, wu na ji sabu fi ebẹnbẹn ra homaphia kparobọ.

¹⁰ “Esegburhomẹmro.” Inyenana, igho ọrhẹ ekwakwa ugboma ya mai lẹrhẹ ọwan vwo ọfiamu. (Prov. 18:11) Omarana, esegburhomẹmro ọgbogbanhon ọrhẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova ọnọ sa ọwan erhumu nyerẹn ghele ọfiamu. Izede ọgo? Wu na sabu kẹnoma rẹn ọfiamu nyoma wu na ha urhebro i Paul ọnana ruiruo: “Vwo otemẹ kpahen ekwakwa wu vwori. Nime [Osolobrugwẹ] ọ tare: ‘O vwo ọke owuorowu mi na nyajẹ owẹwẹ vwo-o, mi jeghwai zẹ jẹ owẹwẹ vwo-o.’ Neneyo ọwan i sabu fiudugbere ta: ‘Jehova yọ sa mẹ erhumu, mi vwa zofẹ-ẹn. Me yẹ onyakpọ ọnọ sabu ru mẹ?’”​—⁠Heb. 13:​5, 6.

¹¹ “Uruemru dẹndẹn, omerhesun.” Roro kpahen oborẹ orhomu te wu na ha iruemru enana ephian ruiruo. Habaye, wu na sabu kẹnoma rẹn irueru ri na sabu lẹrhuọ vwo ọfiamu, wu na je mẹrẹn erere ọke wa kẹnoma rẹn “aruo ekwẹre ọgbogbanhon ephian, evwebiomu, ekwẹre, ovan, kugbe ẹmro obiobiomu.”​—⁠Eph. 4:⁠31.

¹² Habaye, a guọlọ omeriotọre na sabu homariotọre “harẹn obọ ọgbogbanhon Osolobrugwẹ,” na jeghwai “ha ọfiamu [ọwan] ephian dọn yen.” (1 Pet. 5:​6, 7) Ọrẹn, we rhe dje uruemru omeriotọre phia, wu na mẹrẹn ebrurhọ Osolobrugwẹ. (Mic. 6:⁠8) Wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn, ọ jeghwai ha userhumu wẹn, ọnọ lẹrhuọ je vwo ọfiamu.

13. Me yi Jesu ọ haye ta ọke rọ ta taghene ọwan i vwe brudu-u?

¹³ Uvuẹn Matthew 6:34 (se yi), Jesu ọrhọ ta: ‘Are i vwe brudu-u.’ Ọkezẹko, ana sabu nie taghene ọ bẹnren ra na ha urhebro ọnana ruiruo. Me yi Jesu ọ haye ta ọke rọ ta taghene ọwan i vwe brudu-u? Ọ vwọ haye ta taghene idibo Osolobrugwẹ i vwa samọ dẹrughwaroghwu ọfiamu-u; ọrẹn o fori na karorhọ oborẹ i Paul ọrhẹ i David i tare kpahen ọfiamu. Ọrẹn i Jesu ọ ha userhumu rẹn idibo yi nẹ aye i mẹrẹnvwrurhe taghene uduebro ọgbogbanhon ọ sabu fi ebẹnbẹn kparobọ-ọ. Ẹdẹ owuowu o vwo ebẹnbẹn  enẹyen, nọ yọ soriẹ Ilele Kristi i vwe brudu phan kpahen obaro na yanghene oborẹ ọ nyavrẹn ne. Wu rha ha urhebro i Jesu ọnana ruiruo, marhẹ ono ru ha userhumu wẹn fi ọfiamu kparobọ?

14. Marhẹ wu ne ru nyerẹn ghele ọfiamu kpahen oborẹ wu ru sọ?

¹⁴ Ọfiamu ọ sabu homaphia fọkiẹ oborẹ e ru sọ. Ohworho na ọnọ sabu rhe roro kpahen ọdandan ro ruru ẹgbukpe buebun ri vrẹnren na. Ọgbọ buebun ẹhẹn Orodje David o kpokpirie fọkiẹ edandan ro ruru. Nọ tare: “Ọmudu mẹ ro kpokpi mẹ nọ lẹrhe mẹ guan phia.” (Ps. 38:​3, 4, 8, 18) Me yẹ emru ẹghwanren rẹ Orodje David o ruru uvuẹn erhirhiẹ ọrana? David ọ hẹroso i Jehova nọ harhomie jeghwai dje arodọmẹ hariẹn. Rhẹ imwẹro ọrana nọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ohworho ra ha ọdandan yen harhomie.”​—⁠Se Psalm 32:​1-3, 5. 

15. (a) Mesoriẹ wu ne je brudu kpahen erhirhiẹ wu havwọ? (b) Idjaghwẹ ego ye wu na kpare, ne wu sabu nyerẹn ghele ọfiamu? (Mẹrẹn ekpeti na “ Izede Sansan wu ne ru Sabu Nyerẹn Ghele Ọfiamu.”)

¹⁵ Emru ọrọrọ rọ nọ ji sabu lẹrhẹ ọwan dẹrughwaroghwu ọfiamu yẹ, uduebro kpahen erhirhiẹ ọwan i havwọ. Jerẹ udje, ọke ri David ọ ya Psalms 55, arhọ ye ọ ha erhirhiẹ imwofẹn. (Ps. 55:​2-5) Ọrẹn, ọfiamu ọ lẹrhiẹ ja hẹroso i Jehova-a. David ọ nẹrhomo vwe i Jehova kpahen ebẹnbẹn enẹyen, ọ jeghwai kpare idjaghwẹ ro no nyerẹn ghele ọfiamu na. (2 Sam. 15:​30-34) Wu na sabu yono mie i David. Ukperẹ wu na lẹrhẹ ọfiamu nọ hiẹn owẹwẹ ba otọre, kpare idjaghwẹ wu ne nyerẹn ghele erhirhiẹ na, jeghwai hẹroso i Jehova nọ ha userhumu wẹn.

16. Marhẹ yẹ oborẹ odẹ Osolobrugwẹ o mevirhọ ono ru sabu ru esegburhomẹmro ọnọ gbanhon?

¹⁶ Ohworho orho roro kpahen ebẹnbẹn re na sabu homaphia obaro na, ọnọ sabu lẹrhiẹ vwo ọfiamu. Ọrẹn, o fo ne wu vwo ọfiamu, yanghene brudu kpahen oborẹ wu vwe rhe-e. Nime oborẹ ọwan i rorori taghene ekwakwa ine rhirhiẹ, i vwe rhirhiẹ omaran ọkezẹko-o. Habaye, o vwo erhirhiẹ owuorowu rẹ Osolobrugwẹ ọnọ jọ sabu ha userhumu wẹn nyerẹn ghele-e. Odẹ na Jehova, o mevirhọ taghene ọye “Ohworho rọ Lẹrhẹ Ekwakwa Phia.” (Ex. 3:14) Oborẹ odẹ na o mevirhọ, ọ lẹrheriẹ mwu ọwan ẹro taghene i Jehova ọnọ sabu ha userhumu rẹn idibo yi ephian. Jenẹ o mwuo ẹro taghene Osolobrugwẹ ọnọ ha ebrurhọ rẹn idibo yi jeghwai ha userhumu rẹn aye nyerẹn ghele ebẹnbẹn aye ephian.

17, 18. Userhumu ọgo ye wu na mẹrẹn, wu rha ta rẹn ihworho kpahen ebẹnbẹn enọ?

¹⁷ Udjoghwẹ ọrẹ ẹne rọ nọ ha userhumu wẹn nyerẹn ghele ọfiamu, yẹ ọrẹ wu na ta rẹn ihworho wu hẹroso kpahen  erhirhiẹ wu havwọ. Esa ọnọ yanghene anuọ, ugbehian ọnọ, ọrhẹ ekpako ukoko na, ina sabu ha userhumu wẹn nyerẹn ghele ebẹnbẹn enọ. “Ọfiamu ọ lẹrhẹ ẹhẹn onyakpọ seriotọre, ọrẹn omamọ ẹmro ọ lẹrhiẹ ghọghọ.” (Prov. 12:25) Ẹmro ra dabu ta kugbe ọnọ sabu ha userhumu wẹn vwẹruọ ebẹnbẹn enọ jeghwai fi aye kparobọ. Baibol na ọrhọ ta rẹn ọwan: “Ohworho owu ọrhọ djẹ iroro, ọ lẹrhẹ iroro na se fughwẹ, ọrẹn efikparobọ o rhirhiẹ ye ihworho buebun i rha djẹ iroro kugbe.”​—⁠Prov. 15:⁠22.

¹⁸ Jehova ọ ji ha userhumu rẹn idibo yi nyoma uyono ukoko na. Uvuẹn uyono na, wu na sabu lele ihworho ri vwo ọdamẹ kpahuọn tẹmro kugbe jeghwai ha urhebro rẹn owuowọnwan. (Heb. 10:​24, 25) Aruo “urhebro” ọrana ọnọ sabu ha userhumu wẹn sabu nyerẹn ghele ọfiamu.​—⁠Rom. 1:⁠12.

19. Mesoriẹ ono mwuo ẹro taghene onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ Osolobrugwẹ ọnọ lẹrhuọ vwo omẹgbanhon?

¹⁹ Jene roro kpahen ọkpako ukoko owu uvuẹn i Canada, rọ hẹroso i Jehova ọke rọ dẹrughwaroghwu ọfiamu. Ọye oyono jeghwai obrurhe uvuẹn isukuru owu, ọ jeghwai vwo emiamo rọ lẹrhiẹ brudu ọke ephian. Marhẹ omizu ọnana o ru fi ebẹnbẹn na kparobọ? Omizu na nọ tare: “Omamọ onyerẹnkugbe mi vwori rhẹ i Jehova yọ ha userhumu mẹ nyerẹn ghele erhirhiẹ egbogbanhon erana. Userhumu imizu ri ha uvuẹn ukoko na ọ ghanren omamọ ọke ebẹnbẹn. Mia ta rẹn ane mẹ kpahen oborẹ mie roro kpahan. Ekpako ukoko ọrhẹ oniruo okinhariẹ, i ha userhumu mẹ omamọ kpahen erhirhiẹ mi havwọ na. Mi jeghwai guọlọ userhumu mie idọkitọ, ni mi ru ewene kpahen oborẹ mia ghwọghọ ọke lele, ni mia sasoma jeghwai ronmoma. Ẹhẹn mẹ no totọre bibiesuọn. Mia rha sabu sun iroro mẹ ọkezẹko-o, ni mia nẹrhomo vwe i Jehova.”

20. (a) Marhẹ ọwan ine ru ha ọfiamu ọwan dọn i Jehova? (b) Me yẹ ọwan ine yono kpahen uvuẹn uyono rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Uvuẹn uyono ọnana, ọwan i mẹrẹn oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren ra na ha ọfiamu ọwan dọn i Jehova nyoma ẹrhomo ro nẹ ẹhẹn rhe, isese i Baibol ọrhẹ eroro kodo kpahiẹn. Ọwan i jeghwai yono kpahen ọghanromẹ re ne vwo iruemru ẹhẹn ọfuanfon na ọrhẹ rẹ ọwan ina ta rẹn ihworho rẹ ọwan i hẹroso kpahen ebẹnbẹn ọwan kugbe omẹgbanhon re vwo nyoma uyono ukoko na. Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ọnọ ta kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan nyoma rọ yẹ ọwan ifiẹrorhọ taghene ọnọ yẹ ọwan ebrurhọ.​—⁠Heb. 11:⁠6.