ỌKE ỌRANA, mie vwo omamerhomẹ kpahen urhomẹmro rọ ha uvuẹn i Baibol na ne. Izu mẹ ọ ha ẹbe ukoko na ezẹko, ni mie se aye ọke ephian, maido ẹbe ri vwo udje. Ọsẹ mẹ ọ guọlọ taghene izu mẹ o yoni mẹ urhomẹmro na-a. Ọrẹn, mi guọlọ yono jeghwai nọ enọ, omarana, ọsẹ mẹ orho nẹ oghwa, izu mẹ no yoni mẹ. Ọke oru, ni mi brorhiẹn mi na homakpahontọre rẹn i Jehova. Uvuẹn ẹgbukpe 1943, ni mi bromarhame uvuẹn amwa re se Blackpool obẹ England, ọke ọrana mi ha ẹgbukpe ikpe.

Nẹ ọke ọrana rhe, mẹmẹ ọrhẹ izu mẹ ne vwobọrhọ iruo aghwoghwo na ọke ephian. Ame e kporo iyẹnrẹn i Baibol na rọ ha uvuẹn ifonograf rẹn ihworho. Ifonograf na ọ ghwa te ijẹrikani ilita isiorin. Gbe roro kpahen oborẹ ono rhirhiẹ rẹn ọmọvwerhe jerẹ omẹmẹ rọ kpare ifonograf ọrana!

Ọke mie te ẹgbukpe 14, ni mi brorhiẹn mi ne vwobọrhọ iruo ọkobaro. Izu mẹ nọ ta mẹ taghene mi ya tẹmro rẹn oniruo okinhariẹ ame vwẹre. Oniruo okinhariẹ na nọ ta mẹ  taghene mi kiki ye yono iruo, rọ nọ ha userhumu mẹ vwobọrhọ iruo ọkobaro na. Omaran mi ghini ru. Ọke mia wian te ẹgbukpe eva, ni mi ta rẹn oniruo okinhariẹ ọrọrọ kpahen iruo ọkobaro na, nọ ta mẹ taghene mi na sabu vwobọrhọ ye

Omarana, uvuẹn April 1949, mẹmẹ ọrhẹ izu mẹ ni rhẹ enyerẹn oghwa ame, ame ni kwa riẹ Middleton, amwa rọ kẹrẹ Manchester, ame ni tuẹn iruo ọkobaro rhọ avwaye. Ibiamo ẹne a vrẹn hin, ni mi djẹ omizu ọhworhare owu no rhiẹ ọreva mẹ uvuẹn iruo ọkobaro na. Oghọn ukoko rọ ha avwaye nọ ta rẹn ame taghene ame i kwa riẹ ukoko ra ha mwu obọ rọ ha uvuẹn Irlam. Izu mẹ ọrhẹ omizu ọmase owu ni wian owian ọkobaro uvuẹn ukoko ọrọrọ.

Dedevwo mi ha ẹgbukpe 17 ọvo, a yẹ mẹmẹ ọrhẹ ọreva mẹ owian ame ina ha uyono phia uvuẹn uyono ukoko na, nime ehworhare ri mwuovwan uvuẹn ukoko na e bu-un. Ro jiri bẹn, ne djeri mẹ riẹ ukoko i Buxton, ro vwo ighwoghwẹmro ri vwe bun, ri jeghwai guọlọ userhumu. Mi nirien taghene oborẹ mi rhiẹromẹrẹn na, o mwuegbe mẹ hẹrhẹ ewian erọrọ obaro na.

Uvuẹn ẹgbukpe 1951, ni mi dje omwemẹ phia mi ne riẹ isukuru i Gilead. Ọrẹn, uvuẹn December 1952, na ta mẹ ni mi vwobọrhọ iruo isodja. Ni mi ta rẹn aye taghene mẹmẹ ohworho ro vwobọrhọ iruo Uvie na vuọnvuọn,  ọrẹn ihworho ri ha uvuẹn ẹghware na, e kwe taghene mẹmẹ oghwoghwẹmro-o, ne fi ri mẹ rhẹ ekanron ibiamo erhan. Ọke mia ha avwaye, na ha use mẹ ni mi rhiẹ isukuru i Gilead iklasi ọrẹ 22. Omarana uvuẹn July 1953, ni mi ro ọkuna re se Georgic, ro riẹ New York.

Ọke mie te New York, ni mi sabu riẹ omẹvwa ro vwo urhomu-ẹmro na New World Society uvuẹn ẹgbukpe 1953. Ni mi ro itreni riẹ ekete isukuru na ọ havwọ obẹ South Lansing, New York. Ọke mie nẹ ekanron rhe obọ, mie vwo igho bu-un. Ọke mia ruotọre nẹ itreni na, ni mi ro ibọsu ro riẹ South Lansing, ohworho owu uvuẹn ibọsu na nọ yẹre mẹ 25 cent, mi ha kwosa omẹfa mẹ.

Isukuru i Gilead o yonirin ame oborẹ ame ine ru sabu “rhiẹ kemru kemru harẹn aruo ihworho ephian” uvuẹn owian imishọnari na. (1 Cor. 9:22) Ne djeri mẹ ọrhẹ Paul Bruun kugbe Raymond Leach riẹ ẹkwotọre i Philippine. Ame ni hẹrhẹre ibiamo ezẹko fọkiẹ ivisa ame; ọke oru, ame ni ro ọkuna nyavrẹn Rotterdam, urhie Mediterranean, urhie Suez, urhie ọduado India, Malaysia, ọrhẹ Hong Kong, ọsoso ẹdẹ 47 yẹ ame i ghwọghọre uvuẹn irhie eduado enana! Ame ni te Manila uvuẹn November 19, 1954.

Ame na riẹnrioma rhẹ irueru ọrhẹ edjadjẹ ihworho ri ha uvuẹn ẹkwotọre na. Ukukaro, ne fi rẹ ame rhẹ ukoko owu uvuẹn Quezon, ro rhiẹ amwa rẹ ihworho buebun a djẹ Oyibo. Omarana, uvuẹn ọsoso ibiamo erhan, ibiẹ ẹmro yẹ ame i sabu vwẹruọ ye uvuẹn edjadjẹ i Tagalog. Owian ra rharhumu yẹ ame, nọ ha userhumu rẹn ame fi ebẹnbẹn ọrana kparobọ.

Ẹdẹ owu uvuẹn May 1955, ọke ame e nẹ ẹmro eghwoghwo rhe, Omizu Leach ọrhẹ omẹmẹ ni mẹrẹn ileta uvuẹn oghwa ame. Ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene a yẹrẹ ame uphẹn rẹ ame ina ga ẹrhẹ oniruo okinhariẹ ne. Ẹgbukpe 22 yi mi havwọ obọ, ọrẹn owian ọnana ọ yẹre mẹ uphẹn mi ne rhiẹ “kemru kemru harẹn aruo ihworho ephian” uvuẹn izede sansan.

Jerẹ udje, mie rhiẹ oniruo okinhariẹ ne na, ni mi ha ẹmro otu ọrukaro phia ọrẹ afiede uvuẹn amwa owu. Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene ọke ọrana, imizu ri ha uvuẹn ẹkwotọre i Philippine, i vwo uruemru rẹ aye a ghini ha ẹmro otu phia ọrẹ afiede. Ọke mie kin ikoko ri ha uvuẹn okinhariẹ na, ni mia ha ẹmro otu phia uvuẹn ekete afiede jerẹ eyi, aghwẹlẹ ediọn, ekete ra fa ibọru, ekete ihworho a riakpọ ọrhẹ uvuẹn udumu. Ọke owu uvuẹn amwa re se San Pablo, oso ọduado nọ rhọre, mia rha sabu ya ha ẹmro mẹ phia uvuẹn eyi-i, ni mi ta rẹn imizu ri te edje uvuẹn ukoko na taghene mi na ha ẹmro na phia uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie. Nime a ha ẹmro na phia ọrẹ afiede-e, aye ni nọren mẹ sẹ ana sabu se yi ẹmro otu.

Oghwa imizu yi mie rhirhiẹ ọke ephian. Dedevwo eghwa aye a do-o, ọrẹn aye e ru eghwa na fuan ọke ephian. Abiba ra ha kpa otọre oghwa, yi me semerhẹn. Ekete rẹ aye a wọ i rhiefirhọ, omarana mia rha guọlọ wọ ni mie ku ibiẹ itraza rhọ. Ikẹkẹ, ibọsu yanghene owọ, yi mia rua riẹ amwa ekokamo na. Ọsoso ọke mia wian owian na, mia dẹ imoto ọnẹmẹ-ẹ.

Ihworho mi vware ọke mie vwobọrhọ ẹmro na eghwoghwo, ọrhẹ ọke mie kin ikoko na, yi sa re mẹ erhumu vwẹruọ edjadjẹ i Tagalog. Mie riẹ isukuru re yono edjadjẹ-ẹ, ọrẹn mi yono edjadjẹ na nyoma mia kerhọ imizu na ọke ame e riẹ aghwoghwo ọrhẹ uvuẹn uyono ukoko. Imizu na i vwo omwemẹ rẹ aye ine yoni mẹ edjadjẹ na, mi vwo  ọdaremẹro kpahen edirin ọrhẹ ujiri ro nẹ ẹhẹn rhe rẹ aye i yẹre mẹ.

Ro jiri bẹn, ewian ekpokpọ ra yẹre mẹ nọ lẹrhere mẹ ru ewene erọrọ. Uvuẹn ẹgbukpe 1956, ọke Omizu Nathan Knorr o rhiẹ ọpha ruẹ ame, na yẹre mẹ owian mi na hẹrote ihworho ri na rhe omẹvwa ẹkwotọre na. Mie vwo ona owuorowu-u, omarana, awọrọ ni yonirin mẹ. Ibiamo ezẹko a vrẹn, Omizu Frederick Franz no nẹ obẹ esiri ukoko rhe me rhiẹ ọpha ruẹ ame, ọke e ru ẹkwaphiẹrhotọre omẹvwa ẹkwotọre ọrọrọ. Ọke mia ga uvuẹn ẹrhẹ oniruo rọ hẹrote omẹvwa, ni mi yono nẹ udje Omizu Franz, oborẹ o ru sabu ru ewene neneyo ọ sabu riẹnrioma rhẹ irueru ihworho na. Oma ọ merhen imizu na ọke aye a mẹrẹn Omizu Franz rọ ha ẹmro otu phia rhẹ ewun otu i Filipino ro kurhọ, re se barong Tagalog.

Ni mi ruẹ ewene erọrọ ọke mia ga uvuẹn ẹrhẹ oniruo ẹkwotọre. Ọke ọrana, ame na ha ughe na The Happiness of the New World Society phia uvuẹn afiede ọke buebun. Ọkezẹko, ifurhukpẹ ne kpokpo ame. Ekwakwa ughe re se projector yọ lẹrhẹ aye sa, aye na ro uvuẹn i projector na. Owian ọgbogbanhon ye ruẹ i projector na fuan! Ọ lọhọ re ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ughe ọnana-a, udabọ ọrana, oma ọ merhenrẹn ame ọke ame a mẹrẹn ihworho ra sa nẹ aye i sabu yono kpahen ukoko i Jehova ekete akpọ na okeri te.

 Ilori ẹga i Catholic na riẹriẹ otu re suẹn uvuẹn amwa na, nẹ aye i je rhe kwe nẹ ame i ru emẹvwa uvuẹn amwa na. Ame i rhe ru omẹvwa kẹrẹ ekete ishọshi aye, aye ne kporo ugege aye, neneyo ame i je rhon ẹmro uvuẹn omẹvwa na. Udabọ ọrana, owian na o ji riaro, ihworho buebun ni rhiẹ Iseri Jehova.

Uvuẹn ẹgbukpe 1959, na ya ileta vwe mẹ taghene mi rhe ma ga uvuẹn oghọn ukoko. Ọnana nọ lẹrhere mẹ yono ena erọrọ. Ọke oru, ne djeri mẹ taghene mi kin ẹkwotọre erọrọ. Ọke mie riẹ ẹkwotọre i Thailand, ni mi mẹrẹn imishọnari owu re se Janet Dumond. Ame ni rhiẹ ugbehian, ọke oru ame ni rọnmọren. Mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ i ga kugbe te ẹgbukpe 51 ne.

Oma ọ merhenren mẹ mia sabu kwomakugbe ihworho i Jehova ga uvuẹn ẹkwotọre ri te 33. Mi vwo ọdaremẹro kpahen ewian erukaro re sa re mẹ erhumu sabu nyerẹnkugbe rhẹ aruo ihworho sansan! Ewian enana i sa re mẹ erhumu rhe ekwakwa buebun jeghwai lẹrhe mẹ rhe oborẹ i Jehova o ru dje ẹguọlọ ye harẹn aruo ihworho ephian.​—⁠Acts 10:​34, 35.

Oma ọ ghini merhen mẹ ri mie lele imizu ri ha uvuẹn Philippine ga kugbe! Ighwoghwẹmro ri ha avwaye i ha akwa ikpe bun ghwẹ ọke mie tu riẹ avwaye ya ga. Mẹmẹ ọrhẹ Janet a ji ga kugbe uvuẹn oghọn ukoko i Philippine rọ ha uvuẹn amwa re se Quezon. Dedevwo, mi gare uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ te ẹgbukpe 60 ne, mi ji vwo omwemẹ mi ne ru oborẹ i Jehova ọ tare. Ewene ezẹko ri homaphia uvuẹn ukoko na ro vwo ji jiri na, o yonirin mẹ taghene o fori na nyalele ọkpọvi ro nẹ ukoko i Jehova rhe.

Ame i damoma ru ọhọre i Jehova, nọ jeghwai rhua erere vwe ame. Ame i ru ewene sansan neneyo ame i sabu ga kugbe rhẹ imizu ame. Ame i brorhiẹn rẹ ame ine rhiẹ “kemru kemru harẹn aruo ihworho ephian,” orho rhiẹ ọhọre i Jehova.