ODẸ ọsẹ mẹ Arthur, ọ zofẹn Osolobrugwẹ omamọ, fọkiẹ ọrana no vwo omwemẹ rọ nọ ga ẹrhẹ ipasitọ uvuẹn ishọshi. Ọrẹn no wene ẹhẹn yen ọke ro sẹ ẹbe Emọ uyono i Baibol na, nọ jeghwai kwomakugbe aye. No bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 1914 ọke rọ ha uvwre ẹgbukpe 17. Ọke ọrana, uvweri akpọ ephian ọrukaro ọ tonrhọ obọ, ne serie no mo rhiẹ isodja. Nime o kwe kpare okpọghọ-ọ, ne fi rie rhẹ ekanron uvuẹn amwa re se Ontario rọ ha uvuẹn i Canada. Ọke re tiobọnu Ọsẹ mẹ hin, no rhiẹ i colporteur (nọyẹ ọkobaro).

Uvuẹn ẹgbukpe 1926, Arthur Guest nọ rọnmọ Hazel Wilkinson rẹ izie o yono urhomẹmro na uvuẹn ẹgbukpe 1908. Aye ni vwiẹre mẹ uvuẹn April 24, 1931, mẹmẹ yẹ ọmọ ọreva usuẹn emọ ẹne rẹ ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ i vwiẹre. Ekrun ame i vwo ẹguọlọ kpahen ogame i Jehova, nime ọsẹ mẹ o vwo ẹguọlọ kpahen i Baibol na, nọ jeghwai lẹrhẹ ame ri rhiẹ emọyen ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Ame ephian e vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọke ephian.—Acts 20:20.

Uvweri akpọ ephian ọreva nọ tonrhọ uvuẹn ẹgbukpe 1939, na dobọ owian aghwoghwo na ji uvuẹn ẹkwotọre i Canada. Isukuru igọmẹti i vwo irueruo sansan ra mroma aphiala, ra so ijoro ga ẹkwotọre na ọrhẹ erọrọ. Ne le omizu mẹ ọkpako re se Dorothy ọrhẹ omẹmẹ nẹ iklasi, ọke aye e ru irueruo erana. O gberi mẹ unu taghene ohworho ro yoni mẹ, nọ guọlọ ruie nẹ ofa o ro mẹ nyoma ọ ta taghene mẹmẹ ọvwofẹn. Ọke rẹ isukuru o fuen, emọ isukuru ame ezẹko ni tuare mẹ ba otọre, aye ne kpe mẹ. Ọrẹn, ekpe ọrana o ruru mẹ gbanhon ne mi sabu “huvwele Osolobrugwẹ ro suẹn ghwẹ ituakpọ.”—Acts 5:29.

Uvuẹn July 1942, ni mi bromarhame ọke mia ha  ẹgbukpe 11, uvuẹn itanki ra sẹrorẹ ame rhọ uvuẹn ikebi. Oma ọ merheren mẹ omamọ, ri mia ga ẹrhẹ vacation pioneer (omaran ye se ọkobaro ibiọke ọke ọrana.) Mi kwomakugbe imizu awansa ẹgbukpe owu e ghwoghwo harẹn ihworho ra bẹrẹ erhan uvuẹn ẹkwotọre re vwe kiki ruẹ rọ ha uvuẹn amwa re se Ontario.

Uvuẹn May 1, 1949, ni mi rhiẹ ọkobaro ọke ephian. Nime a bọn oghọn ukoko rọ ha uvuẹn ẹkwotọre na, ne seri mẹ ne mi ha userhumu phia, ni mi rhiẹ ohworho rọ ga uvuẹn oghọn ukoko i Canada uvuẹn December 1. Na ta mẹ ni mi wian uvuẹn ekete re fomu ẹbe, ni mi yono oborẹ a ha imashini re se flatbed press ruiruo. Owian ason yi mia wian uvwre ọkprughwre buebun, ọke ọrana ame e fomu ẹbe phia ro sekpahen ẹkparehaso rẹ Iseri Jehova a dẹrughwaroghwẹ uvuẹn Canada.

Ọke oru, ọke mia ga uvuẹn awuiruo ẹga, ni mi rhonmie ekobaro ri rhiẹ oghọn ukoko mi havwọ, aye e riẹ Quebec rọ vuọnren rhẹ ẹkparehaso. Owuọwan usuẹn epha erana yẹ Mary Zazula ro nẹ Edmonton, Alberta rhe. Nime ọye ọrhẹ omizie ọhworhare re se i Joe i tenren taghene aye i dobọ uyono i Baibol na jẹ-ẹ, eri vwiẹrẹ aye re riẹ ishọshi ni le rẹ aye nẹ oghwa. Uvuẹn June 1951, aye awanva ni bromarhame jeghwai tuẹn owian ọkobaro rhọ, ọke ibiamo erhan a vrẹn. Ọke mie rhonmie aye na, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene Mary o vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova omamọ. Ni mi ta rẹn omamẹ, ‘Orhianẹ mia mẹrẹn uruemru obiobiomu owuorowu uvuẹn omaye-en, ọgbọtọ ọnana yi mi na rọnmọ.’ Ibiamo irhirin a vrẹn, ame ni rọnmọren uvuẹn January 30, 1954. Ọkprughwre owu ọ vrẹn, ne serẹ ame riẹ isukuru iniruo okinhariẹ, ame ni gare uvuẹn Ontario uvwre ẹgbukpe eva.

Ra mẹriẹn taghene owian aghwoghwo na o riobaro rhọ, na ha use phia taghene a guọlọ imishọnari. Ame ne roro, orhianẹ ame i sabu rhirhiẹ i Canada rọ fọre omamọ jeghwai vwo edirin ọke imwurẹn e nyomu ame, ame ina sabu vwo edirin kerhirhiẹ kerhirhiẹ ame ina dẹrughwaroghwu uvuẹn owian imishọnari na. Ame ni riẹ isukuru i Gilead, iklasi ọrẹ 27, jeghwai ruotọre uvuẹn July 1956, ame ni riẹ Brazil ro rhiẹ owian ukukaro ame i vwori uvuẹn ubiamo November.

Ọke ame e te oghọn ukoko rọ ha uvuẹn Brazil, ame ni mẹrẹn ihworho ra djẹ edjadjẹ i Portugal avwaye. Ọke ame e yono oborẹ a mroma ihworho ọrhẹ oborẹ ene ghwogho rẹn aye lele, ame ni vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Ohworho orho vwo omamerhomẹ kpahen ẹmro na, na ta rẹn ame taghene ame ina sabu se ekete i Baibol owu riẹn rọ ta kpahen oborẹ akpọ ono rhirhiẹ uvuẹn i Paradais. Ẹdẹ ọrukaro mie riẹ aghwoghwo, ọmase owu nọ  dabu kerhọ mẹ, omarana, ni mi se Revelation 21:3, 4 rẹn ọmase na, ogege ni mi dophie. Fọkime ekete ephian a djẹrẹ yọ soriẹ mie dophie, ọnana o ghini rhiẹ egbobọse mẹ omamọ.

Ekete ame a wian owian imishọnari ame yẹ amwa re se Campos, ikoko ri havwiẹ vwana i te 15. Ọke ame e tu te avwaye, ẹko owu ro vwo ji rhiẹ ukoko yọ havwiẹ ọrhẹ oghwa imishọnari ro vwo imizu emẹse awan ẹne: Esther Tracy, Ramona Bauer, Luiza Schwarz, ọrhẹ Lorraine Brookes (Wallen). Owian mẹ ọyẹ mi na fọnrhọn iwun jeghwai koko erhan ra na ha sere emaren. Owuọwọn i Monday owu, ọke ame e ru uyono i Watchtower ame hin, ọpha owu nọ roro ame. Mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ i semerhẹn aga rẹ ame e ronmoma jeghwai tẹmro kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn ẹdẹ na. Ọke ane mẹ ọ kpare ughwaro, nọ mẹrẹn obodirin, ọrana nọ suẹ ibiẹ ọyanghan bọmọke mie kpe yi.

Ọke ame e yono edjadjẹ Portugal te ẹgbukpe owu, na ha re mẹ mwu ẹrhẹ oniruo okinhariẹ. Ame i ru akpenyerẹn ame lọhọ uvuẹn ekete erana, ẹkwotọre na o vwo amwa ezẹko ri vwe vwo ukpẹ, ame e semerhẹn abiba, ame a jeghwai riẹ ekete sansan nyoma esi. Ọke ame e riẹ aghwoghwo uvuẹn ekete owu re vwe kiki te, ame ni ro itreni nyarhẹn, jeghwai nya igbenu buebun, ame ni kwosa oghwa owu uvuẹn ekete epha e rhirhiẹ. Oghọn ukoko na, ọ kpare imagazini ri te 800 vwe ame nẹ ame i ha ruiruo uvuẹn owian aghwoghwo na. Ame na nya ọgbọ buebun nẹ ame i sabu kpare ẹbe na ephian riẹ ekete rẹ ame e rhirhiẹ.

Uvuẹn ẹgbukpe 1962, na ha Isukuru harẹn ekpako ọrhẹ idibo owian mwu uvuẹn i Brazil, neneyo imizu ehworhare ọrhẹ emẹse ri rhiẹ imishọnari i sabu nya. Uvwre ibiamo erhan, ne dje mẹ nẹ isukuru owu riẹ ọreva, mẹmẹ ọvo yi nyaren, Mary o leli mẹ-ẹ. Mi yoni ihworho uvuẹn amwa jerẹ Belém, Fortaleza, Recife, ọrhẹ Salvador. Ni mi ru ẹkwaphiẹrhotọre re ne ru omẹvwa ẹkwotọre uvuẹn oghwa ọduado owu ra so ijoro uvuẹn Manaus. Nime oso na ọ rhọre omamọ, ame e rhe vwo ame rọ fonron rẹ ame ina da-a. (Uvwre ọke ọrana, a sa emaren rẹn ihworho uvuẹn omẹvwa.) Ni mi se isodja rọ ha uvuẹn ẹkwotọre na, olotu isodja owu no ru ẹkwaphiẹrhotọre rọ nọ yẹ ame ame rọ fonron rẹ ame ina da, nọ jeghwai dje isodja ezẹko nẹ aye i sa ame erhumu bọn eghwa rẹ ame ina ha ru ikishini ọrhẹ ekete ame ina riẹ emaren.

Uvwre ọke mie nẹ oghwa na, Mary no riẹ owian aghwoghwo na uvuẹn ekete eyi owu uvuẹn Portugal, rọ vuọnren rhẹ ihworho ri vwo ọdamẹ kpahen igho omamọ. Ọrẹn, o vwo ohworho rọ kerhọ ye-e, omarana nọ ta rẹn ihworho ezẹko ra ga uvuẹn oghọn ukoko na, “Uvuẹn akpọ na ephian, ekete mi vwa guọlọ rhirhiẹ yẹ Portugal.” No gberie unu, ọke ro rhon taghene ame ina ya ga uvuẹn Portugal. Ọke  ọrana, a kparehaso owian aghwoghwo na uvuẹn i Portugal, ọrẹn ame i ji rhiabọ dede owian rẹ ame ine riẹ i Portugal, dedevwo ane mẹ ọ guọlọ riẹ obora-an.

Ame ni te Portugal, uvuẹn August, 1964. Elọkpa ri ha uvuẹn i Portugal (PIDE), na kparahaso imizu na omamọ. Fọkiẹ ọnana, imizu na a rhe me dede ame-e, ame a jeghwai ya guọlọ imizu ri ha uvuẹn ẹkwotọre na-a. Ame ni rhirhiẹ oghwa epha e rhirhiẹ bọmọke ame ine vwo ekete ame ine rhirhiẹ. Ọke ame e vwo ivisa ame hin, ame ni kwosa rhẹ oghwa owu, ame ne rhirhiẹ avwaye. Uvuẹn January 1965, ame ni rhonmie oghọn ukoko na. Ọrana ghini ẹdẹ omamerhomẹ rẹn ame omamọ, nime ame e tu lele imizu ame riẹ uyono obọ, dedevwo ame i ha ẹkwotọre na te ibiamo isiorin ne.

Ame ni me rhe taghene elọkpa na, a guọlọ eghwa imizu na kẹdẹkẹdẹ. Ame a vwoma uvuẹn eghwa imizu, nime elọkpa na i tare taghene ame i vwa vwoma uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie-e. Na kpare buebun imizu na riẹ ekanron, na nọ aye enọ sẹ aye Iseri Jehova. Aye a ha oja riẹ imizu na neneyo aye i sabu ta rẹn aye odẹ imizu ra kobaro usuẹn aye. Fọkiẹ ọrana, imizu na ni mwu odẹ erọrọ rẹn omayen jerẹ José yanghene Paulo ukperẹ ana ha odẹ ọsẹ aye e se aye. Omaran nọ yẹ ame i ji ru.

Ọdamẹ ame ọyẹ ame ina ha userhumu rẹn imizu na nẹ aye i rha ga i Jehova. Owian ane mẹ, ọyẹ ọrẹ ọnọ taipi i Watchtower ọrhẹ ẹbe erọrọ.

Uvuẹn June 1966, ne guẹnzọn oghẹnrensan owu uvuẹn Lisbon. E se ọsoso imizu ri ha uvuẹn ukoko Feijó ẹzọn, nime aye e ruẹ uyono uvuẹn oghwa omizu owu. Ni mi dabu mwuegbe aye hẹrhẹ ẹzọn na, ni mi ruru jerẹ ilọya rọ nọ nọ aye enọ na. Ame i rheri taghene ame i fiẹkparobọ uvuẹn ẹzọn na-a, ọrẹn ame i guọlọ ha uphẹn ọrana se oseri. Ilọya ame o fuẹn ẹmro ọnẹyen uvuẹn ẹghware na rhẹ ẹmro i Gamaliel ọ tare ọke ahwanren. (Acts 5:33-39) Ihworho ra kpare iyẹnrẹn ni firie rhẹ aphẹrẹ, ne fi imizu ehworhare ọrhẹ emẹse ri te 49 rhẹ ekanron, ezẹko i rhirhiẹ ekanron te ẹdẹ 45, erọrọ i jiri te ibiamo isiorin gbẹ uphrophro. Oma ọ merhenrẹn ame taghene ilọya ame na, o rhiabọ dede uyono i Baibol, ọ jeghwai riẹ uyono o ki hwu.

Uvuẹn December 1966, na hare mẹ mwu ẹrhẹ oniruo oghọn ukoko, mi jeghwai vwobọrhọ ẹmro ri sekpahen ẹzọn buebun. Omamọ iyẹnrẹn owu nọ homaphia ọke ra dabu ha owian Iseri Jehova mwu jeghwai yẹ aye ugbomọphẹ ẹga. (Phil. 1:7) A ha owian aghwoghwo na mwu lele urhi uvuẹn December 18, 1974, uvuẹn Portugal. Omizu Nathan Knorr ọrhẹ Omizu Frederick Franz ri nẹ esiri ukoko rhe, ni rhiẹ Portugal nẹ aye i sabu lele  ame ghọghọ ọke ame a vwoma uvuẹn Oporto ọrhẹ Lisbon, ihworho ri rhere i te 46,870.

Jehova o rurie nẹ owian aghwoghwo na o rho riaro uvuẹn ekete sansan ra djẹ edjadjẹ i Portugal, ekete jerẹ Azores, Cape Verde, Madeira, São Tomé ọrhẹ Príncipe. Fọkiẹ eru riaro na, na bọn oghọn ukoko ọduado rẹn ame uvuẹn ẹgbukpe 1988. Uvuẹn April 23, 1988, Omizu Milton Henschel, yọ ha ẹmro re rhiẹ oghọn ukoko na phia, ihworho ri kokori, i te 45,522. Oma ọ merhenrẹn ame omamọ, ọke ihworho 20 ri gare ẹrhẹ imishọnari uvuẹn i Portugal bi, a rhe.

Uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, mie kwomakugbe imizu buebun ri fuevwan ga i Jehova, ọ yẹrẹ ame erere buebun. Mi yono omamọ emru ọke mie lele Omizu Theodore Jaracz wian, ọke ame e kin oghọn ukoko owu kugbe. Oghọn ukoko na ọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon omamọ, aye i ru oborẹ aye in sabu ru ephian ne. Nẹ ẹhẹn aye ọ sabu totọre, Omizu Jaracz nọ tare: “Ọnana ọke ra na nyajẹ ekwakwa vwo nẹ ẹhẹn ọfuanfon na o wian yen.” Ọke ame e rie Brooklyn ẹgbukpe buebun ri vrẹnren na, mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ ni kọn bru Omizu Franz ọrhẹ awọrọ. Ọke ra ta rẹn Omizu Franz nọ ha ẹmro e fuẹn esiyẹ na, sekpahen ogame rọ ha vwe i Jehova uvwre ẹgbukpe buebun ne, nọ tare: “Oborẹ mi na ta yẹ: Daji uvuẹn ogame i Jehova, erhirhiẹ na ọrhọ gbanhon yanghene lọhọ. Nime ukoko na ọvo yọ wian owian ri Jesu ọ yẹ ihworho ephian ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na!”

Mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ, a mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn owian aghwoghwo na. Ame a ha ukẹro ọghoghanren ni owian rẹ ame e kin oghọn ukoko sansan. Owian ọnana ọ yẹrẹ ame uphẹn rẹ ame ine dje ọdaremẹro kpahen owian rẹ imizu buebun ri rhiẹ iphuphẹn ọrhẹ eri ho ne e ruẹ, ame na jeghwai bọn aye gbanhan, nẹ aye i rha ga i Jehova ọke ephian.

Ẹgbukpe buebun i nyavrẹn ne, mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ i ha uvwre ẹgbukpe 80. Ane mẹ o vwo emiamo buebun re kpokpie. (2 Cor. 12:9) Egbobọse ame i rhiẹromẹrẹn, i lẹrherẹ ame bọn esegburhomẹmro ame gbanhon jeghwai djephia taghene ame i guọlọ sẹrorẹ atamwu rẹ ame i vwori. Ọke ame e roro kpahen akpenyerẹn ame, ame na ta taghene ame i rhiẹromẹrẹn ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova uvuẹn izede sansan. *